Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Srp 2017

POČELI SMO U GARAŽI, A SADA RADIMO ZA DISNEY I MICROSOFT

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Matija Boltižar  

POČELI SMO U GARAŽI, A SADA RADIMO ZA DISNEY I MICROSOFT

Darian Škarica na glavu stavlja Microsoftove naočale vrijedne 25.000 kuna i kažiprstom tapka po zraku.

Pokraj njega je laptop na kojem se prikazuje sve što on vidi, točnije jedan veliki konferencijski stol. Nakon još nekoliko udaraca u prazno povlači prst prema stolu i na ekranu laptopa se pojavljuje mala balerina. Još jedan potez prstom i ona počinje plesati dok u pozadini svira glazba. Ja balerinu na stolu ne vidim, ali on da, u naočalama mu nastaje jedan novi svijet.

Vrli novi svijet

Ovako u praksi izgleda miješana realnost, spoj u kojem digitalno kreirani predmeti iz virtualnog svijeta postaju dio realnosti. U uredu smo u zagrebačkoj Filipovićevoj ulici, a čovjek koji je “oživio” balerinu je Darian Škarica, osnivač prvog hrvatskog studija za miješanu realnost DivIT-a, Delta Reality.

- Bavimo se zapravo s tri realnosti: proširenom, virtualnom i odnedavno miješanom - kaže Škarica te odmah objašnjava svaku od njih. U proširenoj realnosti digitalni predmeti postaju u stvarnom vremenu dio realnog svijeta, primjerice kada iz mobitela putem aplikacije izlaze mali likovi. Virtualna stvarnost potpuno je teleportiranje osobe u digitalni svijet i na tom principu su sada napravljene brojne videoigre. I zadnja te najnovija je miješana realnost, trenutak kada digitalni svijet savršeno odgovara u stvarnom svijetu.

3D modeli

Osim balerine, Škarica je u stvarni svijet donio i hrvača koji napreže mišiće, psa koji laje te kućicu s mlinom koji se vrti. Sve ove stavke mogu se nositi po sobi, povećati ili umanjiti, čime je moguće opremiti cijelu sobu novim predmetima a da se u njoj zapravo ne nalazi ništa. Kako bi se to omogućilo, potrebni su sati programiranja, projektiranja i 3D modeliranja, a za jedan projekt ekipi DivIT-a treba dva do tri mjeseca. Lakše im je otkako ih je 10 u timu, ali na početku su bili samo Darian i njegov brat Vedran.

- Prije sam radio na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, gdje sam predavao te bio asistent na njihovu jednom projektu. Iako sam podučavao o novim tehnologijama, nisam imao priliku raditi s njima, a kako sam uistinu veliki zaljubljenik u nove medije, nisam vidio drugi način nego da osnujem vlastitu tvrtku - kaže Škarica. Temelje su postavili prije šest godina, ali u početku je malo tko u Hrvatskoj znao za “drugu” realnost, dok u svijetu nisu još bili prepoznati. Radili su poslove koji bi im došli, većinom interaktivne zidove, sve dok nisu napravili svoj prvi oblik proširene realnosti za jednu hrvatsku komercijalnu televiziju. Bili su lokalni izbori, a u informativnoj emisiji su se oko voditelja pojavili grafikoni koji su pokazivali statistike kandidata zajedno s njihovim fotografijama.

- Tada je to bila velika stvar, a danas je to svima normalno vidjeti na televiziji. Nakon toga se čulo za nas i krenuli su sve veći i veći poslovi - napominje Škarica. Danas surađuju s više od 50 različitih tvrtki, a na popisu se nalaze i velike tvrtke poput Microsofta, Samsunga te Disneyja.

S Disneyjem su surađivali na promociji filma “Čuvari galaksije”, gdje su napravili virtualnu simulaciju u kojoj su građani mogli plesati s malim Grootom, likom iz filma. Za Microsoft su, pak, napravili edukativni proizvod miješane realnosti namijenjen za liječnike, ali i same pacijente. Pomoću njega liječnici kroz naočale mogu samo pogledom na pacijenta znati koja je krvna grupa ili povijest njegovih bolesti, dok se korisniku u slučaju nesreće pojavi medicinski stručnjak koji ga vodi kroz postupak reanimacije.
Pištolji i roboti

U svojoj kolekciji imaju široku lepezu vlastitih proizvoda, od kojih je svaki vezan uz drugu realnost. Tu su videoigre u kojima igrač uroni u budućnost te pištoljima puca po malim letećim robotima, kao i virtualne šetnje po Plitvičkim jezerima te simulacije crtanja u virtualnom svijetu. Imaju osam svojih virtualnih proizvoda, a svi su nastali na katu kuće u prostoriji sa zelenim zidom, mnogo žarulja i jednim super naprednim računalom.

- Drugačiji smo od ostalih tvrtki zato što mi proizvodimo svoje proizvode te radimo po narudžbi za druge tvrtke. Druge tvrtke samo iznajmljuju svoje tehnološke uređaje za virtualnu stvarnost ili proizvode simulacije za svoje videoigre, ali mi radimo baš sve - rekao je Škarica.

Igre i seks

Njihov tip posla još je u povojima u Hrvatskoj, ali Škarica objašnjava kako je on u svijetu postao dio obavezne opreme. Virtualna ili miješana realnost može se koristiti u edukativne svrhe, ali i za zabavu. Primjerice, miješana realnost koristi se u arhitekturi za projektiranje zgrade ili u strojarstvu kako bi se inženjeri učili radu na teškim strojevima.

- Siemens je proveo istraživanje u kojem je jednim zaposlenicima dao video u kojem se objašnjava rad na stroju, a drugima program miješane stvarnosti gdje su sami radili na stroju pred sobom. Ovi drugi su bili znatno uspješniji - ističe Škarica. Ipak, mnogo veća primjena je u svijetu zabave i u pornografiji.

- Postoji program gdje vam virtualna žena ulazi kroz vrata u prostoriju u kojoj se nalazite - kaže kroz smijeh Škarica. Njihov posao je budućnost. AR se sada može vidjeti samo kroz posebne naočale od Microsofta, ali Škarica predviđa da će za četiri godine takve naočale biti dio našeg života.

- Zamislite normalne sunčane naočale s kojima možete vidjeti raspored tramvaja, igrati u vlaku neku videoigru s prijateljima ili čak projektirati zgradu. To je budućnost koja nam je sve bliže, i mi ćemo biti dio te budućnosti- zaključio je Škarica.


Komentari članka

Vezani članci

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

Air Pannonia udvostručila VIP flotu

13.07.2018.

Zrakoplovna tvrtka iz Osijeka krenula s agrarom i medicinom pa došla do 'posebnih' klijenata

'Tvrtke za deset kuna' 
i dalje najpopularnije

13.07.2018.

Nacionalni servis za lakše komuniciranje poduzetnika s javnom upravom bilježi rast registracija.

Kako su dva brata uspjela zaraditi stotine milijuna dolara samo na optimizmu

11.07.2018.

Pokušali su prodavati majice s apstraktnim dizajnom, ali to im nije baš išlo. Onda je braći Bertu i Johnu Jacobsu palo na pamet da, zbog svakodnevne poplave u negativnih vijesti svuda oko njih, iskušaju tržište nudeći mu pozitivne poruke.

Zašto su hrvatski nogometaši puno uspješniji od Hrvatske?

10.07.2018.

Gdje je razlika? Zašto jedna mala Hrvatska može biti tako uspješna u nogometu, a neuspješna je u svemu drugome, osim možda turizmu. Glavni je razlog – u nogometu nema političkih veza, rodijačkih zapošljavanja, namještanja javne nabave i ostavljanja nespos

Tag cloud

  1. 1774 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 943 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 641 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 515 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 320 članka imaju tag poticaji
  21. 393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 393 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 235 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 312 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 303 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 356 članka imaju tag BDP