Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Srp 2018

Počeo je najveći trgovinski rat u povijesti. Što to znači za Hrvatsku?

Izvor: www.index.hr · Autor: M.R.  

Počeo je najveći trgovinski rat u povijesti. Što to znači za Hrvatsku?

CARINE na uvoz kineske robe vrijedne 34 milijarde dolara, koje je uvela administracija predsjednika Donalda Trumpa, stupile su danas na snagu, čime je započeo trgovinski rat između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Odgovor nije trebalo dugo čekati te je i Kina uvela carine na američke proizvode i optužila SAD za pokretanje "najvećeg trgovinskog rata u povijesti".

SAD je započeo "najveći trgovinski rat u povijesti" koji će naštetiti svjetskom lancu vrijednosti, uzdrmati tržišta i pogoditi svjetski gospodarski rast, priopćilo je kinesko ministarstvo trgovine.

Ovakav razvoj događaja mogao bi naštetiti globalnom ekonomskom rasu, na što je prije nekoliko tjedana upozorila i direktorica MMF-a Christine Lagarde koja je rekla da su napetosti u međunarodnoj trgovini prijetnja globalnoj ekonomiji.

“Oblaci su na horizontu i svakim danom postaje sve mračnije. Najveći i najtamniji oblak je pad povjerenja potaknut pokušajima da se promijene način trgovine, međusobni trgovinski odnosi i način funkcioniranja multilateralnih organizacija”, rekla je Lagarde.

Direktor Svjetske trgovinske organizacije Roberto Azevedo također je prije nekoliko tjedana upozorio da rastuće tenzije u međunarodnoj trgovini "stvaraju potencijalno veliki rizik za ekonomiju i potkopavaju najsnažnije održivo razdoblje rasta trgovine od globalne financijske krize".

Za Hrvatsku je opasnost izbijanje recesije u Europskoj uniji

Hoće li globalni trgovinski rat ostaviti negativne posljedice i na hrvatsko gospodarstvo, upitali smo direktora Hrvatske udruge poslodavaca Davora Majetića. On kaže da u ovom trenutku nema poremećaja, no da je za nas najveća opasnost izbijanje recesije u EU, koja bi se onda mogla preliti i na Hrvatsku, pošto su nam europske zemlje najveći trgovinski partneri i izvor turističkih prihoda.

“U ovom trenutku nema značajnijih poremećaja, no eskalacija se može odraziti na hrvatske izvoznike te općenito prihode države. Ako se s ograničenjima nastavi ciljati EU zemlje koje su ujedno i naši najveći partneri, ali i izvor turističkih prihoda, potencijalna recesija uslijed dugotrajnijih mjera mogla bi se preliti i na Hrvatsku. Potencijalno je veći rizik od recesije u EU koja može proizvesti taj rat, nego od direktnih utjecaja carinskog rata na naše pojedine tvrtke“, kaže Majetić.

Marko Babić, pomoćnik direktorice za međunarodne poslove i EU Hrvatske gospodarske komore, upozorava da je donekle uzdrmana svjetska trgovinska ravnoteža, što bi ipak moglo ostaviti posljedice, no da glavnina hrvatskih proizvoda koji se izvoze u SAD nisu pogođeni carinama.

“Podizanje carina na uvoz određenih proizvoda u SAD (čelik i aluminij) rezultiralo je najavljenom reakcijom, odnosno odgovorom EU-a i ostalih trgovinskih partnera.

Uvođenje trgovinskih barijera i/ili mijenjanje carinskih tarifa znači i prekid uhodane dinamike utemeljene na trgovinskim ugovorima što u svakom slučaju nije uobičajena praksa. Stoga se može ustvrditi kako su potezi i novi smjer u trgovinskoj politici SAD-a uzdrmali u određenoj mjeri svjetsku trgovinsku ravnotežu, dok posljedice takvih promjena mogu biti dalekosežne u cijelom nizu industrijskih grana. Ipak, potrebno je pričekati s dugoročnim prognozama s obzirom na to da su pozitivni pomaci i pregovori svih uključenih strana još uvijek mogući pri čemu bi se mogao postići dogovor, tj. kompromis na zadovoljstvo svih dionika.

Gledajući statistiku hrvatskog izvoza u SAD, među najznačajnijim izvoznim proizvodima nema onih koji su u kategorijama koje uključuju željezo i aluminij. No, s obzirom na povećanje carina koje je EU uvela za različite skupine američkih proizvoda koje dolaze na europsko tržište, dakle ne samo za proizvode od željeza ili čelika i aluminija, već i za određene higijenske proizvode, kozmetičke proizvode, odjeću, određene prehrambene proizvode, prerađeni duhan i dr., moguće je očekivati korekciju cijena za krajnje kupce u Europi”, kaže Babić.

Europa i Rusija zabrinute

Europska povjerenica za trgovinu Cecilia Malmstroem izrazila je u petak u tvitu zabrinutost zbog povećanja carina u trgovini između SAD-a i Kine i upozorila kamo takva eskalacija vodi a zabrinutost je izrazila i Rusija.

"Zabrinjavajući razvoj situacije s eskalacijom carina između SAD-a i Kine. Jasno štetno za svjetsko gospodarstvo. Trgovinski ratovi su loši i nije ih lako dobiti", poručila je.

Rusija je također poručila da će "braniti svoje interese".

"Rusija je poduzela i poduzet će sve potrebne mjere za zaštitu svojih interesa. Tim više što su takve mjere predviđene pravilima i normama Svjetske trgovinske organizacije", rekao je novinarima glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, a prenosi AFP.

Dodao je da Moskva "s velikom pozornošću prati" mjere poduzete u tom trgovinskom ratu na obje strane i izrazio zabrinutost zbog "posljedica za konkretne sektore svjetskog gospodarstva."

Rusija je, kao odgovor na američke mjere, uvela carine od 25 do 40 posto na više proizvoda koje uvozi iz SAD-a. Carine će, među ostalim, obuhvatiti strojeve za cestogradnju, opremu za naftni i plinski sektor, obradu metala i optička vlakna.

Šteta od američkih trgovinskih ograničenja ruskog izvoza se procjenjuje na 537,6 milijuna dolara, rekao je ministar gospodarskog razvoja Maksim Oreškin.

Carine će Rusiji za sada omogućiti da pokrije dio tih gubitaka, 87,6 milijuna dolara, rekao je Oreškin ne navodeći na koje se vremensko razdoblje to odnosi.

"To je kompenzacija na koju Rusija ima pravo po pravilima Svjetske trgovinske organizacije", rekao je.


Komentari članka

Vezani članci

Kako su Talijani odlučili riješiti problem iseljavanja sa sela i pad nataliteta?

08.11.2018.

Ideja povratka zemlji doživjela je renesansu u Italiji, posebno među mladima. Cilj mjere je pomoći ljudima koji se žele baviti poljoprivredom da dođu do zemlje. U Italiji ima premalo djece i ta mjera treba pomoći da se trend preokrene

Veliki proizvođači gube novac jer milenijalci ne vole industrijsko pivo

04.11.2018.

Prema analizi Beer Marketer's Insightsa, Budweiser, nekad najprodavanije pivo u Americi, izbačeno je s ljestvice tri najprodavanija pivska brenda prošle godine, prvi put od 1970-ih. Podaci govore kako će milenijalci rijetko preporučiti Budweiser, za razli

Dionice Facebooka, Amazona, Netflixa i Googla pale preko 200 milijardi dolara

30.10.2018.

Posljednji udar na FANG skupinu uslijedio je krajem prošloga tjedna kada je Amazon izvijestio o slabijim nego što se očekivalo poslovnim rezultatima u trećem tromjesečju, što je izazvalo strahovanja da se taj tehnološki div suočava sa sve većom konkurenci

Novinske naklade i dalje padaju, prodaja i oglašavanje lani pali za 10 posto

29.10.2018.

Tržište tiska u 2017. je nastavilo višegodišnji trend pada prodane naklade i financijskih pokazatelja, a istraživanje Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) pokazuje da je najveću prodajnu nakladu lani imao dnevnik “24sata”, dok je prvi na tržištu

Rastu cijene nafte

26.10.2018.

Trenutno na cijene nafte više utječu strah i tjeskoba vezani za svjetsko gospodarstvo nego stvaran odnos ponude i potražnje

Tag cloud

  1. 1821 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1505 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 856 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 479 članka imaju tag krediti
  19. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 317 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP