Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Velj 2009

Poljoprivredi nedostaje razvijen sustav domaćeg financiranja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Poljoprivredi nedostaje razvijen sustav domaćeg financiranja

Financijska kriza već uveliko potresa svjetsko gospodarstvo. Prema nekima, zahvatila je i Hrvatsku, koja je, tvrde, u krizu “zagazila” već pri samom ulasku u novu 2009. godinu. Ostali smatraju kako će se posljedice krize osjetiti tek polovinom godine i da će, primjerice, poljoprivredni sektor biti među posljednjima koje će zahvatiti. O tome utječe li svjetska financijska kriza na hrvatsko gospodarstvo, pa tako i na hrvatsku poljoprivredu, razgovarali smo sa Stipanom Bilićem, direktorom Udruge prehrambene industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Zaduživanjem financirali uvoz

*Ima li, i kakav, prema Vašem mišljenju, svjetska kriza utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i poljoprivredu?

- Svjetska financijska kriza ima mali ili zanemarivo mali utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, pa tako i na hrvatsku poljoprivredu. Naime, posljedica financijske krize osjetila se tek onda kada država i državne institucije nisu mogle dobiti nove kredite, jer je svjetska kriza onemogućila svjetskim bankama kreditni hazard. Velike svjetske banke u posljednjih desetak godina odobravale su kredite komitentima koji nisu imali nikakve sposobnosti vratiti taj kredit pa su naše banke, poduzeća i sama država koristili kreditnu konjunkturu. Iz tih kredita uglavnom su se financirale državna potrošnja ili se zaduživanjem financirao uvoz, koji ionako guši domaću proizvodnju. Međutim, ti razlozi ne bi morali imati velike veze s financiranjem naše poljoprivrede kada bi naša poljoprivreda imala razvijeni sustav domaćeg financiranja, a nažalost tog sustava nema, niti ga se za sada namjerava razviti.

*Koliko je naslijeđeni sustav financiranja poljoprivrede omogućavao financiranje te djelatnosti?

- Nitko ne dovodi u pitanje činjenicu da su osnovni faktori proizvodnje - kapital, prirodni resursi i sposobnost radne snage. Svaki element od ova tri navedena je nužan, jer manjak samo jednog ograničava proizvodnju. Kod nas postoji poljoprivredno zemljište (kojega nema preobilno), radna snaga je brojna, ali slabo educirana za modernu poljoprivrednu proizvodnju, a iz komunističke Jugoslavije nije naslijeđen kapital koji bi saturirao poljoprivredu ovim neophodnim elementom proizvodnje.

Manjak kapitala osigurati pomoću kredita

*Kako se manjak kapitala osiguravao ranije?

- Manjak vlastitog kapitala u poljoprivredi u bivšem sustavu osiguravao se pomoću kredita iz primarne emisije (štampanjem novca) koji je bio usmjeren u poljoprivredu, ali su banke morale sudjelovati vlastitim kapitalom u financiranju poljoprivrede, jer su na dobiveni kapital iz primarne emisije dodavale vlastiti i on se kretao od 30-50 posto vlastitog kapitala, prema 70-50 posto kapitala iz Narodne banke, ovisno o vrsti proizvodnje. Taj kapital mogla su koristiti samo poduzeća. Isto tako, u poduzeća se usmjeravao i investicijski kapital - prema tadašnjim planiranim investicijama - kao i kapital države kojim je država intervenirala u poljoprivredu (izdvajanja iz dohotka za razvoj poljoprivrede) i obrtni kapital.

*Jesu li postojali tzv. izvozni krediti?

- Postojali su i izvozni krediti i izvozne stimulacije, koje su bile i do 70 posto vrijednosti izvoza, financirao se i otkup za državne robne rezerve, a postojali su i brojni drugi oblici skrivenih kapitalnih intervencije države u poljoprivredu. Jasno da su ove intervencije mogla koristiti jedino poduzeća, i sve ove intervencije bile su usmjerene u proizvodnju. Teško je danas procijeniti visinu ovog državnog kapitala koji se usmjeravao u poljoprivredu, ali ocjenjujući ugrubo, taj je kapital bio veći od 3 mlrd eura. I taj iznos kapitala nije bio dovoljan.

Ukinuti planovi za investicije

*Što je od navedenog kapitala preneseno u poljoprivredu nakon stjecanja samostalnosti?

- Nastanak samostalne i neovisne Hrvatske odvijao se ne samo uz ratna stradanja nego i kroz mnoge poteškoće i nesnalaženja koja su za poljoprivredu bila pogubna. Bez većeg sagledavanja posljedica, na preporuku MMF-a, ukinuti su krediti iz primarne emisije, ukinuti su državni poticaji izvozu (krediti i poticaji), smanjio se obujam, potom poslije gotovo prestao otkup za državne rezerve (a to je bio oblik financiranja zaliha u proizvodnji koja ima sezonski karakter proizvodnje i kontinuiranu potrošnju), ukinuti su državni planovi za investicije u poljoprivredu, čime su otpali namjenski bankarski investicijski krediti i eliminirano je izdvajanje iz dohotka ukupne privrede za financiranje poljoprivrede.

Ukupno financiranje je prepušteno bankarskom sustavu. Prema podacima HNB-a iz prosinca 2007., od svih kreditnih plasmana svih banaka u Republici Hrvatskoj koji su iznosili 294,4 mlrd kn, volumen kredita plasiranih u poljoprivredu bio je 4.1 mlrd kn, ili 1,39 posto. Prema gruboj procjeni, danas u hrvatskoj poljoprivredi ima samo 20 posto kredita u odnosu na vrijeme kada smo bili u sastavu bivše države i manjak kredita uzrok je smanjenju proizvodnje i porastu uvoza.

Danas banke bez problema kreditiraju biznis uvoza hrane, a vrlo teško financiraju poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj. Ne smijemo smetnuti s uma da na taj način naše banke financiraju proizvođače iz inozemstva i guše domaću proizvodnju.


Komentari članka

Vezani članci

Boris Mikšić gradi novu tvornicu i postaje broj 1 u Europi

14.11.2017.

Boris Mikšić, bivši kandidat za predsjednika Hrvatske i uspješni poduzetnik, najavio je investiciju u gradnju nove tvornice u Belom Manastiru, kojom će postati najveći proizvođač antikorozivnih folija u Europi

Donedavno unosan biznis danas je na rubu propasti, sve je više onih koji odustaju

14.11.2017.

Nakon početne euforije koja je proteklih godina zahvatila Hercegovinu, te sna o brzoj i lakoj zaradi, svakim danom sve je više onih koji su odustali ili namjeravaju odustati od sadnje smilja.

Talijani otvorili modernu tvornicu LED rasvjete, planiraju zaposliti 40 radnika

13.11.2017.

Riječ je o pogonu talijanske Detas Grupe koji se prostire na 2.000 četvornih metara, uz istu toliku površinu uređenog prostora oko tvornice

Puškarić proizvodi svu cikoriju za potrebe Franck-a

13.11.2017.

Cikorija koja se koristi za klasične kavovine se, u suradnji s našim kooperantom Marijom Puškarićem u potpunosti uzgaja i prerađuje u Hrvatskoj. Sušene kockice cikorije se prže, melju i pakiraju za Kavovinu Franck

Podižem plantažu koja bi mogla donositi čak milijun eura godišnje! A imam i poruku za naše ljude - uništit ćete sebe i sve oko sebe...

08.11.2017.

Ove zime će biti 50 kuna po kilogramu i to ako ga bude bilo. Ne govorim o uvoznom limunu … Ako želite gratati koru, znači u potpunosti iskoristiti plod, nećete moći proći jeftinije – samouvjereno će vrsni viški znalac dobro upućen u situaciju s proizvodnj

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1720 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1115 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 619 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 701 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 374 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 332 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 215 članka imaju tag potpore
  28. 310 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja