Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lis 2016

Plaćaju budale, pametnima se oprašta: među 300 tisuća blokiranih nalaze se i bogati koji izigravaju sirotinju i varaju državu

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Saša Ljubičić  

Plaćaju budale, pametnima se oprašta: među 300 tisuća blokiranih nalaze se i bogati koji izigravaju sirotinju i varaju državu

Izuzmemo li maloljetne osobe koje uglavnom nemaju račune jer ne rade, u Hrvatskoj je gotovo deset posto stanovništva blokirano?! Znak čuđenja je tu, jer je nevjerojatno da, unatoč krizi koja je tutnjala ovom zemljom osam godina, tristo tisuća građana nije u mogućnosti izvršavati svoje obveze, a sigurno nisu svi socijalni slučajevi.

Iz dana u dan, registri neplatiša - što fizičkih, što pravnih osoba sve su "deblji" - pa tako, recimo, u evidenciji onih koji nisu podmirili prometne globe ima ih gotovo sto tisuća!

Hrvatska je, dakle, zemlja Europske unije, a nije u stanju naplatiti naplatiti niti prometne prekršaje?! Izvorište problema je u nesređenim vlasničkim knjigama i dok svaka nekretnina ne bude imala svoju česticu i broj, državne će službe o imovnom stanju građana znati malo i ništa, što brojni zloupotrebljavaju i tako izbjegavaju plaćati račune izigravajući sirotinju, a zapravo su - varalice.

- Građani najredovitije plaćaju one račune gdje postoji mogućnost da im se odmah uskrate usluge, kao što su struja, voda, telefon... Svi ostali koji im ispostavljaju račune s naplatom imaju problema - kaže Iskra Maras, pravna savjetnica Saveza udruga za zaštitu potrošača Hrvatske, koja dužnike dijeli u tri kategorije.

- U prvu spadaju oni koji su zbog financijske nepismenosti upali u velike probleme jer jednostavno nisu znali ili nisu bili dovoljno informirani u kakve aranžmane ulaze, a to ih je kasnije koštalo, jer zbog različitih nesretnih okolnosti - gubitka posla, smanjenja plaće, bolesti..., nisu više bili u stanju redovito ili uopće podmirivati svoje obveze.

Druga su priča oni koji su postali dužnici zbog toga jer jednostavno nemaju kulturu plaćanja. Takvi ne bi na vrijeme platili, recimo, račun za mobitel, koji bi godinama čučao negdje u ladici. U vrijeme dok OIB još nije zaživio, taj se dug nije mogao utjerati, no kad je nakon nekoliko godina zaostali račun došao na naplatu s kamatama - doživjeli bi šok.

U treću kategoriju spadaju oni koji namjerno ne plaćaju i tako rade budale od onih koji već prvog u mjesecu podmiruju sve račune - objašnjava Iskra Maras i govori da je neredu kumovala i država.

- Ona ne može naplatiti dugove od građana jer nema uredne vlasničke knjige. I onda ispada da je netko socijalan slučaj, i nema nikakvu nekretninu, a to nije točno, već je samo izvanknjižni vlasnik, jer stan, kuća ili zemljište nisu knjiženi na njegovo ime.

Dovoljno je da vam je zgrada u kojoj živite neetažirana, a takvih je jako, jako puno, i da se u knjizi položenih ugovora ne vidi da ste vi u njoj vlasnik stana, državne službe neće znati ni da ga imate - veli Maras.

Najuredniji su platiše svojih obveza oni koji imaju najmanje - umirovljenici, a najneuredniji i najobavješteniji o svim mogućim zastarama - najbogatiji među nama. Takvi često ne podmiruju račune za pričuvu, komunalije, čistoću, dugove za zajedničku vodu i struju, čekajući da odu u zastaru ili ostanu u amanet firmi koju su ugasili.

- Kad je 2005. tadašnja ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt dokinula zakonom zabranu vlasnicima da osnivaju nove tvrtke dok ne podmire dug za stare, nastao je eldorado za prevarante i neplatiše. Ljudi su masovno počeli tvrtke opterećene dugovima slati u stečaj, a osnivati nove.

Naša sugovornica veli da je onima koji upadnu u probleme pa nisu u mogućnosti plaćati kredite, najbolje odmah početi pregovore s bankama.

- Ljudi se ogluše na prvu, drugu opomenu za neplaćanje kredita, a već treća znači da se vjerojatno više nikada neće izvući iz dužničkog ropstva. Banke nakon toga prvo naplaćuju troškove kredita, pa zatezne kamate, pa kamate na dug, a tek onda glavnicu.

To se kasnije niti stanom koji izgubite više ne da podmiriti. Zato, čim se dogodi da se jedna rata iz nekog razloga ne može platiti, pokušajte reprogramirati kredit da biste plaćali manju ratu na duži rok, bez obzira što to znači da ćete vratiti puno više novca, jer to je ništa u odnosu na ono što vas čeka ako budete ignorirali opomene o neplaćanju koje vam šalje banka.

Zakoni su takvi da omogućuju gomilanje dugova kamatom na kamatu, pa one na kraju iznose više od glavnice, što u Jugoslaviji nije bilo dopušteno.

Na kraju još postanete i dio HROK-a (Hrvatski registar obveza po kreditima) u kojem vas evidentiraju kao nekoga tko je neuredan platiša, pa vam iduće tri godine nitko ne želi odobriti kredit - upozorava Maras, koja smatra da je do velikog broja blokiranih građana došlo jer svih ovih godina bankari nisu dovoljno informirali korisnike o rizicima koji im prijete ne budu li u mogućnosti vratiti kredit.


Komentari članka

Vezani članci

Nekad su turisti hrlili u Hrvatsku zbog ovog tipa turizma, danas je na izdisaju

21.07.2019.

Hrvatska je do sredine osamdesetih imala 34 nudistička kampa i predvodila je u tom dijelu turizma uz Francusku i Njemačku. Danas ih je preostalo samo devet

Podaci Porezne uprave: Promet od turizma veći za milijardu kuna

19.07.2019.

Visoke stope rasta hrvatskog turizma, prema svemu sudeći, stvar su prošlosti, no turizam će i ove godine biti jedan od okidača razvoja hrvatskoga gospodarstva i punjenja državne blagajne

Loše izvješće MMF-a za Hrvatsku i regiju, predviđa se snažan pad radne snage

16.07.2019.

Smanjenje broja radne snage u sljedeća tri desetljeća moglo bi biti još snažnije te dosegnuti 25 posto, a Zhang napominje da to znači da će radna populacija morati podržavati više nego dvostruko veći broj starijih osoba nego što to trenutno čini.

Za poduzetnike je 2018. godina bila najuspješnija u 17 godina

15.07.2019.

Veliki poduzetnici svojim rezultatima dominiraju u hrvatskom gospodarstvu - prošle godine zapošljavali su 263.465 radnika

Sezona je u isto vrijeme rekordna i katastrofalna. Evo zašto

12.07.2019.

MINISTAR turizma Gari Cappelli neki dan je predstavio turističke rezultate za prvih pola godine prema kojima je naš turizam u porastu, iako cijeli turistički sektor tvrdi da je pravo stanje na terenu lošije nego lani te da su slabije popunjeni i privatni

Tag cloud

  1. 1922 članka imaju tag hrvatska
  2. 1946 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija