Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

24 Lip 2009

Pomicanje fokusa s mesa na trgovinu i natrag

Izvor: www.liderpress.hr · Autor: Matilda Bačelić  

Pomicanje fokusa s mesa na trgovinu i natrag

U Gavriloviću strogo paze na imidž. ‘Tradiciju dugu više od 300 godina osam je naraštaja Gavrilovića prenosilo kroz stoljeća...’ jedna je od misli koje Đuro Gavrilović, predstavnik osme generacije, aktualni vlasnik i predsjednik Nadzornog odbora petrinjske mesne industrije rijetko kad zaboravi istaknuti. Čini se da su opipljivi financijski rezultati sporedni u odnosu na tajne recepture i tehnologije. Tradicija i brend koji asocijacije potrošača instinktivno upućuje na kvalitetu glavni su asovi u Gavrilovićevom rukavu. Problem je u tome što su možda i jedini.

Zadnjih nekoliko godina u Petrinji su utonuli u san, koji bi poremetio samo neki potez širenja u trgovini, koja je prema ostvarenim rezultatima postala Gavrilovićeva glavna djelatnost. Mesni biznis, koji slovi za osnovni, stajao je na mjestu sve do neočekivane akvizicije pazinskog Purisa potkraj prošle godine. S kakvim će rezultatima završiti priča s Purisom vrlo je važno za Gavrilovićevu poziciju u mesnoj industriji, u kojoj vreba mnogo velikih i jakih igrača predvođenih Agrokorovim PIK Vrbovcem u segmentu crvenog mesa i Vindijinom Kokom u bijelom mesu, da ne spominjemo očekivani ulazak globalnih igrača. Kad se zbroje rezultati, Gavrilovićeve trgovačke tvrtke u prošloj su godini ostvarile ukupni prihod od 1,2 milijarde kuna, u usporedbi s 528,5 milijuna kuna koliko je uprihodila mesna industrija. Proizvodnom se segmentu sada može dodati i prihod Purisa, koji je u 2008. bio 328,4 milijuna kuna, ali Puris uz povećanje prihoda nosi i velike utege. Gubitak, koji se akumulira godinama, u prošloj je godini bio 16 milijuna kuna, a obveze su veće od 120 milijuna kuna.

Niska zaduženost
Što u Gavriloviću planiraju s Purisom, u kojem će smjeru razvijati mesni biznis, a u kojem trgovinu, kako komentiraju ostvarene rezultate i kakvi su im općenito poslovni planovi zasad ostaje nepoznato.

- Stav Uprave je da ne daje odgovore na takva pitanja - kažu u Gavriloviću.

U Purisu je u tijeku restrukturiranje pa je za konkretne rezultate rano. Pazinska tvrtka je s 50-ak posto tržišnog udjela lider u proizvodnji purećeg mesa i prerađevina na domaćem tržištu, a glavne boljke su mu bile slaba distribucijska i prodajna mreža te ovisnost o domaćem tržištu. Prvi problem se, kažu u Purisu, već počeo rješavati na način da je komercijala prebačena u Gavrilović, a proizvodima otvorena trgovačka mreža Gavrilovića i Narodnoga trgovačkog lanca (NTL), čija je članica. Drugi problem, pak, ima i sâm Gavrilović, koji 85 posto proizvoda prodaje na domaćem tržištu, a tek 15 posto u izvozu. Pod okriljem novog vlasnika u Purisu je smanjena proizvodnja jer je zbog povećanih cijena pala prodaja. Kako bilo, dovođenje Dušana Tomaševića na čelo Uprave pozitivan je signal s obzirom na njegovo iskustvo u Upravi Gavrilovića, Danice pa PIK-a Vrbovec, odakle je došao u Puris.

U niskoprofitabilnoj peradarskoj industriji veće se marže ostvaruju na prerađevinama u koje će, uz povećanje proizvodnje, sada Gavrilović morati agresivnije krenuti.

- Puris je strateški dobar iskorak za Gavrilović jer potrošnja bijelog mesa kontinuirano raste, a na taj se način širi u svojoj osnovnoj djelatnosti, u kojoj ima dovoljno znanja i iskustva. S Purisom dobiva jak brend, ali potrebno je još mnogo uložiti da bi se obranila pozicija pred konkurencijom - kaže konzultant Teo Vujčić. Ključno je pitanje koliko će se Gavrilović financijski prenepregnuti u vrijeme krize i nelikvidnosti da to sve posloži. Osim toga, početkom prošle godine kupio je i rapski hotel Ros Maris za 5,8 milijuna eura, čime je dodatno pomaknuo fokus s mesnog biznisa.

Jedna od najjačih strana Gavrilovićevog poslovanja, vrlo niska zaduženost, sada bi se mogla pokazati posebno vrijednom. Prema podacima za 2007. kratkoročne obveze Gavrilovića iznosile su 59 milijuna kuna, a dugoročne 154 milijuna kuna, što u odnosu na ukupnu imovinu daje niski koeficijent zaduženosti od 0,25.Ni ulaganja u tehnologiju u Purisu neće biti zanemariva, a posebno u farme purana, odnosno vlastitu sirovinu. U Pazinu se diče da je njihova sirovina domaća, dok je u Gavriloviću situacija sasvim drugačija. Kooperanata je vrlo malo, a daleko se najveći dio sirovine uvozi, pa se postavlja pitanje kakva će se politika voditi u Purisu.

U Gavriloviću objašnjavaju da je jedan od najvećih problema hrvatske mesne industrije nedostatak kvalitetne domaće sirovine, što ih primorava na uvoz. Ulaganje u vlastitu sirovinu, pravac koji su odabrali Agrokor i Vindija, mnogo je skuplje i zahtjevnije, ali dugoročno isplativije. Uvoziti meso iz Brazila ili Rumunjske može biti jeftinije, ali ne jamči ujednačenu kvalitetu. Gavrilović je u tom segmentu zasad bez jasne vizije.

Jače vezivanje s partnerima u NTL-u, koji s oko tisuću prodajnih mjesta drži 18 posto udjela u maloprodaji, a uz Gavrilovića glavne karike su Kerum, Studenac i Tommy, trebalo bi dovesti do boljih efekata u trgovini. Gavrilović ukupno ima dvjestotinjak trgovina, a proces objedinjavanja svih tvrtki koje se bave trgovinom pod jednim brendom sramežljivo je počeo spajanjem Dalme i Gavrilović trgovine, koja je potom pripojena Dioni, ali konačni su obrisi nepoznati. Prošlogodišnji rezultati pokazuju da su, usprkos laganom rastu prihoda, sva poduzeća osim Merkura zabilježila pad dobiti, od čega Gavrilović d.o.o. i Istarcommerce po 60-ak posto. Izvoz i uvoz rasli su u jednakom postotku - 22 posto - izvoz na 58,4, a uvoz na 180,4 milijuna kuna. S obzirom na snagu brenda i u bivšoj Jugoslaviji, nejasno je zašto je Gavrilović propustio priliku za jače pozicioniranje u regiji.

Sin premlad za imidž
Tržišta na koja najviše izvozi su Slovenija i BiH. Više radi imidža, a manje radi ozbiljnih količina, gotove proizvode i paštete Gavrilović zadnjih godina plasira i na tržišta Amerike, Kanade i Australije.

U upravljanju kompanijom, smatraju poznavatelji funkcioniranja Gavrilovića, nedostaje ‘svježe krvi’. Sve konce u rukama drže otac Đuro, alfa i omega, i majka Margarete, članica Uprave, premda je sin, 31-godišnji Đuro Gavrilović mlađi, već osam godina predsjednik Uprave. On se uglavnom bavi proizvodnjom u Petrinji, a javnost ga nema prilike vidjeti jer je promidžbena i medijska politika Gavrilovića dovedena do apsurda. Naime, on je mlad, a imidž Gavrilovića gradi se na starosti i tradiciji. U skladu s funkcioniranjem obiteljske tvrtke važnu ulogu ima i sinova supruga, koja u tvrtki vodi Marketing i ima glavnu riječ u vezi s Dionom. U Upravi Gavrilovića ljudi od povjerenja su još Miljenko Rospaher, Drago Mioč i Mirko Šušterčić.

Za Gavrilović se, dakle, nameće pitanje kuda i kako dalje. Zadovoljiti se sadašnjom pozicijom i čekati dolazak globalne konkurencije ili ‘bildati’ snagu. Dugoročni plan gradnje nove tvornice u Petrinji manji je, a Puris veći korak u tom smjeru. Kad bi još poradio na kooperantima i osvajanju stranih tržišta, gdje bi mu bio kraj?


Komentari članka

Vezani članci

Ne okružujte se ‘mini me’ ekipom i još osam savjeta kako postići osobni uspjeh

25.07.2018.

Kada je riječ o upravljanju, postoje sofisticirane strategije i izobilje dugoročnih vizija. Međutim, vrlo često su upravo neke druge stvari one koje čine razliku između uspjeha i neuspjeha, odnosno pretvaranja teorije u praksu

Konzum se hvali povećanom prodajom piva i grickalica tijekom Svjetskog prvenstva

22.07.2018.

Za trajanja prvenstva ukupno je prodano deset puta više televizora nego što je uobičajeno, navode uz ostalo iz Konzuma.

'Tvrtke za deset kuna' 
i dalje najpopularnije

13.07.2018.

Nacionalni servis za lakše komuniciranje poduzetnika s javnom upravom bilježi rast registracija.

Rat trgovaca za radnicima: Kvalitetnim ljudima nude dvostruko veće plaće, bonus od 500 kuna za svakog 'prebjega'

10.07.2018.

Natječaji za posao su stalno otvoreni i procesi selekcije se kontinuirano obavljaju. Uz plaće djelatnicima povećali smo i druga materijalna prava radnika, poput regresa, uskrsnica i božićnica te stimulacija za ostvareni rast

Lidl i Plodine najbrže rastući trgovci

03.07.2018.

Deset najvećih domaćih trgovaca u Hrvatskoj, bez Konzuma, prošle je godine u svojim blagajnama imalo 23,9 milijardi kuna prometa, što je 1,7 milijardi kuna više nego godinu ranije

Tag cloud

  1. 1787 članka imaju tag hrvatska
  2. 1817 članka imaju tag turizam
  3. 1492 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 767 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 949 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 645 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 776 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 821 članka imaju tag ict
  13. 818 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 473 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 402 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP