Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Svi 2019

Poražavajući rezultati istraživanja: Kompanije nemaju pojma o zapošljavanju

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Poražavajući rezultati istraživanja: Kompanije nemaju pojma o zapošljavanju

'Kompanije nikad u povijesti nisu toliko zapošljavale. Nikad prije nisu trošile toliko novca na to kao danas. I nikad prije nisu bile lošije u tome nego što su sad.' Ovom vrlo sažetom, otrežnjujućom i pesimističnom kritikom započinje članak koji je ovih dana u uglednom časopisu Harvard Business Review objavio Peter Cappelli. Profesor sa sveučilišta Wharton u Philadelphiji, koje se redovito nalazi u samom vrhu popisa najboljih američkih škola za menadžment, svoju procjenu i kritiku temelji na nizu istraživanja, analiza i statistika koje zajednički, ugrubo, pokazuju da su moderne kompanije vrlo loše u zapošljavanju ljudi, odnosno čak i šire u onome što se danas popularno naziva upravljanjem ljudskim resursima ili birokratski – kadrovima.

Unatoč tome što će se svaki menadžer danas spremno hvaliti time da su ljudski resursi najvažniji za uspjeh poslovanja u njihovim kompanijama, praksa na koju ukazuje Cappelli pokazuje da je situacija upravo suprotna. Za početak, moderni proces zapošljavanja razlikuje se od modela koji je prevladavao u većem dijelu druge polovice 20. stoljeća. Klasični proces internog definiranja te analize zadataka i radnog mjesta, određivanja kvalifikacija koje bi trebao imati kandidat, pa nakon toga oglašavanja, evaluacije prijava, testiranja i provjere kandidata da bi se došlo do idealnog zaposlenika danas je preokrenut naglavačke.

Kompanije se danas usredotočuju na zapošljavanje onih koji posao zapravo ne traže. U tome se fokusiraju na hvatanje tzv. pasivnih kandidata koji ne pokazuju želju da se maknu sa svojih radnih mjesta i onda ih pokušavaju preoteti konkurentima. Sve je to posljedica neobjašnjivog vjerovanja poslodavaca da s ljudima koji nisu zadovoljni svojim poslom nešto ne valja.

Takav proces oduzima više vremena, a i općenito je zahtjevniji jer se poslodavci istovremeno moraju braniti i od takvih poteza svojih konkurenata. Sve to dodatno povisuje troškove jer je onima koji su zadovoljni sadašnjim radnim mjestom potrebno ponuditi više da bi ih se zainteresiralo za promjenu. Uz sve to, ističe Cappelli, ne postoje nikakvi dokazi da je takav način zapošljavanja jeftiniji za kompaniju u duljem roku ili da su ljudi koje kompanija zaposli na taj način išta bolji zaposlenici.

Nadalje, moderne kompanije redovito zanemaruju vlastite redove. Desetljećima nakon Drugog svjetskog rata američke kompanije su 90 posto svojih godišnjih potreba za kadrovima popunjavale iz vlastitih redova. Danas je taj udio pao na trećinu. Logično je da kompanije puno bolje poznaju vlastite zaposlenike nego one koji dolaze izvana pa je ta promjena u najmanju ruku neobična. Uz to, istraživanja pokazuju da zaposlenicima koji u kompaniju dolaze izvana treba u prosjeku tri godine više da bi obavljali posao jednako dobro kao i oni koji su iz same kompanije, a i došljake kompanije redovno plaćaju više.

Sam proces zapošljavanja isto je kaotičan. Kompanije nerijetko angažiraju posrednike i agencije za zapošljavanje koje im nude 'egzotične' testove, poput analize izraza lica kandidata ili riječi koje koriste, iako ne postoje nikakvi pokazatelji koliko su takve analize uspješne u odabiru pravih i odgovarajućih kandidata. Mada se testiranje kandidata za zadatke s kojima će se susresti na radnom mjestu pokazalo najboljim načinom, menadžeri često ignoriraju te rezultate i uzdaju se u intervjue na kojima improviziraju postavljajući pitanja poput 'što biste učinili da se nađete na pustom otoku' ili procjenjuju koliko bi se kandidat mogao uklopiti u kulturu kompanije.

Takav pristup podložan je predrasudama jer su menadžeri tada skloniji pružiti priliku onima koji su im slični. Puno bolji pristup bio bi da svim kandidatima postave isti niz pitanja kako bi ih se moglo usporediti. Čak ni moderni automatizirani sustavi zapošljavanja nisu lišeni istih bolesti jer ih se kalibrira prema karakteristikama i osobinama već postojećih zaposlenika.

Jednom kad konačno nekoga zaposle, kompanije ne prestaju s katastrofalnom praksom. Tek trećina njih ima običaj provjeravati funkcioniraju li njihovi procesi zapošljavanja tako da dovode idealne zaposlenike. Kad im se postavi pitanje zašto ne mjere efikasnost vlastitog zapošljavanja, najveći dio kompanija odgovara da je teško mjeriti uspjeh rada zaposlenih. Uzme li se u obzir to da su troškovi za plaće i drugi vezani rashodi za zaposlene uglavnom najveći dio troškova koje imaju kompanije, ostaje neobjašnjivo zašto tako mali broj njih vodi računa o tome kakve rezultate postiže njihova politika zapošljavanja.

Cappelli daje i neke savjete kako bi kompanije jednostavno mogle poboljšati svoje upravljanje ljudskim resursima. U pitanju procjene uspjeha zapošljavanja najjednostavnije bi bilo pratiti koliko u prosjeku vremena novozaposleni ostaju raditi u kompaniji ili upitati njihove nadređene jesu li zadovoljni novim radnicima. Nadalje, kompanije bi slobodna radna mjesta trebale prvo oglašavati interno i provjeriti koliko ih se može popuniti na taj način, a u slučajevima kad zapošljavaju ljude izvana, trebalo bi dodatno pratiti koliko su takvi zaposlenici uspješni u obavljanju svojih zadataka.

Istraživanja, analize i brojke na koja se poziva Cappelli vezane su uz američko tržište rada, tamošnje kompanije i menadžment. No kako se američka poslovna praksa vrlo često širi i na druga tržišta, iskustva i primjeri Amerikanaca vrlo su važna lekcija i za Europu te ostatak poslovnog svijeta. Posebno u tome treba brinuti trend da se moderne kompanije sve manje brinu o kvaliteti kadrova, za razliku od, primjerice, brige koju vode oko kvalitete raznih sirovina ili procesa koje koriste za svoje proizvode. Rast produktivnosti najbolji je način ostvarivanja ekonomskog rasta, a to je moguće samo uz pravu, ne tek proklamiranu brigu o zaposlenima.


Komentari članka

Vezani članci

Rat ga je iz Vukovara potjerao u Njemačku, danas u Hrvatskoj otvara IT firmu

09.09.2019.

MIROSLAV ŠIMUDVARAC rođeni je Vukovarac, no kao dječak je 1991. završio kao prognanik u Njemačkoj. Danas, tridesetak godina kasnije, u Hrvatskoj otvara podružnicu svoje IT firme s lokacijama u Zagrebu i Osijeku te namjerava u dogledno vrijeme zaposliti 70

Njemačka IoT tvrtka aconno u Zagrebu i Osijeku otvara urede te 15 radnih mjesta

06.09.2019.

Njemačka IT tvrtka aconno GmbH specijalizirana za područje interneta stvari koja klijentima nudi gotove IoT proizvode, ali i druga rješenja prema zahtjevu klijenata, otvorila je podružnicu u Hrvatskoj te je na današnjoj konferenciji za medije najavila otv

Ovo se zove ‘razrađene demografske mjere’! Evo što sve Tim Kabel plaća svojim zaposlenicima

05.09.2019.

Demografske mjere hrvatskih poslodavaca izazvale su veliko zanimanje javnosti, a ovoga puta predstavljamo Tim Kabel iz Zagreba, koja je izniman ne samo po potpori za novorođenčad nego ima cijeli niz mjera kojima potiče natalitet svojih zaposlenika i pruža

ICT tvrtka Combis d.o.o. dolazi u Osijek

05.09.2019.

Riječ je o vodećoj ICT tvrtki u posljednjih pet godina s godišnjim prihodom od 100 milijuna eura i više od 350 zaposlenih, iza koje stoji moćni T-Hrvatski Telekom.

Radnici iz Nepala polako uče hrvatski jezik

19.08.2019.

Iako je dobio ugovor na godinu dana, kaže da bi zbog načina života, plaće i uvjeta rada rado ostao i duže. S njim se slaže i mesar Prakash Bk, kazavši nam kako je do sada od hrvatskog naučio tek “dobar dan, hvala, i doviđenja”, ali da bi rado naučio i viš

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1961 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 968 članka imaju tag trgovina
  8. 970 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 911 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 486 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 393 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 340 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 346 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija