Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Kol 2019

Pogledajte kolika je popunjenost apartmana u Hrvatskoj: Pa kome se to isplati?!

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Marija Crnjak  

Pogledajte kolika je popunjenost apartmana u Hrvatskoj: Pa kome se to isplati?!

Ova je godina potvrdila da su protekle tri za hrvatski turizam umjesto izuzetno dobre, zapravo bile izuzetak, koji se dogodio zbog nesretnih okolnosti kod konkurenata. U 2019. se vraćamo starim problemima koji su samo dodatno eskalirali, sezonalnosti, betonizaciji i apartmanizaciji, nedostatku sadržaja koji se svode na sunce i more, lošim restoranima, "izrađivanju" turista, slaboj infrastrukturi, slaboj vrijednosti za novac.

Srpanjska rupa
S ozbiljnijim oporavkom konkurenata, prije svega Turske ali i afričkih destinacija, vratila se i srpanjska rupa, koja se nadovezala na svibanjsku, a još je preostalo malo dana u kojima se to financijski može dobro nadoknaditi. Srpanj i kolovoz, naime, i dalje su mjeseci u kojima se zbog veće potražnje u Hrvatskoj i na cijelom Mediteranu mogu postići znatno više cijene nego li već u lipnju i rujnu, ma koliko oni dobro bili popunjeni.

Mnogo je razloga za stagnaciju ili minuse u srpnju, od rasporeda praznika do školskog raspusta u Njemačkoj, pa sve do povratka konkurenata na tržište s puno nižim cijenama od onih u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da je i dalje velika razlika u performansama među segmentima smještaja, a najveći dio komercijalnog kopnenog prometa čine obiteljski smještaj, hoteli i kampovi. U hotelima se nije puno promijenilo od lani, a iako su još sredinom lipnja imali slabiji buking za špicu sezone, uspjeli su u prosjeku izvući blagi plus od oko 1,5 posto u prvih sedam mjeseci.

Njihova dosadašnja prosječna popunjenost od 37 posto u prvih sedam mjeseci bila bi jača uz dulju sezonu, do čega još nisu došle mnoga hrvatska odredišta, a uz oko 92 posto zauzeća u srpnju taj je segment prošao bez većih iznenađenja u špici sezone, doduše zasad je teško reći uz kakvu cijenu. Nakon fijaska u kišnom svibnju, kampovi su na iznenađenje podbacili i u sedmom mjesecu, što je znak da se što prije treba aktivirati novi Zakon o turističkom zemljištu koji će kampovima omogućiti investicije za kojima žude.

Apartmani podbacili
Kako se i očekivalo, obiteljski smještaj ovog ljeta dao je sam sebi pljusku. Na skoro 33 tisuće kreveta više nego u lanjskom razdoblju, apartmani su ove godine u srpnju imali 2,5 posto manje noćenja nego lani, uz prosječnu popunjenost od 72 posto samo u srpnju. Ako usporedimo broj noćenja s brojem registriranih kreveta, popunjenost privatnog smještaja čak i u Splitu, koji se ovog srpnja može pohvaliti plusevima, dosegnula je tek 60 posto.

U Zagrebu koji također u prvih sedam mjeseci ima plus u turističkom prometu njihova je popunjenost tek 31 posto, Zadar s rastom dolazaka od skoro deset posto u ovoj godini ima prosječnu popunjenost apartmana od 54 posto. Kako se apartmani otvaraju u najvećoj mjeri tek ljeti, na godišnjoj razni te su brojke porazne, pa se usporedbom broja kreveta i noćenja može doći do prosječnog zauzeća od tek 15 posto u prvih sedam mjeseci.

Teško je vjerovati da se nekom isplati taj biznis. Iako se suštinski brojke ne bi mnogo razlikovale, moramo napomenuti da smo popunjenost izračunali na temelju broja službeno registriranih turističkih ležajeva, među kojima su i oni koji nisu aktivni, no podaci o broju aktivnih kreveta trenutno nisu dostupni u Hrvatskoj.

Učiti od brojki
Na terenu se može čuti da su kvalitetni apartmani popunjeni i bolje nego lani, što je logično kad se zna da turisti sve više paze na vrijednost za novac, a današnje tehnologije im omogućuju da se dobro pripreme za kvalitetu koju očekuju. Istodobno, na krilima proteklih godina kad su zbog veće potražnje, a i uz manju konkurenciju u tom segmentu mogli nabijati cijene, mnogi vlasnici apartmana ovog ljeta su preskupi u odnosu na ono što nude.

Priča se i da buja smještaj na crno koji krade turiste i nigdje ih ne broji, što je pak teško kotrolirati a kamo li registrirati. Što sada s tim svim brojkama? One postoje da bi svatko u svom dvorištu vidio nedostatke i prednosti i u skladu s tim krenuo u neke akcije. Na državi je da razmotri treba li mijenjati poreznu politiku, politiku poticaja investiranja, marketinške aktivnosti. Paušal iznajmljivačima i dalje je smiješan, nemamo poreza na nekretnine, ne ulažemo u druge gospodarske aktivnosti koje bi nas učinile manje ovisnima o turizmu do te razine da nam prijeti nizozemska bolest i bolest plaža.

Turizam strukturno ne mijenjamo ne bismo li ga učinili isplativijim, održivijim. Lokalne vlasti puštaju da se turizam razvija stihijski, do razine prekomjernog rasta i izgradnje koji ugrožavaju lokalno stanovništvo i kvalitetu života, dozvole za gradnju i betonizaciju dijele se bez razmišljanja, zatrpavaju plaže, gomila smeće. Kad pada kiša i dalje je dosadno. Srećom, iz kombinacije razloga, investitori nas vole više nego ikad. Sprema nam se nova strategija turizma.

Rasteretili smo (opet) ugostitelje snižavanjem stope PDV-a na restoransku ponudu i a la carte u hotelima. Na raspolaganjuu su nam brojni jeftini alati za još bolju promociju proizvoda koji su na tržištu, a nisu dovoljno vidljivi. Bez obzira na to kako završi kolovoz i ostatak godine, imamo sada i ove brojke da nas opamete za dalje. Dakako, ako ih želimo vidjeti.


Komentari članka

Vezani članci

Turistički sektor trlja ruke: stižu rastrošni EU službenici i spremni su ostaviti milijune, vlada veliki interes za Dalmacijom

14.11.2019.

Europski diplomati, njihovi suradnici, članovi obitelji, službenici i drugi vezani uz njihov boravak u Hrvatskoj za vrijeme predsjedanja Vijećem EU-a, u šestomjesečnom predsjedanju EU-om u 2020. godini donijet će našem turističko-ugostiteljskom sektoru no

Pronašli dom iz snova i pretvorili ga u robinzonsku eko kuću

08.11.2019.

Ivana Potlaček Cvjetićanin i Nikola Cvjetićanin ponosni su vlasnici robinzonske eko kuće koja je samostalno održivi objekt. Gostima nude samo eko hranu i dokaz su da se negativan turistički utjecaj na okoliš može smanjiti.

Turistički sajam u Londonu: Hrvatska hit

05.11.2019.

U Londonu se održava jedan od najvećih turističkih sajmova, na kojem se predstavlja oko 5 tisuća izlagača iz više od 180 zemalja. Među njima je i Hrvatska, koja je ovogodišnji hit sajma. A da bi britanskih turista kod nas bilo još više, uvode se nove zrak

Porast javnog duga, sada iznosi 297,1 milijardu

05.11.2019.

Po podacima HNB-a, javni dug je krajem srpnja, prema metodologiji ESA 2010, iznosio 297,1 milijardu kuna, što je gotovo 11 milijardi kuna ili 3,8 posto više u odnosu na kraj 2018., a to je povećanje posljedica izdanja 1,5 milijardi eura vrijedne euroobvez

Hrvati troše i kupuju, a trgovci pune blagajne

02.11.2019.

Hrvatska već 60 mjeseci bilježi rast maloprodaje pa bi ove godine trgovci nakon punih 11 godina mogli doseći promet iz pretkrizne 2008. Na pozitivne trendove u trgovini na malo najviše su utjecali rast plaća, zaposlenosti, turistička potrošnja i povoljnij

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 685 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 972 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 584 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija