Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lis 2016

Plaćaju budale, pametnima se oprašta: među 300 tisuća blokiranih nalaze se i bogati koji izigravaju sirotinju i varaju državu

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Saša Ljubičić  

Plaćaju budale, pametnima se oprašta: među 300 tisuća blokiranih nalaze se i bogati koji izigravaju sirotinju i varaju državu

Izuzmemo li maloljetne osobe koje uglavnom nemaju račune jer ne rade, u Hrvatskoj je gotovo deset posto stanovništva blokirano?! Znak čuđenja je tu, jer je nevjerojatno da, unatoč krizi koja je tutnjala ovom zemljom osam godina, tristo tisuća građana nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze, a sigurno nisu svi socijalni slučajevi.

Iz dana u dan, registri neplatiša - što fizičkih, što pravnih osoba sve su "deblji" - pa tako, recimo, u evidenciji onih koji nisu podmirili prometne globe ima ih gotovo sto tisuća!

Hrvatska je, dakle, zemlja Europske unije, a nije u stanju naplatiti naplatiti niti prometne prekršaje?! Izvorište problema je u nesređenim vlasničkim knjigama i dok svaka nekretnina ne bude imala svoju česticu i broj, državne će službe o imovnom stanju građana znati malo i ništa, što brojni zloupotrebljavaju i tako izbjegavaju plaćati račune izigravajući sirotinju, a zapravo su - varalice.

- Građani najredovitije plaćaju one račune gdje postoji mogućnost da im se odmah uskrate usluge, kao što su struja, voda, telefon... Svi ostali koji im ispostavljaju račune s naplatom imaju problema - kaže Iskra Maras, pravna savjetnica Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske, koja dužnike dijeli u tri kategorije.

- U prvu spadaju oni koji su zbog financijske nepismenosti upali u velike probleme jer jednostavno nisu znali ili nisu bili dovoljno informirani u kakve aranžmane ulaze, a to ih je kasnije koštalo, jer zbog različitih nesretnih okolnosti - gubitka posla, smanjenja plaće, bolesti..., nisu više bili u stanju redovito ili uopće podmirivati svoje obveze.

Druga su priča oni koji su postali dužnici zbog toga jer jednostavno nemaju kulturu plaćanja. Takvi ne bi na vrijeme platili, recimo, račun za mobitel, koji bi godinama čučao negdje u ladici. U vrijeme dok OIB još nije zaživio, taj se dug nije mogao utjerati, no kad je nakon nekoliko godina zaostali račun došao na naplatu s kamatama - doživjeli bi šok.

U treću kategoriju spadaju oni koji namjerno ne plaćaju i tako rade budale od onih koji već prvog u mjesecu podmiruju sve račune - objašnjava Iskra Maras i govori da je neredu kumovala i država.

- Ona ne može naplatiti dugove od građana jer nema uredne vlasničke knjige. I onda ispada da je netko socijalan slučaj, i nema nikakvu nekretninu, a to nije točno, već je samo izvanknjižni vlasnik, jer stan, kuća ili zemljište nisu knjiženi na njegovo ime.

Dovoljno je da vam je zgrada u kojoj živite neetažirana, a takvih je jako, jako puno, i da se u knjizi položenih ugovora ne vidi da ste vi u njoj vlasnik stana, državne službe neće znati ni da ga imate - veli Maras.

Najuredniji su platiše svojih obveza oni koji imaju najmanje - umirovljenici, a najneuredniji i najobavješteniji o svim mogućim zastarama - najbogatiji među nama. Takvi često ne podmiruju račune za pričuvu, komunalije, čistoću, dugove za zajedničku vodu i struju, čekajući da odu u zastaru ili ostanu u amanet firmi koju su ugasili.

- Kad je 2005. tadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt dokinula zakonom zabranu vlasnicima da osnivaju nove tvrtke dok ne podmire dug za stare, nastao je eldorado za prevarante i neplatiše. Ljudi su masovno počeli tvrtke opterećene dugovima slati u stečaj, a osnivati nove.

Naša sugovornica veli da je onima koji upadnu u probleme pa nisu u mogućnosti plaćati kredite, najbolje odmah početi pregovore s bankama.

- Ljudi se ogluše na prvu, drugu opomenu za neplaćanje kredita, a već treća znači da se vjerojatno više nikada neće izvući iz dužničkog ropstva. Banke nakon toga prvo naplaćuju troškove kredita, pa zatezne kamate, pa kamate na dug, a tek onda glavnicu.

To se kasnije niti stanom koji izgubite više ne da podmiriti. Zato, čim se dogodi da se jedna rata iz nekog razloga ne može platiti, pokušajte reprogramirati kredit da biste plaćali manju ratu na duži rok, bez obzira što to znači da ćete vratiti puno više novca, jer to je ništa u odnosu na ono što vas čeka ako budete ignorirali opomene o neplaćanju koje vam šalje banka.

Zakoni su takvi da omogućuju gomilanje dugova kamatom na kamatu, pa one na kraju iznose više od glavnice, što u Jugoslaviji nije bilo dopušteno.

Na kraju još postanete i dio HROK-a (Hrvatski registar obveza po kreditima) u kojem vas evidentiraju kao nekoga tko je neuredan platiša, pa vam iduće tri godine nitko ne želi odobriti kredit - upozorava Maras, koja smatra da je do velikog broja blokiranih građana došlo jer svih ovih godina bankari nisu dovoljno informirali korisnike o rizicima koji im prijete ne budu li u mogućnosti vratiti kredit.


Komentari članka

Vezani članci

Bjelovarčani će od sutra moći provjeriti gdje je svaka proračunska lipa završila

20.05.2019.

Naime, tri mjeseca nakon što je građanima omogućio puni uvid u proračun i sve njegove stavke gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak iz redova HSLS-a odlučio je napraviti i korak dalje u ostvarenju što transparentnijeg upravljanja gradom. Ovog ponedjeljka pr

Napokon sustav bez biljega

17.05.2019.

Vlada jučer usvojila podzakonski akt za uvođenje elektroničke naplate.

'Maistra je podcijenjena, krenite u otkup'

15.05.2019.

Namjera Maistre da gotovo 283 milijuna kuna dobiti zadrži u kompaniji izazvala je nezadovoljstvo nekih manjinskih dioničara.

Prije roka zabijen zadnji pilot Pelješkog mosta, čekaju se pristupne ceste

13.05.2019.

Piloti su zbog neravnog morskog dna ostali viriti i do deset metara iznad morske površine. Izvođači kažu da će ih stoga morati rezati i nakon toga iz njih izvlačiti mulj i puniti ih armiranim betonom. Brod-crpka već obavlja svoj posao, a i ostali ploveći

Hrvatska usvojila tri turistička zakona kojima se otvara novo poglavlje za Hrvatsku: Evo o čemu se radi

13.05.2019.

Ministar Cappelli napominje da su u izradi tih zakona sudjelovali predstavnici svih razina turističkih zajednica, načelnici, gradonačelnici i župani, čiji su prijedlozi postali sastavni dio zakona

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 333 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija