Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Ou 2018

Pitali smo hrvatske proizvođače jaja hoće li biti nestašice za Uskrs

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Ivana Barišić  

Pitali smo hrvatske proizvođače jaja hoće li biti nestašice za Uskrs

'Potražnja za jajima veća je za Božić nego Uskrs. Kod nas to ovisi i o vremenu jer u Hrvatskoj imamo dosta nesilica koje su vani, u domaćinstvima. Ako Uskrs pada kasno, a vani već zatopli, domaće nesilice počinju nositi jaja pa nam potražnja ne skače toliko. Sada, kada je recimo hladnije, domaće koke još ne nesu', odgovara za tportal Dražen Čurila, direktor i vlasnik Lunete iz Ludbrega, farme na kojoj je 144.000 koka nesilica, a koje godišnje proizvedu oko 42 milijuna komada jaja.

Od drugih hrvatskih proizvođača razlikuju se po podnom uzgoju, odnosno koke se u njihovom peradarniku slobodno kreću. Zato je i cijena ovakvih jaja za oko 20 posto veća. Veći dio jaja iz Lunete, oko 60 posto, stoga završava na tržištu Austrije i Njemačke.

'Više radimo vani nego kod kuće jer kod nas kupci još nemaju toliko razvijenu svijest o podnim jajima. Više je kaveznih jaja na tržištu. No doći će to i kod nas. Najveća razlika između podnih i kaveznih jaja je u dobrobiti životinja. Koke nisu zatvorene u kavezima, ali je podni uzgoj skuplji. Prvobitna investicija je puno veća jer morate imati i puno više objekata, dok kod podnog uzgoja u jedan možete nagurati kaveze s puno nesilica. Ovdje nije baš tako. Koke se slobodno kreću, troše više energije na letenje, kljucanje. I time je odmah veća i potrošnja hrane, kao i svi ostali troškovi', objašnjava Čurila razliku.

Zato je i cijena drugačija. Ovako proizvedena jaja skuplja su za oko 20 posto, pa se tako za deset komada kaveznih jaja plaća oko 14 kuna, dok ova stoje dvije kune više.

'Cijena je relativna i ovisi o pakiranju, transportu, ali mislim da sada neće ići gore. Porasla je nešto ove godine zbog nestašice i pojave fipronila u Europskoj uniji lani pa nije bilo toliko uvoza', tumači ovaj proizvođač jaja.

Proizvodnju planiraju pak povećati u osječkoj Žito grupi, u vlasništvu Marka Pipunića. Na njihovim farmama trenutno je 220.000 nesilica koje godišnje proizvedu oko 63 milijuna komada jaja. Broj koka ondje se planira udvostručiti na pola milijuna, što bi, izračunali su, bio ekvivalent za godišnju proizvodnju oko 150 milijuna komada jaja. Sve što se ondje proizvede i proda se u Hrvatskoj.

Jaja iz podnog skuplja su od onih iz kaveznog uzgoja

'Podjednaka je potražnja za jajima u predblagdansko vrijeme. Cjelokupna hrvatska proizvodnja proda se i otprilike je dostatna, uz vrlo malo uvoza. Prodaja pred Božić i Novu godinu traje malo duže, a pred Uskrs je udarnih desetak dana i to je jedina razlika. No prodaja i potražnja u to doba godine raste dva, tri puta u odnosu na uobičajenu', odgovara tportalu Marko Barišić, voditelj prodaje jaja osječke Žito grupe.

Dodaje kako cijena trenutno blago pada jer se proizvodnja u Europi stabilizirala nakon prošlogodišnje pojave fipronila, zbog čega su na Zapadu desetkovane koke nesilice.

'To se sada stabiliziralo. Ponuda je veća, pa su i burze reagirale, tako da je cijena značajno niža u odnosu na kraj prošle godine. Prodajna cijena se kreće od 0,70 do 0,75 lipa prema trgovcima, na što oni dodaju maržu i PDV, tako da prosječna cijena iznosi oko 13 do 15 kuna po pakiranju za deset komada jaja', kaže Barišić.

U Hrvatskoj ima dosta nesilica koje su vani, u domaćinstvu, kaže Marko Čurila, vlasnik Lunete iz Ludbrega

Povećanu potražnju u predblagdansko vrijeme osjećaju i u biogradskoj Vrani. Ako moraju usporediti Božić i Uskrs, kažu za tportal, onda je potražnja za jajima veća upravo sada, u preduskrsno vrijeme.

'Potražnja za jajima u blagdansko vrijeme višestruko se povećava', slaže se s prethodnicima za tportal Tomislav Skočić iz biogradske Vrane, koja trenutno ima 80.000 nesilica, a godišnja proizvodnja penje im se na oko 19 milijuna komada jaja. Surađuju s trgovačkim lancima, na čijim policama im i završava cjelokupna proizvodnja.

No kako bi zadovoljili potrebe svojih kupaca, i oni planiraju podizati nove objekte.

'Planiramo graditi objekt s podnim uzgojem nesilica za 40.000 komada. Očekujemo realizaciju projekta u iduće dvije godine', najavljuje Skočić.

Trenutnom cijenom jaja, pretpostavlja on, nijedan proizvođač nije zadovoljan.

'Trgovački lanci traže od peradarskih farmi akcijske cijene za Uskrs, što i nema nekog smisla zbog ogromne potražnje koja premašuje ponudu. No učestala praksa je da trgovci uvjetuju akcije u blagdansko vrijeme, na što više-manje pristaju svi peradari. Poslije Uskrsa cijena se vraća na redovne iznose kojima smo relativno zadovoljni', objašnjava on.

Državne statistike govore pak da je 2016. godine u Hrvatskoj ukupno proizvedeno 662.472.000 komada jaja. Te godine je u izvozu završilo 23 milijuna, a istovremeno je uvezeno 115 milijuna jaja.

'Dok smo 2012. i 2013. bili samodostatni u proizvodnji jaja, ona je prije četiri godine počela padati jer su proizvođači konzumnih jaja morali mijenjati svoje stare, neobogaćene kaveze novima, obogaćenima. Koncem prošle godine u Hrvatskoj je bilo 162.000 registriranih proizvođača, čiji su se kapaciteti vratili na razinu iz 2012. No sada imamo i podni sustav i oko 35 posto nesilica je u njemu, a u Europi već preko 50 posto. Zbog čestih afera u Europi ljudi imaju sve više povjerenja u domaće proizvode, ne samo jaja, nego i meso', objašnjava za tportal Branko Bobetić, direktor Croatiastočara.


Komentari članka

Vezani članci

Uskršnja potrošnja porasla za 10 posto

10.04.2018.

Za protekle uskrsne blagdane građani su potrošili oko 10 posto više nego u istom razdoblju 2016. godine. Prema podacima Porezne uprave, potrošnja u razdoblju od 21. do 27. ožujka iznosila je 1.731 milijardu kuna, a broj izdanih računa u fiskalizaciji u dj

Rigorozna pravila: Prije ulaska na farmu – pod tuš

18.04.2017.

Brat i sestra Dražen i Ivana Čurila za najmoderniji uzgoj nesilica povlače novac i iz EU fondova. Na traku se jaja kotrljaju ravno iz gnijezda, a u trgovine idu – najljepša

U Istri za uskrsni vikend 33 tisuće gostiju

18.04.2017.

Prema podatcima najvećih istarskih hotelskih kompanija, u objektima Arena Hospitality Group, što je novi naziv nekadašnjeg Arenaturista, za uskrsni vikend očekuju oko 19 tisuća noćenja

Dubrovnik i dva istarska grada najpopularnija odredišta za turiste

18.04.2017.

Gledajući po destinacijama, najviše noćenja je ostvareno u Dubrovniku (44 tisuće noćenja), Poreču (28 tisuća noćenja) i Rovinju (26 tisuća noćenja), dok je po vrsti smještaja najviše noćenja ostvareno u hotelima (235 tisuća noćenja)

Očekuje se 10 posto veći turistički posjet za Uskrs nego lani

14.04.2017.

Uskrsni blagdani u Hrvatsku tradicionalno dovode prvi veći turistički val, a ove su godine mogući porasti veći od 10 posto u odnosu na prošlu godinu, procjenjuju Ministarstvo turizma, županijske turističke zajednice, hotelske kuće i putničke agencije

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP