Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Srp 2018

Polovica zaposlenih u platnom rangu od 2700 do 6000 kuna

Izvor: lider.media · Autor: Lider/Hina  

Polovica zaposlenih u platnom rangu od 2700 do 6000 kuna

Više od polovice zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj ili njih više od 525 tisuća, za ožujak prošle godine primilo je prosječnu neto plaću u rasponu od 2.701 kune do 6.000 kuna, dok je više od 51 tisuće zaposlenih dobilo plaću manju od 2.701 kune, pokazuju podatci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Podaci DZS-a o strukturi zaposlenih prema visini prosječne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za ožujak prošle godine odnose se na 962.644 zaposlena u pravnim osobama, koji su za ožujak ostvarili puni fond radnog vremena.

Zaposleni su prema visini plaće raspoređeni u 13 skupina, a u prvoj su oni s neto plaćom do 2.700 kuna, kojih je bilo 5,3 posto, dok su u zadnjoj oni s neto plaćom većom od 12.000 kuna i njihov je udio 4,2 posto. Prema tome, za ožujak prošle godine je plaću manju od 2.700 kuna primilo nešto više od 51 tisuća zaposlenih, dok je na drugom kraju skale nešto više od 40,4 tisuće zaposlenih u pravim osobama koji su primili više od 12.000 kuna.

Inače, prosječna je neto plaća za ožujak prošle godine u pravnim osobama iznosila 6.022 kune, a statistika prema visini prosječne plaće pokazuje da je više od 60 posto zaposlenih primilo manje od 6.000 kuna. Naime, uz 5,3 posto onih s najnižim plaćama do 2.700 kuna još je njih 56,4 posto primilo prosječno od 2.701 do 6.000 kuna.

Zaposleni s prosječnim plaćama od 2.700 do 6.000 kuna razvrstani su u šest statističkih skupina, među kojima su najbrojniji oni s plaćama od 2.701 do 3.500 kuna, kojih je u ukupnom broju zaposlenih bilo 12,8 posto, te oni s prosjekom od 4.001 do 4.500 kuna s udjelom od 10,4 posto.

Nešto više od trećine zaposlenih u pravnim osobama, njih 34,1 posto ili oko 328 tisuća zaposlenih za ožujak prošle godine je primilo neto plaću od 6.001 do 12.000. Pritom su najbrojniji oni s neto plaćama od 7.001 do 8.000 kuna, njih je 8,8 posto, dok ih je 8,3 posto primilo između 8.001 do 10.000 kuna. U skupini onih koji su dobili od 10.001 do 12.000 kuna je 3,5 posto zaposlenih, a nešto više, 4,2 posto, ih je s plaćom višom od 12.000 kuna.

Statistika prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti pokazuje da je u dvije djelatnosti s najviše zaposlenih – prerađivačkoj industriji i trgovini – iznadprosječan udio onih s plaćama do 2.700 kuna te najveći udio zaposlenih s prosječnom neto plaćom od 2.701 i 3.500 kuna.

Tako je u prerađivačkoj industriji, koja ima gotovo 178 tisuća zaposlenih, plaću za ožujak prošle godine manju od 2.700 kuna primilo 6,4 posto u toj djelatnosti, a njih 17,6 posto od 2.701 do 3.500 kuna.

U trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala nešto više od 150 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2.700 kuna bio je 6,6 posto, a više od petine ili njih 22,4 posto dobilo je od 2.701 do 3.500 kuna.

I u prerađivačkoj industriji i u trgovini udio onih s plaćama većim od 12.000 kuna je isti i iznosio je 3,7 posto.

U djelatnosti javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje, koja je brojala više od 92,1 tisuću zaposlenih, njih najviše, 15,2 posto, imalo je plaću između 7.001 i 8.000 kuna.

I u djelatnosti obrazovanja, s 90,6 tisuća zaposlenih, najviše je onih, 17 posto, s plaćom između 7.001 i 8.000 kuna.

U građevinarstvu, od 55.352 zaposlenih više od pola ih je imalo plaću do 4.500 kuna. Pritom, za 15,1 posto ona je iznosila do 2.700 kuna, a za 16,8 posto od 2.701 do 3.500 kuna.

Gledano po postotcima, građevinarstvo je i druga po redu djelatnost s najvećim udjelom zaposlenih s plaćom do 2.700 kuna, dok sa 16 posto prednjače administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, koje broje 31.100 zaposlenih.

Djelatnost, pak, s najvećim udjelom neto plaća iznad 12.000 kuna, od 13 posto, su informacije i komunikacije, u kojima je bilo nešto manje od 30 tisuća zaposlenih.

Slijede financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja, gdje je od 33,5 tisuća zaposlenih za njih 12,9 posto neto plaća premašivala 12.000 kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Nautičke turiste kradu nam Turska, ali i Grčka, a ovo je osnovni razlog

19.04.2019.

Sezona u Nautičkom turizmu već se je počela prije mjesec dana i ona traje najduže, oko 8 mjeseci. Kakvu se sezona očekuje i jesu li Grci zbog državnim subencija odvukli dio gostiju

Nacionalni program reformi: 30 mjera koje Vlada planira provesti do parlamentarnih izbora

19.04.2019.

Liberalizacijom tržišta usluga i digitalizacijom pokretanja poslovanja omogućit će se lakši ulazak na tržište novih poduzetnika i tržišna konkurencija. Poboljšanje regulatornog okvira radi poticanja ulaganja putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovin

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

17.04.2019.

Istraživanje je provedeno u veljači među sto pedeset tvrtki članica Komore te nekima od vodećih kompanija u Hrvatskoj. Na ista pitanja odgovarale su i članice petnaest drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.

Hrvatska posebni gost međunarodnog sajma turizma u Kini

15.04.2019.

I ova, kao i svaka sljedeća, godina je turizma Kine i Hrvatske, zaključeno je na susretu ministra kulture i turizma Narodne Republike Kine Lua Shuganga i hrvatskog ministra turizma Garija Cappellija

Njemački mediji zabrinuti zbog hrvatskog članstva u AIIB-u

14.04.2019.

Frankfurter Allgemeine Zeitung objavljuje čak dva članka o posjetu kineskog premijera Hrvatskoj i sastanku 16%2B1. Prvi je opsežno izvješće Michaela Martensa naslovljeno „Mostovi, luke, tračnice, sloboda?" u kojem piše: „Za malenu Hrvatsku je to velik dog

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija