Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ruj 2018

Poplava apartmana ruši hrvatsku turističku ponudu

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz  

Poplava apartmana ruši hrvatsku turističku ponudu

Sustav eVisitor zabilježio je tako da je 15. kolovoza u privatnom smještaju bio prazan svaki treći krevet.

Druga polovica osmog mjeseca bila je bolja, popravili su se ukupni rezultati, pa i privatnim iznajmljivačima, koji su do 18. rujna uspjeli lanjske rezultate u globalu nadmašiti brojem gostiju za devet i noćenja za šest posto. Nekima je, međutim, sezona i dalje ostala loša. Razumljivo, zimmer frei goste ove je godine između sebe dijelilo oko deset tisuća iznajmljivača i gotovo 60.000 kreveta više nego lani. Nije vijest da broj kreveta obiteljskom smještaju raste iz sezone u sezonu (četristotinjak tisuća ih je više nego u hotelima), niti da čine više od polovice svih smještajnih kapaciteta domaćeg turizma.

Vijest je, međutim, da se stiglo do ruba na kojem, nastavi li se istim tempom, svi počinju gubiti. Kad broj kreveta raste brže od broja gostiju, počinje međusobno nadmetanje kvalitetom, ali i (niskim) cijenama, a kad je u tom ratu polovica svih kapaciteta, jasno je da na dobitku ne može biti ni turizam u cjelini, piše Večernji list.

Sve su, radi toga, glasniji oni koji bi obuzdavali rasta obiteljskog smještaja, jaču poreznu presiju prema iznajmljivačima koji, ako nemaju više od 20 kreveta, godišnje po svakom plaćaju paušalni porez od samo 300 kuna te još toliko za boravišnu pristojbu.

– Definitivno je zadnji trenutak da se turističke vlasti ozbiljnije posvete ovom segmentu turističkog smještaja. Nastavi li rast ovim tempom, možemo se samo pitati gdje će biti granica. Na milijun kreveta samo u privatnom smještaju? Pa ne želimo valjda postati “low budget” destinacija? Rješenje je relativno jednostavno, razdvojiti stvaran obiteljski smještaj od soba i apartmana koje pod “firmom” obiteljskih iznajmljivača rentaju oni koji ne žive u sklopu tog objekta, dvorišta, a nerijetko ni u tom gradu.

Prvima treba ostaviti iznajmljivanje kao dodatnu djelatnost, a ovi drugi to rade kao biznis i trebali bi se registrirati kao obrt, trgovačko društvo i podlijegati pravilima biznisa – reći će iskusni turistički radnik, koji želi ostati anoniman, a u karijeri je turističku koru kruha upoznao s raznih strana. Vrijedna tradicija Za još jednog turističkog znalca Selimira Ognjenovića privatni smještaj je vrijedna tradicija koju treba njegovati, ali, i on kaže, razlike mora biti.

– Prihvatljivo je da se obiteljskim iznajmljivanjem smatraju svi objekti vlasnika koji živi u tom mjestu. Za sve koji iznajmljuju sobe i apartmane, a žive u drugom gradu ili čak državi, trebalo bi višestruko povećati namete u odnosu na lokalne iznajmljivače – jasan je Ognjenović.

Takav je pristup relativno blizak i iznajmljivačima, po kojima bi ključ trebala biti – stalna adresa.

– Nevažno je jesu li to domaći ljudi, iz Zagreba ili Münchena, ali ako su na prebivalištu u turističkom mjestu, tu im je obitelj, plaćaju obaveze i daju doprinos lokalnoj zajednici, nema razloga da se njihov objekt ne tretira kao obiteljski smještaj – kaže Nedo Pinezić, bivši predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja.

Turističke vlasti s tom se problematikom tek trebaju uhvatiti ukoštac. Njima je zasad prioritet rekategorizacija, kojom se želi ujednačiti kriterije i uvesti više reda oko zvjezdica te povećati kvalitetu privatnog smještaja. To ide uz dosta negodovanja, a zadiranje u to tko je istinski iznajmljivač bit će još teži zalogaj.


Komentari članka

Vezani članci

'Nije dobro: Hrvatska može još dvije ili tri godine ovako, a onda tko se spasi - spasi se'

18.10.2018.

Hrvatska je danas, po razini relativnog standarda, tamo gdje je bila prije 110 godina u odnosu na Austriju i Njemačku, tvrdi Lovrinčević.

Dobra je vijest da je Hrvatska skočila na listi globalne konkurentnosti. Loša da je to samo zbog promjene metodologije

17.10.2018.

Najnovije istraživanje ponovo ukazuje i potvrđuje nužnost provođenja reformi, nužno donošenje dugoročne vizije Hrvatske kao opis željenog stanja u budućnosti te jasne sektorske strategije koje omogućuju takvu viziju

U mjestu s 919 stanovnika niknulo 50 vila s bazenima

17.10.2018.

Posjetili smo novo turističko čudo Dalmacije: u mjestu s 919 stanovnika niknulo 50 vila s bazenima! Selo je procvjetalo, mještani trljaju ruke, muči ih tek jedan simpatičan problem...

Cres i Lošinj zajedno u izradu turističke strategije do 2030. godine

17.10.2018.

U prvih devet mjeseci na Cresu je ostvareno gotovo 900.000 noćenja, 2,5% više nego lani. Nakon izvrsne predsezone, ne zaostaje ni posezona pa, zahvaljujući lijepom vremenu, sredinu listopada Cres dočekuje s oko 500 gostiju, 40% više nego lani u isto vrije

Od iduće godine počinje bitka za svakog gosta, Vlada turizmu mora dati vjetar u leđa

16.10.2018.

Za uspješni razvoj turizma potrebna je konzistentna turistička politika, koja uz izravne mjere Ministarstva turizma obuhvaća i niz neizravnih mjera kao sastavnog dijela fiskalne te drugih nacionalnih politika prostornog uređenja, zapošljavanja i radnih od

Tag cloud

  1. 1810 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1500 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 916 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 846 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 399 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP