Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Kol 2017

Poduzetnici na otocima lani imali prihode od gotovo 10 milijardi kuna

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Poduzetnici na otocima lani imali prihode od gotovo 10 milijardi kuna

HRVATSKA ima 1.244 otoka koji se geografski dijele na 78 otoka (kojima je površina veća od 1 četvorni kilometar), 524 otočića i 642 hridi i grebena. Stalno je naseljeno 47 otoka i poluotok Pelješac, a prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine zabilježen je rast broja stanovnika na otocima na kojima, u 344 naselja, živi 132 756 stanovnika, što je za 7886 više u odnosu na rezultate popisa iz 2001. godine.

Najviše otočnih gradova i općina je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (16), a slijede Dubrovačko-neretvanska i Primorsko-goranska županija s po 11 i Zadarska županija s 10 otočnih gradova i općina. Šibensko-kninska županija ima dvije otočne općine, a Ličko-senjska jedan otočni grad.
Prema analizi podataka iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika s područja otočnih gradova i općina u 2016. godini, koja je obuhvatila 51 grad/općinu, poslovalo je 4201 poduzetnik (u 2015. godini bilo je 3933 poduzetnika), koji su ukupno zapošljavali 20 844 radnika, što je u odnosu na prethodno poslovno razdoblje povećanje broja zaposlenih za 4,6 posto, navodi se u analizi Financijske agencije.

Ukupan prihod otočkih poduzetnika 9,9 milijardi kuna

Prema podacima iz financijskih izvještaja za 2016. godinu, poduzetnici otočnih područja iskazali su pozitivan konsolidirani financijski rezultat u iznosu od 294,0 milijuna kuna te tako ostvarili povećanje za 143,3 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. Od ukupnog broja poduzetnika promatranog područja s dobitkom je poslovalo njih 60,7 posto (2548 poduzetnika). Ukupan prihod navedene skupine poduzetnika koji je ostvaren u 2016. godini iznosio je 9,9 milijardi kuna, što je povećanje od 5,4 posto u odnosu na prethodnu 2015. godinu. Najveći doprinos rezultatu dali su poduzetnici grada Krka sa 1,2 milijarde kuna (12,1 posto udjela u ukupnim prihodima otočnih područja) te poduzetnici gradova Mali Lošinj (9,7 posto) i Cres (6,6 posto).

Prosječna mjesečna neto plaća obračunata kod poduzetnika otočnih općina i gradova u 2016. godini iznosila je 4.791 kunu, odnosno 3,0 posto više u odnosu na prethodnu godinu te 6,8 posto manje od iznosa prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini RH (5.140 kuna). Najveća prosječna mjesečna neto plaća obračunata je kod poduzetnika sa sjedištem u Hvaru (5.882 kune), a slijede poduzetnici sa sjedištem u općini Sutivan (5.854 kune), općini Punat (5.446 kuna), gradu Krku (5.435 kuna) te općini Nerežišća (5.404 kune). Ako se promatraju prosječne mjesečne neto plaće na razini otoka/poluotoka, najvišu plaću isplatili su poduzetnici otoka Cresa, u iznosu od 5.369 kuna, a najmanju poduzetnici otoka Korčule (4.503 kune).

Na otocima najbrojniji mikropoduzetnici

U odnosu na prethodnu godinu, zabilježeno je povećanje prihoda od izvoza za 6,2 posto, a smanjenje uvoza za 3,6 posto te su poduzetnici otočnih područja u 2016. godini ostvarili trgovinski saldo od 1,2 milijarde kuna. Bruto investicije samo u novu dugotrajnu imovinu bilježe smanjenje od 8,3 posto u odnosu na 2015. godinu.

Analiza poduzetnika Otočne Hrvatske prema veličini poduzetnika, pokazala je kako su najbrojniji mikro poduzetnici sa 92,1 posto udjela u ukupnom broju poduzetnika registriranih na promatranom području. Osim navedenog, isti sudjeluju s najvećim udjelom u dobiti razdoblja (34,7 posto) te zapošljavaju i najveći broj radnika, odnosno 34,2 posto od ukupnog broja zaposlenih na području otočnih gradova i općina. Kategorija malih poduzetnika najviše doprinosi ukupno ostvarenim prihodima (30,7 posto), rashodima (30,6 posto) te bruto investicijama samo u novu dugotrajnu imovinu (39,6 posto) Otočne Hrvatske. Svojim poslovanjem u 2016. godini, srednje veliki poduzetnici najviše pridonose ukupnom financijskom rezultatu s ostvarenih 146,1 milijun kuna neto dobiti, što je 49,7 posto ukupnog rezultata.

Promatrano na razini pojedinoga otoka/poluotoka, najveći broj poduzetnika i zaposlenih registriran je na najnaseljenijem otoku, na otoku Krku. U gradu Krku te u 6 općina otoka Krka, u 2016. godini, ukupno je 766 poduzetnika koji su imali 4587 zaposlenih. Iza otoka Krka prema broju poduzetnika slijedi najviši hrvatski otok – Brač sa 608 poduzetnika u osam općina kod kojih je u promatranom razdoblju bilo zaposleno 2621 radnik. Na trećem mjestu slijedi najsunčaniji hrvatski otok – Hvar, s 384 poduzetnika i 1579 zaposlenih u dvije općine (Jelsa i Sućuraj) i dva grada (Hvar i Stari Grad). Otok Korčula s 343 poduzetnika zauzima četvrto mjesto promatrane rang ljestvice. Poduzetnici su registrirani u gradu Korčuli i 4 općine (Blato, Vela Luka, Lumbarda i Smokvica), a u 2016. godini zapošljavali su 1775 radnika. Na najvećem otoku, otoku Cresu najviše je zaposlenih u odnosu na broj poduzetnika. Kod 97 poduzetnika zaposleno je 1509 radnika, što je u prosjeku 15,6 radnika po poduzetniku.


Komentari članka

Vezani članci

KAKO OTVORITI SVOJ FITNESS KLUB, KOLIKO NOVCA ULOŽITI, MOŽE LI SE OD TOGA IZNADPROSJEČNO ZARADITI Vlasnik više poznatih klubova otkriva kako je uspio

21.09.2017.

Odlučio sam svojoj obitelji osigurati budućnost u Osijeku

20.09.2017.

U bivšem poduzeću bio sam voditelj proizvodnje plastifikacije metala i taj posao volim i znam raditi. Razmišljao sam da bi bilo bolje otvoriti svoju proizvodnju i ostati u Osijeku, nego odseliti se u Njemačku

Općina Fažana dosegnula milijuntno noćenje

19.09.2017.

Najviše noćenja, 31 posto, ostvarili su Nijemci, slijede Slovenci s 12,5 posto koji su bitni u pred i posezoni, potom Nizozemci i Danci koji su česti gosti kampova. Talijani su ostvarili 9,3 posto noćenja i u postupnom su padu

PUNI SE DRŽAVNA KASA PDV samo u srpnju donio milijardu kuna više nego lani

18.09.2017.

Veći prihodi od PDV-a očekuju se i u kolovozu, koji je inače izdašniji od srpnja, pa je tako lani taj porez u državnu blagajnu donio čak 5,22 milijarde kuna

PROPUŠTENE MILIJARDE Zašto Hrvatska ni nakon 26 godina nije zaštitila svoju najvredniju imovinu

18.09.2017.

Riječ je o turističkom zemljištu u kampovima i uz hotele koje u pretvorbi nije ušlo u temeljni kapital dotadašnjih društvenih poduzeća, pa prema tome nije ni privatizirano. Nikada nitko u Hrvatskoj nije izašao s preciznim podacima o kolikim se površinama

Tag cloud

  1. 1654 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1095 članka imaju tag izvoz
  5. 694 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 891 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 609 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 688 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 497 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 369 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 414 članka imaju tag dzs
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 293 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 269 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 266 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja