Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ruj 2018

Poplava apartmana ruši hrvatsku turističku ponudu

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz  

Poplava apartmana ruši hrvatsku turističku ponudu

Sustav eVisitor zabilježio je tako da je 15. kolovoza u privatnom smještaju bio prazan svaki treći krevet.

Druga polovica osmog mjeseca bila je bolja, popravili su se ukupni rezultati, pa i privatnim iznajmljivačima, koji su do 18. rujna uspjeli lanjske rezultate u globalu nadmašiti brojem gostiju za devet i noćenja za šest posto. Nekima je, međutim, sezona i dalje ostala loša. Razumljivo, zimmer frei goste ove je godine između sebe dijelilo oko deset tisuća iznajmljivača i gotovo 60.000 kreveta više nego lani. Nije vijest da broj kreveta obiteljskom smještaju raste iz sezone u sezonu (četristotinjak tisuća ih je više nego u hotelima), niti da čine više od polovice svih smještajnih kapaciteta domaćeg turizma.

Vijest je, međutim, da se stiglo do ruba na kojem, nastavi li se istim tempom, svi počinju gubiti. Kad broj kreveta raste brže od broja gostiju, počinje međusobno nadmetanje kvalitetom, ali i (niskim) cijenama, a kad je u tom ratu polovica svih kapaciteta, jasno je da na dobitku ne može biti ni turizam u cjelini, piše Večernji list.

Sve su, radi toga, glasniji oni koji bi obuzdavali rasta obiteljskog smještaja, jaču poreznu presiju prema iznajmljivačima koji, ako nemaju više od 20 kreveta, godišnje po svakom plaćaju paušalni porez od samo 300 kuna te još toliko za boravišnu pristojbu.

– Definitivno je zadnji trenutak da se turističke vlasti ozbiljnije posvete ovom segmentu turističkog smještaja. Nastavi li rast ovim tempom, možemo se samo pitati gdje će biti granica. Na milijun kreveta samo u privatnom smještaju? Pa ne želimo valjda postati “low budget” destinacija? Rješenje je relativno jednostavno, razdvojiti stvaran obiteljski smještaj od soba i apartmana koje pod “firmom” obiteljskih iznajmljivača rentaju oni koji ne žive u sklopu tog objekta, dvorišta, a nerijetko ni u tom gradu.

Prvima treba ostaviti iznajmljivanje kao dodatnu djelatnost, a ovi drugi to rade kao biznis i trebali bi se registrirati kao obrt, trgovačko društvo i podlijegati pravilima biznisa – reći će iskusni turistički radnik, koji želi ostati anoniman, a u karijeri je turističku koru kruha upoznao s raznih strana. Vrijedna tradicija Za još jednog turističkog znalca Selimira Ognjenovića privatni smještaj je vrijedna tradicija koju treba njegovati, ali, i on kaže, razlike mora biti.

– Prihvatljivo je da se obiteljskim iznajmljivanjem smatraju svi objekti vlasnika koji živi u tom mjestu. Za sve koji iznajmljuju sobe i apartmane, a žive u drugom gradu ili čak državi, trebalo bi višestruko povećati namete u odnosu na lokalne iznajmljivače – jasan je Ognjenović.

Takav je pristup relativno blizak i iznajmljivačima, po kojima bi ključ trebala biti – stalna adresa.

– Nevažno je jesu li to domaći ljudi, iz Zagreba ili Münchena, ali ako su na prebivalištu u turističkom mjestu, tu im je obitelj, plaćaju obaveze i daju doprinos lokalnoj zajednici, nema razloga da se njihov objekt ne tretira kao obiteljski smještaj – kaže Nedo Pinezić, bivši predsjednik Zajednice obiteljskog smještaja.

Turističke vlasti s tom se problematikom tek trebaju uhvatiti ukoštac. Njima je zasad prioritet rekategorizacija, kojom se želi ujednačiti kriterije i uvesti više reda oko zvjezdica te povećati kvalitetu privatnog smještaja. To ide uz dosta negodovanja, a zadiranje u to tko je istinski iznajmljivač bit će još teži zalogaj.


Komentari članka

Vezani članci

Spusti li se PDV u turizmu na 10 %, plaće ćemo povećati za 20%

14.02.2019.

Nedostatak radne snage u turizmu na prvom mjestu treba riješiti maksimalnim angažmanom domaće radne snage, uzimajući uvoz radnika kao rezervno rješenje za gašenje požara.

Škole moraju biti most između učenika i potreba turizma

14.02.2019.

Strukovna zanimanja ne promoviraju se dovoljno i smatraju se manje vrijednima. Svatko tko se danas odluči za strukovnu školu mora u tome vidjeti perspektivnost

Jedan od najatraktivnihih turističkih projekata u Istri bliži se realizaciji: Baljanski Jurski park otvara se ZA ČETIRI MJESECA

13.02.2019.

Nakon gotovo šest mjeseci bazenski kompleks je u zamišljenim gabaritima. Građevinski, odnosno betonski radovi na samom su kraju i ono što sada slijedi je finalizacija. Konkretno, pred nama je hortikulturno uređenje svih 16 tisuća četvornih metara auto kam

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

12.02.2019.

Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivno

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (I dio)

12.02.2019.

Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU

Tag cloud

  1. 1854 članka imaju tag hrvatska
  2. 1877 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1193 članka imaju tag izvoz
  5. 806 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 669 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 808 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag EU
  11. 886 članka imaju tag svijet
  12. 854 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 475 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 531 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 408 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 323 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 322 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 324 članka imaju tag porezi