Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lis 2016

Plaćaju budale, pametnima se oprašta: među 300 tisuća blokiranih nalaze se i bogati koji izigravaju sirotinju i varaju državu

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Saša Ljubičić  

Plaćaju budale, pametnima se oprašta: među 300 tisuća blokiranih nalaze se i bogati koji izigravaju sirotinju i varaju državu

Izuzmemo li maloljetne osobe koje uglavnom nemaju račune jer ne rade, u Hrvatskoj je gotovo deset posto stanovništva blokirano?! Znak čuđenja je tu, jer je nevjerojatno da, unatoč krizi koja je tutnjala ovom zemljom osam godina, tristo tisuća građana nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze, a sigurno nisu svi socijalni slučajevi.

Iz dana u dan, registri neplatiša - što fizičkih, što pravnih osoba sve su "deblji" - pa tako, recimo, u evidenciji onih koji nisu podmirili prometne globe ima ih gotovo sto tisuća!

Hrvatska je, dakle, zemlja Europske unije, a nije u stanju naplatiti naplatiti niti prometne prekršaje?! Izvorište problema je u nesređenim vlasničkim knjigama i dok svaka nekretnina ne bude imala svoju česticu i broj, državne će službe o imovnom stanju građana znati malo i ništa, što brojni zloupotrebljavaju i tako izbjegavaju plaćati račune izigravajući sirotinju, a zapravo su - varalice.

- Građani najredovitije plaćaju one račune gdje postoji mogućnost da im se odmah uskrate usluge, kao što su struja, voda, telefon... Svi ostali koji im ispostavljaju račune s naplatom imaju problema - kaže Iskra Maras, pravna savjetnica Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske, koja dužnike dijeli u tri kategorije.

- U prvu spadaju oni koji su zbog financijske nepismenosti upali u velike probleme jer jednostavno nisu znali ili nisu bili dovoljno informirani u kakve aranžmane ulaze, a to ih je kasnije koštalo, jer zbog različitih nesretnih okolnosti - gubitka posla, smanjenja plaće, bolesti..., nisu više bili u stanju redovito ili uopće podmirivati svoje obveze.

Druga su priča oni koji su postali dužnici zbog toga jer jednostavno nemaju kulturu plaćanja. Takvi ne bi na vrijeme platili, recimo, račun za mobitel, koji bi godinama čučao negdje u ladici. U vrijeme dok OIB još nije zaživio, taj se dug nije mogao utjerati, no kad je nakon nekoliko godina zaostali račun došao na naplatu s kamatama - doživjeli bi šok.

U treću kategoriju spadaju oni koji namjerno ne plaćaju i tako rade budale od onih koji već prvog u mjesecu podmiruju sve račune - objašnjava Iskra Maras i govori da je neredu kumovala i država.

- Ona ne može naplatiti dugove od građana jer nema uredne vlasničke knjige. I onda ispada da je netko socijalan slučaj, i nema nikakvu nekretninu, a to nije točno, već je samo izvanknjižni vlasnik, jer stan, kuća ili zemljište nisu knjiženi na njegovo ime.

Dovoljno je da vam je zgrada u kojoj živite neetažirana, a takvih je jako, jako puno, i da se u knjizi položenih ugovora ne vidi da ste vi u njoj vlasnik stana, državne službe neće znati ni da ga imate - veli Maras.

Najuredniji su platiše svojih obveza oni koji imaju najmanje - umirovljenici, a najneuredniji i najobavješteniji o svim mogućim zastarama - najbogatiji među nama. Takvi često ne podmiruju račune za pričuvu, komunalije, čistoću, dugove za zajedničku vodu i struju, čekajući da odu u zastaru ili ostanu u amanet firmi koju su ugasili.

- Kad je 2005. tadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt dokinula zakonom zabranu vlasnicima da osnivaju nove tvrtke dok ne podmire dug za stare, nastao je eldorado za prevarante i neplatiše. Ljudi su masovno počeli tvrtke opterećene dugovima slati u stečaj, a osnivati nove.

Naša sugovornica veli da je onima koji upadnu u probleme pa nisu u mogućnosti plaćati kredite, najbolje odmah početi pregovore s bankama.

- Ljudi se ogluše na prvu, drugu opomenu za neplaćanje kredita, a već treća znači da se vjerojatno više nikada neće izvući iz dužničkog ropstva. Banke nakon toga prvo naplaćuju troškove kredita, pa zatezne kamate, pa kamate na dug, a tek onda glavnicu.

To se kasnije niti stanom koji izgubite više ne da podmiriti. Zato, čim se dogodi da se jedna rata iz nekog razloga ne može platiti, pokušajte reprogramirati kredit da biste plaćali manju ratu na duži rok, bez obzira što to znači da ćete vratiti puno više novca, jer to je ništa u odnosu na ono što vas čeka ako budete ignorirali opomene o neplaćanju koje vam šalje banka.

Zakoni su takvi da omogućuju gomilanje dugova kamatom na kamatu, pa one na kraju iznose više od glavnice, što u Jugoslaviji nije bilo dopušteno.

Na kraju još postanete i dio HROK-a (Hrvatski registar obveza po kreditima) u kojem vas evidentiraju kao nekoga tko je neuredan platiša, pa vam iduće tri godine nitko ne želi odobriti kredit - upozorava Maras, koja smatra da je do velikog broja blokiranih građana došlo jer svih ovih godina bankari nisu dovoljno informirali korisnike o rizicima koji im prijete ne budu li u mogućnosti vratiti kredit.


Komentari članka

Vezani članci

Mladen Vedriš: Hrvatska država ponaša se kao dr. Jekyll i MR. Hyde

04.06.2020.

Država se ponašala kao dr. Jekyll i Mr. Hyde. Po noći vam lomi rebra pogrešnom ekonomskom politikom i žestoko vas oporezuje gdje stigne, a onda vas preko dana liječi nefokusiranim socijalnim transferima koji su često između populizma i moralnog hazarda: o

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Tag cloud

  1. 2005 članka imaju tag hrvatska
  2. 2052 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1287 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 868 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1041 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 707 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 993 članka imaju tag EU
  14. 890 članka imaju tag industrija
  15. 785 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 568 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 357 članka imaju tag eu fondovi
  26. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 305 članka imaju tag opg
  35. 385 članka imaju tag vlada
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija