Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Sij 2018

Porezna se referentica potrudila i riješila slučaj smiješno maloga duga

Izvor: lider.media · Autor: Edis Felić  

Porezna se referentica potrudila i riješila slučaj smiješno maloga duga

Prije malo više od godinu dana pisao sam o svom prijatelju koji je kao novinar otvorio obrt i nije mogao ostvariti povrat poreza jer je prema nekim stavkama za doprinose imao preplatu, a prema nekima bio je dužan. Problem je u tome što je preplatu i dugovanja mogao prebiti u svim stavkama osim u onima u kojima je bio dužan nekoliko lipa, pa je zbog tog sitniša čekao povrat od desetak tisuća kuna. Potkraj prošle godine ispričao mi je novo, ljepše iskustvo.

Prijatelju je potkraj 2016. Porezna uprava isplatila povrat poreza za 2015. tek nakon što je za nekoliko stavki za doprinose uplatio po nekoliko lipa duga. Za svaku je uplatu od nekoliko lipa morao platiti dvije kune bankarske usluge jer nije mogao prebiti dugovanja i potraživanja (tj. preplaćene iznose), kako mu je to objasnio tadašnji referent. Također, nije prihvaćen ni prijateljev prijedlog da se od novca namijenjenog za povrat poreza oduzme onoliko lipa ili kuna koliko je dužan i da se tako anulira dug, a da od ostatka bude isplaćen povrat poreza.

Dobra volja
Obrtnik je ostvario pravo na povrat poreza, ali u Poreznoj upravi rekli su mu da će novac dobiti tek kad uplati dug od nekoliko kuna na ime nekih doprinosa koji su nastali zbog kašnjenja uplata od najvjerojatnije jednog ili nekoliko dana. Ipak, porezna je referentica našla bezbolno rješenje.
Potkraj prošle godine dogodila mu se ista situacija, tj. nije mogao ostvariti povrat poreza za 2016. jer je lani prema nekim stavkama bio dužan nekoliko desetaka lipa, a prema drugima je preplatio također za nekoliko desetaka lipa. Ovaj put vjerojatno je imao sreće, naime, umjesto referenta dobio je referenticu koju je toliko nahvalio da sam počeo sumnjati kako se tu događa nešto mnogo veće nego što je odnos poreznika i poreznog obveznika. Ipak, imao je razloga za zadovoljstvo jer je za razliku od prijašnjeg referenta sadašnja referentica pokazala dobru volju da iznađu rješenje i, što je još važnije, našla ga je.

Najprije je prihvatila njegov ponovljeni prijedlog iz prethodne godine tadašnjem referentu da se od novca namijenjenog za povrat poreza oduzme dug od ukupno nekoliko kuna. Prijatelj je otišao zadovoljan pitajući se zašto njezin kolega godinu dana prije to nije mogao napraviti. Ipak, ispostavilo se da to zaista nije moguće iz ni danas nejasnih razloga (ni ona mu nije rekla zašto, odnosno ne postoji službeni akt, nego samo usmena uputa referentima), pa ga je referentica nazvala i rekla mu da je njegova ideja neprovediva. To bi pak značilo da će moj prijatelj čekati na uplatu povrata poreza tek kad plati državi dug od tih nekoliko kuna. To mu je bila prva pomisao, no referentica je odmah predložila drugo rješenje. Ponudila mu je isplatu preplaćenog poreza, a on je morao obećati da će pri posljednjoj uplati doprinosa uplatiti i dugove. Naime, kako početkom svake godine Porezna uprava pošalje rješenje o visini mjesečnih doprinosa osobama slobodnih zanimanja, tako je i moj prijatelj dobio rješenje za 2017. koliko će kojeg doprinosa uplaćivati mjesečno. Trebalo je samo na te iznose dodatno uplatiti dug.

Angažman referentice

Tako je i bilo, prijatelju je odmah na račun sjeo preplaćeni porez iz 2016., a on je u prosincu uplatio dugove. Na dan uplate doprinosa nazvao je poreznicu i pitao je koliko je dužan za svaku stavku te za rečeni dug povećao je uplatu za doprinose. Tako je riješen taj problem, ne samo za ovaj put nego i za ubuduće.

Želio je da obvezno napišem kako je referentica sjajna, na njegovu izrazu lica bilo je vidljivo oduševljenje njome kao da je otkrio boginju.

Ipak, osim njegova oduševljenja, meni je u ovoj priči mnogo zanimljivije to što u državnoj službi ima i onih koji će se potruditi da za poreznog obveznika pronađu rješenje ne kršeći nimalo propise. Njezin kolega, prethodnik, očito se nije želio potruditi, tvrdeći mom prijatelju da njegove prijedloge nije moguće realizirati. Ona je pak pronašla rješenje kojeg se nije sjetio ni moj prijatelj. Osim toga, i ovo je dokaz da ipak ne postoji pisani akt o tome da se ne smije isplatiti povrat poreza dok se ne podmire dugovi od nekoliko lipa. Mislim da je ova referentica dobar primjer kako trebaju raditi njezine kolegice i kolege i zato je ova priča važna i za nas.

Post scriptum

Ponovit ću ono što sam i lani predlagao. Porezna uprava trebala bi slati mjesečne račune za uplatu poreza i doprinosa svima koji su u registru poreznih obveznika (RPO). Na svakom bi računu, osim iznosa za navedeni mjesec, bio i dug za prethodni mjesec. Tako bi ljudi kontrolirali svoju poreznu obvezu i na vrijeme uplaćivali eventualne zaostatke. Kako PU ne bi plaćala poštarinu, rješenje može biti da račune šalje mailom ako porezni obveznik na to pristane, a vjerujem da bi većina njih na to pristala.


Komentari članka

Vezani članci

Mioč: Većina poreznih promjena je dobra

19.10.2018.

Većina promjena je dobra, iako smatram da se moglo učiniti mnogo više, pogotovo u smislu makroekonomskih ciljeva. Moglo se razmisliti o znatnijem rasterećenju rada, a ne nužno o smanjenju PDV-a

Turističku članarinu ne plaća čak 50 tisuća iznajmljivača

12.10.2018.

Zbog slabe kontrole 53% ih nije poštivalo zakon. Sad bi novi zakoni to trebali postrožiti.

‘Gotovo sve hrvatske Vlade su u malim poduzetnicima vidjele bankomate, a ne partnere’

25.09.2018.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u RH je trenutno registrirano 149.052 aktivnih trgovačkih društava. Od tog broja, 145.312 čine mikro i mala društva, odnosno čine 97.5 posto od ukupnog broja. Zapošljavaju preko 432.934 ljudi

Vlada se hvali poreznom reformom. Evo što o tome kažu stručnjaci

24.09.2018.

Oni koji imaju prosječne ili ispodposječne plaće imat će beznačajan rast plaća. Naime, na neto plaću od 6.000 kuna, za primjer samca koji živi u Zagrebu, rast će biti tek 31 kunu.

Paraziti se množe: Na uhljebe smo potrošili 740 milijuna kuna više nego lani

19.09.2018.

Javnosektoraši su zahvaljujući kupovanju socijalnog mira mirno prebrodili šestogodišnju recesiju, što je bilo financirano zaduživanjem države, zbog čega se javni dug u jednom trenutku popeo na preko 290 milijardi kuna

Tag cloud

  1. 1812 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1502 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 848 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP