Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Stu 2008

Poljoprivreda je posljednja na kojoj treba štedjeti u kriznim vremenima

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Zdenka Rupčić  

Poljoprivreda je posljednja na kojoj treba štedjeti u kriznim vremenima

Poljoprivreda je posljednja na kojoj bi trebalo štedjeti, upravo suprotno, u kriznim vremenima u poljoprivredu treba još više ulagati, jer se pozitivni efekti najbrže ostvaruju u proizvodnji hrane.
Međutim, poljoprivreda, odnosno proizvodnja hrane, je vrlo teška i komplicirana djelatnost, a neće biti ništa lakše ni nagodinu ni u godinama koje su pred nama, izjavio je, između ostalog, ministar poljoprivrede Božidar Pankretić na nedavno održanoj radionici posvećenoj aktivnostima u poljoprivredi i seoskom razvoju, na kojoj je sudjelovao zajedno sa suradnicima, državnim tajnicima Krešimirom Kuterovcem, Josipom Kraljičkovićem i Stjepanom Mikolčićem, a koju je organiziralo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, uz potporu Istarske županije. Ministar Pankretić je dodao kako ulažu ogromne napore u rješavanje ključnih problema u segmentu poljoprivredne proizvodnje.
- Jedan od većih problema je nedostatak znanja naših poljoprivrednih proizvođača, stoga planiramo pojačati rad na njihovoj edukaciji. Ubrzat ćemo i provedbu prodaje i okrupnjavanja zemljišnih posjeda koje su ključne za povećanje poljoprivredne proizvodnje i konkurentnosti, a valja prihvatiti i činjenicu da više neće biti poljoprivredne proizvodnje koja nema osiguranog kupca. Jedan od prioritetnih ciljeva je i s manje hektara proizvesti više hrane, uz utrošak što manje vode i energije, brinući o zaštiti okoliša, izjavio je Pankretić.
Ministar je naveo i da je do kraja listopada isplaćeno približno tri milijarde kuna poticaja (2,965 milijardi kuna) a jedna od novina koja je uvedena jest da svaka od 180.000 fizičkih i pravnih osoba koje primaju različite oblike poticaja, dobiju točno specificiran iznos za svaku isplaćenu kunu. Najviše je novca isplaćeno dvjema istočnim županijama; Osječko-baranjskoj - 622 milijuna kuna i Vukovarsko-srijemskoj - 340 milijuna kuna.

Kapitalna ulaganja
Ministar se osvrnuo i na promjene vezane uz model kapitalnih ulaganja, koji, kako je naveo, nema ni jedna zemlja na svijetu, a koji omogućuje poljoprivrednicima investiranje u proizvodnju uz vrlo povoljne uvjete, odnosno uz mogućnost povrata i do čak 50 posto od ukupne investicije. Prema novom modelu, povrat sredstava moguće je dobiti i za investicije u koje su uložena i vlastita sredstva, što do sada nije bio slučaj. Do sada je povrat sredstava bio na temelju kredita.
Analizirajući cjelokupno stanje hrvatskog agrara, ministar je istaknuo i kako je agrarnu politiku gotovo nemoguće voditi bez intervencija. - Početkom ove godine imali smo izuzetno skupu stočnu hranu, a cijenu mesa na razini od prije pet ili šest godina. Da tada nismo intervenirali, danas bi imali još težu situaciju, rekao je Pankretić. Radi povećanja konkurentnosti i proizvodnje određene su promjene nastupile i kod operativnih programa. Kod govedarskog programa je omogućeno dobivanje čak tri puta većeg iznosa kredita, a produžen je i rok otplate. Ministar je naglasio kako je činjenica da je u uvjetima rasplamsavanja financijske krize teže doći do kredita, međutim dodao je kako je HBOR dao određena jamstva da se neće stati s kreditiranjem operativnih programa. Pankretić je također naveo kako je poljoprivreda od nacionalnog interesa te se nastoji u kreiranje poljoprivredne politike uključiti što je moguće veći broj poljoprivrednih proizvođača.

Pomoć ribnjacima
Budući da je, kako se smatra Pankretić, ključ svih problema hrvatskog agrara zemljište, u tijeku je rješavanje problema zemljišne politike, odnosno izrađen je konačni prijedlog izmjena i dopuna postojećeg Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji bi na snagu trebao stupiti već krajem godine. - Primjena Zakona pokazala je da postoje brojne zapreke u njegovoj provedbi. Do sada je prodano samo 16 posto poljoprivrednog zemljišta, a 19.000 ha još je uvijek pod minama. Novim zakonom ubrzat ćemo raspolaganje državnim zemljištem, uvesti veću disciplinu kod prenamjene poljoprivrednog zemljišta te pojačati promet privatnim zemljištem. Kroz ovaj Zakon riješit ćemo i problem ribnjaka koji će dobiti zemljište u koncesiju na 50 godina, a radi okrupnjavanja zemljišnih posjeda osnovat ćemo agenciju za zemljište koja će, između ostalog, posredovati u prometu privatnim poljoprivrednim zemljištem, rekao je Krešimir Kuterovac, te dodao kako će se novim Zakonom onemogućiti špekuliranje zemljištem.

Hrvatska - ruralna zemlja
Budući da je od 21 županije čak 16 pretežito ruralnih, donesena je i Strategija ruralnog razvoja za razdoblje od 2008. do 2013. godine kojom su, kako je istaknuo mr. Josip Kraljičković, jasno definirani ciljevi. Riječ je, između ostalog, o poboljšanju konkurentnosti poljoprivrednog sektora, očuvanju i zaštita okoliša, kvaliteta života u ruralnim područjima, proširenje gospodarskog programa ruralnog gospodarstva te poboljšanje učinkovitosti institucijskog okruženja.


Komentari članka

Vezani članci

Juta spiza razvoj poslovanja temelji na jačanju suradnje s OPG-ovima

05.09.2019.

Nakon otvaranja kušaone i trgovine, kaštelanski brend na tržište izbacuje nove proizvode, ali ne misli se širiti na nove sorte

Tvrtke koje su postale hit u Zagrebu: Spasile su restorane, evo koliko plaćaju radnike

06.06.2019.

Sigurno ste primijetili mladiće i djevojke na biciklima s velikim četvrtastim torbama plave ili žute boje kako kruže zagrebačkim ulicama. Dostavljači su to Wolta i Glovoa, mobilnih aplikacija za dostavu ili, kako ih se često opisuje, “Ubera za hranu”. Kao

Zašto su talijanski, španjolski i francuski proizvodi ‘vrjedniji’ od hrvatskih?

12.04.2019.

Zbog geostrateškog položaja hrvatski proizvođači baštinici su prava da svoje proizvode nazivaju proizvodima mediteranske prehrane i prodaju ih kao takve. Međutim, kad se pojavljuju u izvozu, to uopće ne spominju

Škole na farmama: nastava na farmi dio je švicarske nacionalne obrazovne strukture

28.03.2019.

Življenje na selu i doticaj s proizvodnjom hrane ima niz prednosti u djetinjstvu. Prepoznale su to inicijative diljem svijeta koje niz godina njeguju suradnju sa školama i lokalnim poljoprivrednicima. Kako to izgleda u Austriji, Švicarskoj i SAD-u?

Hrana s lokalnih OPG-ova na tanjurima bolnica, škola, vrtića, studentskih domova i u vojarni

22.03.2019.

Vlada RH na jučerašnjoj je sjednici usvojila Akcijski plan promoviranja i jačanja kratkih lanaca u opskrbi hranom ustanova iz javnog sektora za razdoblje 2019. i 2020. godine. Što to znači za domaće proizvođače?

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 488 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija