Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Velj 2009

Poljoprivredi nedostaje razvijen sustav domaćeg financiranja

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Poljoprivredi nedostaje razvijen sustav domaćeg financiranja

Financijska kriza već uveliko potresa svjetsko gospodarstvo. Prema nekima, zahvatila je i Hrvatsku, koja je, tvrde, u krizu “zagazila” već pri samom ulasku u novu 2009. godinu. Ostali smatraju kako će se posljedice krize osjetiti tek polovinom godine i da će, primjerice, poljoprivredni sektor biti među posljednjima koje će zahvatiti. O tome utječe li svjetska financijska kriza na hrvatsko gospodarstvo, pa tako i na hrvatsku poljoprivredu, razgovarali smo sa Stipanom Bilićem, direktorom Udruge prehrambene industrije pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Zaduživanjem financirali uvoz

*Ima li, i kakav, prema Vašem mišljenju, svjetska kriza utjecaj na hrvatsko gospodarstvo i poljoprivredu?

- Svjetska financijska kriza ima mali ili zanemarivo mali utjecaj na hrvatsko gospodarstvo, pa tako i na hrvatsku poljoprivredu. Naime, posljedica financijske krize osjetila se tek onda kada država i državne institucije nisu mogle dobiti nove kredite, jer je svjetska kriza onemogućila svjetskim bankama kreditni hazard. Velike svjetske banke u posljednjih desetak godina odobravale su kredite komitentima koji nisu imali nikakve sposobnosti vratiti taj kredit pa su naše banke, poduzeća i sama država koristili kreditnu konjunkturu. Iz tih kredita uglavnom su se financirale državna potrošnja ili se zaduživanjem financirao uvoz, koji ionako guši domaću proizvodnju. Međutim, ti razlozi ne bi morali imati velike veze s financiranjem naše poljoprivrede kada bi naša poljoprivreda imala razvijeni sustav domaćeg financiranja, a nažalost tog sustava nema, niti ga se za sada namjerava razviti.

*Koliko je naslijeđeni sustav financiranja poljoprivrede omogućavao financiranje te djelatnosti?

- Nitko ne dovodi u pitanje činjenicu da su osnovni faktori proizvodnje - kapital, prirodni resursi i sposobnost radne snage. Svaki element od ova tri navedena je nužan, jer manjak samo jednog ograničava proizvodnju. Kod nas postoji poljoprivredno zemljište (kojega nema preobilno), radna snaga je brojna, ali slabo educirana za modernu poljoprivrednu proizvodnju, a iz komunističke Jugoslavije nije naslijeđen kapital koji bi saturirao poljoprivredu ovim neophodnim elementom proizvodnje.

Manjak kapitala osigurati pomoću kredita

*Kako se manjak kapitala osiguravao ranije?

- Manjak vlastitog kapitala u poljoprivredi u bivšem sustavu osiguravao se pomoću kredita iz primarne emisije (štampanjem novca) koji je bio usmjeren u poljoprivredu, ali su banke morale sudjelovati vlastitim kapitalom u financiranju poljoprivrede, jer su na dobiveni kapital iz primarne emisije dodavale vlastiti i on se kretao od 30-50 posto vlastitog kapitala, prema 70-50 posto kapitala iz Narodne banke, ovisno o vrsti proizvodnje. Taj kapital mogla su koristiti samo poduzeća. Isto tako, u poduzeća se usmjeravao i investicijski kapital - prema tadašnjim planiranim investicijama - kao i kapital države kojim je država intervenirala u poljoprivredu (izdvajanja iz dohotka za razvoj poljoprivrede) i obrtni kapital.

*Jesu li postojali tzv. izvozni krediti?

- Postojali su i izvozni krediti i izvozne stimulacije, koje su bile i do 70 posto vrijednosti izvoza, financirao se i otkup za državne robne rezerve, a postojali su i brojni drugi oblici skrivenih kapitalnih intervencije države u poljoprivredu. Jasno da su ove intervencije mogla koristiti jedino poduzeća, i sve ove intervencije bile su usmjerene u proizvodnju. Teško je danas procijeniti visinu ovog državnog kapitala koji se usmjeravao u poljoprivredu, ali ocjenjujući ugrubo, taj je kapital bio veći od 3 mlrd eura. I taj iznos kapitala nije bio dovoljan.

Ukinuti planovi za investicije

*Što je od navedenog kapitala preneseno u poljoprivredu nakon stjecanja samostalnosti?

- Nastanak samostalne i neovisne Hrvatske odvijao se ne samo uz ratna stradanja nego i kroz mnoge poteškoće i nesnalaženja koja su za poljoprivredu bila pogubna. Bez većeg sagledavanja posljedica, na preporuku MMF-a, ukinuti su krediti iz primarne emisije, ukinuti su državni poticaji izvozu (krediti i poticaji), smanjio se obujam, potom poslije gotovo prestao otkup za državne rezerve (a to je bio oblik financiranja zaliha u proizvodnji koja ima sezonski karakter proizvodnje i kontinuiranu potrošnju), ukinuti su državni planovi za investicije u poljoprivredu, čime su otpali namjenski bankarski investicijski krediti i eliminirano je izdvajanje iz dohotka ukupne privrede za financiranje poljoprivrede.

Ukupno financiranje je prepušteno bankarskom sustavu. Prema podacima HNB-a iz prosinca 2007., od svih kreditnih plasmana svih banaka u Republici Hrvatskoj koji su iznosili 294,4 mlrd kn, volumen kredita plasiranih u poljoprivredu bio je 4.1 mlrd kn, ili 1,39 posto. Prema gruboj procjeni, danas u hrvatskoj poljoprivredi ima samo 20 posto kredita u odnosu na vrijeme kada smo bili u sastavu bivše države i manjak kredita uzrok je smanjenju proizvodnje i porastu uvoza.

Danas banke bez problema kreditiraju biznis uvoza hrane, a vrlo teško financiraju poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj. Ne smijemo smetnuti s uma da na taj način naše banke financiraju proizvođače iz inozemstva i guše domaću proizvodnju.


Komentari članka

Vezani članci

Za ruralni razvoj krediti od 50.000 do čak milijun eura

17.09.2019.

Financijske instrumente iz PRR-a prate uvjeti koji su povoljniji od tržišnih

Tko u EU jede najjeftiniji, a tko najskuplji kruh i žitarice?

17.09.2019.

U 2018. godini cijena kruha i žitarica bila je najviša u Danskoj s indeksom cijena od 152, a slijede ju Austrija (135), Luksemburg i Finska (obje 127).

Poljoprivrednici pozvani da plate porezne dugove

13.09.2019.

Poziv Porezne uprave stigao svima čiji primitci godišnje prelaze 80.500 kn

Najnagrađivaniji dalmatinski pršutar: 'Ulažemo samo onoliko koliko zaradimo'

28.08.2019.

Šampion ovogodišnjeg 6. Međunarodnog festivala pršuta u Drnišu je tvrtka Smjeli iz Dugopolja. To je već četvrti put da je taj proizvođač dalmatinskog pršuta iz Dugopolja trijumfirao u Drnišu, gradu poznatom upravo po proizvodnji nadaleko poznatog drniškog

Entuzijasti osmislili sustav za vrtlarenje mikrozelenja

16.08.2019.

Trojica entuzijasta razvili su tehnologiju tzv. vertikalne poljoprivrede uz koju se mikropovrće i jestivo bilje može uzgajati u zatvorenom. Nakon što se uzgoje, biljke se mogu ili jesti ili presaditi u polje.

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 912 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 487 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 347 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija