Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Srp 2018

Počeo je najveći trgovinski rat u povijesti. Što to znači za Hrvatsku?

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Počeo je najveći trgovinski rat u povijesti. Što to znači za Hrvatsku?

CARINE na uvoz kineske robe vrijedne 34 milijarde dolara, koje je uvela administracija predsjednika Donalda Trumpa, stupile su danas na snagu, čime je započeo trgovinski rat između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Odgovor nije trebalo dugo čekati te je i Kina uvela carine na američke proizvode i optužila SAD za pokretanje "najvećeg trgovinskog rata u povijesti".

SAD je započeo "najveći trgovinski rat u povijesti" koji će naštetiti svjetskom lancu vrijednosti, uzdrmati tržišta i pogoditi svjetski gospodarski rast, priopćilo je kinesko ministarstvo trgovine.

Ovakav razvoj događaja mogao bi naštetiti globalnom ekonomskom rasu, na što je prije nekoliko tjedana upozorila i direktorica MMF-a Christine Lagarde koja je rekla da su napetosti u međunarodnoj trgovini prijetnja globalnoj ekonomiji.

“Oblaci su na horizontu i svakim danom postaje sve mračnije. Najveći i najtamniji oblak je pad povjerenja potaknut pokušajima da se promijene način trgovine, međusobni trgovinski odnosi i način funkcioniranja multilateralnih organizacija”, rekla je Lagarde.

Direktor Svjetske trgovinske organizacije Roberto Azevedo također je prije nekoliko tjedana upozorio da rastuće tenzije u međunarodnoj trgovini "stvaraju potencijalno veliki rizik za ekonomiju i potkopavaju najsnažnije održivo razdoblje rasta trgovine od globalne financijske krize".

Za Hrvatsku je opasnost izbijanje recesije u Europskoj uniji

Hoće li globalni trgovinski rat ostaviti negativne posljedice i na hrvatsko gospodarstvo, upitali smo direktora Hrvatske udruge poslodavaca Davora Majetića. On kaže da u ovom trenutku nema poremećaja, no da je za nas najveća opasnost izbijanje recesije u EU, koja bi se onda mogla preliti i na Hrvatsku, pošto su nam europske zemlje najveći trgovinski partneri i izvor turističkih prihoda.

“U ovom trenutku nema značajnijih poremećaja, no eskalacija se može odraziti na hrvatske izvoznike te općenito prihode države. Ako se s ograničenjima nastavi ciljati EU zemlje koje su ujedno i naši najveći partneri, ali i izvor turističkih prihoda, potencijalna recesija uslijed dugotrajnijih mjera mogla bi se preliti i na Hrvatsku. Potencijalno je veći rizik od recesije u EU koja može proizvesti taj rat, nego od direktnih utjecaja carinskog rata na naše pojedine tvrtke“, kaže Majetić.

Marko Babić, pomoćnik direktorice za međunarodne poslove i EU Hrvatske gospodarske komore, upozorava da je donekle uzdrmana svjetska trgovinska ravnoteža, što bi ipak moglo ostaviti posljedice, no da glavnina hrvatskih proizvoda koji se izvoze u SAD nisu pogođeni carinama.

“Podizanje carina na uvoz određenih proizvoda u SAD (čelik i aluminij) rezultiralo je najavljenom reakcijom, odnosno odgovorom EU-a i ostalih trgovinskih partnera.

Uvođenje trgovinskih barijera i/ili mijenjanje carinskih tarifa znači i prekid uhodane dinamike utemeljene na trgovinskim ugovorima što u svakom slučaju nije uobičajena praksa. Stoga se može ustvrditi kako su potezi i novi smjer u trgovinskoj politici SAD-a uzdrmali u određenoj mjeri svjetsku trgovinsku ravnotežu, dok posljedice takvih promjena mogu biti dalekosežne u cijelom nizu industrijskih grana. Ipak, potrebno je pričekati s dugoročnim prognozama s obzirom na to da su pozitivni pomaci i pregovori svih uključenih strana još uvijek mogući pri čemu bi se mogao postići dogovor, tj. kompromis na zadovoljstvo svih dionika.

Gledajući statistiku hrvatskog izvoza u SAD, među najznačajnijim izvoznim proizvodima nema onih koji su u kategorijama koje uključuju željezo i aluminij. No, s obzirom na povećanje carina koje je EU uvela za različite skupine američkih proizvoda koje dolaze na europsko tržište, dakle ne samo za proizvode od željeza ili čelika i aluminija, već i za određene higijenske proizvode, kozmetičke proizvode, odjeću, određene prehrambene proizvode, prerađeni duhan i dr., moguće je očekivati korekciju cijena za krajnje kupce u Europi”, kaže Babić.

Europa i Rusija zabrinute

Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstroem izrazila je u petak u tvitu zabrinutost zbog povećanja carina u trgovini između SAD-a i Kine i upozorila kamo takva eskalacija vodi a zabrinutost je izrazila i Rusija.

"Zabrinjavajući razvoj situacije s eskalacijom carina između SAD-a i Kine. Jasno štetno za svjetsko gospodarstvo. Trgovinski ratovi su loši i nije ih lako dobiti", poručila je.

Rusija je također poručila da će "braniti svoje interese".

"Rusija je poduzela i poduzet će sve potrebne mjere za zaštitu svojih interesa. Tim više što su takve mjere predviđene pravilima i normama Svjetske trgovinske organizacije", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, a prenosi AFP.

Dodao je da Moskva "s velikom pozornošću prati" mjere poduzete u tom trgovinskom ratu na obje strane i izrazio zabrinutost zbog "posljedica za konkretne sektore svjetskog gospodarstva."

Rusija je, kao odgovor na američke mjere, uvela carine od 25 do 40 posto na više proizvoda koje uvozi iz SAD-a. Carine će, među ostalim, obuhvatiti strojeve za cestogradnju, opremu za naftni i plinski sektor, obradu metala i optička vlakna.

Šteta od američkih trgovinskih ograničenja ruskog izvoza se procjenjuje na 537,6 milijuna dolara, rekao je ministar gospodarskog razvoja Maksim Oreškin.

Carine će Rusiji za sada omogućiti da pokrije dio tih gubitaka, 87,6 milijuna dolara, rekao je Oreškin ne navodeći na koje se vremensko razdoblje to odnosi.

"To je kompenzacija na koju Rusija ima pravo po pravilima Svjetske trgovinske organizacije", rekao je.


Komentari članka

Vezani članci

Ruski trgovci od navijača su ubrali do pet milijardi dolara

16.07.2018.

Mundijal dao mali, ali važan poticaj ruskoj ekonomiji, kažu analitičari

Kako su dva brata uspjela zaraditi stotine milijuna dolara samo na optimizmu

11.07.2018.

Pokušali su prodavati majice s apstraktnim dizajnom, ali to im nije baš išlo. Onda je braći Bertu i Johnu Jacobsu palo na pamet da, zbog svakodnevne poplave u negativnih vijesti svuda oko njih, iskušaju tržište nudeći mu pozitivne poruke.

Beckham: Što poslije nogometa? Vino i viski!

11.07.2018.

David Beckham, nekadašnji kapetan Engleske, odabrao je nakon nogometne karijere novac uložiti u vinograd, a proizvodi i škotski viski, koji se pije i u Južnoj Africi.

Malta - primjer da i vrlo male zemlje mogu biti uspješne

09.07.2018.

Do sredine šezdesetih godina bila je pod britanskom vlašću i glavnina ekonomija bazirala joj se na pružanju usluga britanskoj vojsci koja je tamo bila smještena. Nakon odlaska Britanaca, nova neovisna država morala je izgraditi ekonomiju praktički od nule

Veliki interes hrvatskih navijača za Soči, dižu se i krediti

03.07.2018.

Putničke agencije bilježe veliki interes hrvatskih navijača za putovanje na četvrtfinalnu utakmicu koju Hrvatska igra protiv Rusije u subotu u Sočiju

Tag cloud

  1. 1775 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP