Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Pro 2008

Pilići se i dalje većinom kolju po podrumima

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Jovo Rojčević  

Pilići se i dalje većinom kolju po podrumima

Ivan i Mira Lončarić prije šest godina izgradili su u Reki kraj Koprivnice klaonicu za perad, koja je otvorena uz blagoslov ljudi iz tadašnjeg Ministarstva poljoprivrede i Koprivničko-križevačke županije. Svi su ih, podsjećaju se danas, hrabrili, pomogli im da dobiju kredit od milijun kuna te obećavali posao za njih i potomke.

Pet dana mjesečno
Jer, kako su govorili, klaonica će opsluživati sve tovljače pilića s područja Koprivničko-križevačke, a i susjednih županija budući da je već tada zakon obvezivao tovljače da kolju perad u klaonicama ovog tipa, pod stalnim veterinarskim nadzorom.

Međutim, jedno su bila obećanja i slovo zakona, a drugo, navodi Ivan Lončarić, stvarnost. Naime, od tisuće peradi prodavane na gradskim tržnicama ili pak preko oglasa tek je neznatan broj prošao njihovu klaonicu kapaciteta obrade od tristo komada u jednom satu. Stoga je ona već godinama u pogonu tek pet do šest dana u mjesecu, uglavnom kad obrađuju piliće iz vlastitih tovilišta s kojima su Lončarići i ponajprije i krenuli nakon povratka s rada u Njemačkoj.

- Bilo je to više nego poslovni potez da uz vlastita tovilišta u kojima se je u pojedinim turnusima znalo naći i do 50.000 komada pilića podignemo i suvremenu klaonicu - objašnjava Mira. Međutim, kad su kola krenula nizbrdo, kaže, više nije bilo tapšanja i obećanja već su ostali prepušteni vlastitoj sudbini i otplati kredita, za što su godišnje izdvajali i po 170.000 kuna. Iako smo, dodaje Ivan, sve bliže Europskoj uniji, navike nam se očito ne mijenjaju tako da se i nadalje perad kolje po podrumima i štagljevima. Mjerodavne inspekcije tome ne mogu stati na kraj budući da još uvijek nemaju zakonske ovlasti ulaženja u seoska dvorišta i kontrolirati što se po njima radi.

Klaonica za Europu
No, otvaranjem hrvatskih granica stanje će se bitno izmijeniti, ponajprije unijeti više reda i u ovu djelatnost. Nažalost, kažu Lončarići, njihova klaonica to možda neće i dočekati. Naime, pritisnuti njenim nerentabilnim poslovanjem upravo su je stavili na prodaju, čak uz spoznaju da su po najnovijim propisima stigli nadomak ishođenja statusa izvozne klaonice za perad, kakvih je inače tek nekoliko na području cijele Hrvatske.


Komentari članka

Vezani članci

Tvrtke koje su postale hit u Zagrebu: Spasile su restorane, evo koliko plaćaju radnike

06.06.2019.

Sigurno ste primijetili mladiće i djevojke na biciklima s velikim četvrtastim torbama plave ili žute boje kako kruže zagrebačkim ulicama. Dostavljači su to Wolta i Glovoa, mobilnih aplikacija za dostavu ili, kako ih se često opisuje, “Ubera za hranu”. Kao

Zašto su talijanski, španjolski i francuski proizvodi ‘vrjedniji’ od hrvatskih?

12.04.2019.

Zbog geostrateškog položaja hrvatski proizvođači baštinici su prava da svoje proizvode nazivaju proizvodima mediteranske prehrane i prodaju ih kao takve. Međutim, kad se pojavljuju u izvozu, to uopće ne spominju

Hrvatsko mlijeko i mliječni proizvodi izvozit će se u Kinu, ogromno tržište otvara se i za tunu

11.04.2019.

Otvaranje novih tržišta koja su izvan EU prilika je za povećanje dodane vrijednosti mliječnih proizvoda te stabiliziranje i razvoj cijelog mliječnog sektora u Hrvatskoj, rekao je ministar Tolušić. Ogromno tržište otvara se i za tunu, ali i meso peradi.

Škole na farmama: nastava na farmi dio je švicarske nacionalne obrazovne strukture

28.03.2019.

Življenje na selu i doticaj s proizvodnjom hrane ima niz prednosti u djetinjstvu. Prepoznale su to inicijative diljem svijeta koje niz godina njeguju suradnju sa školama i lokalnim poljoprivrednicima. Kako to izgleda u Austriji, Švicarskoj i SAD-u?

Hrana s lokalnih OPG-ova na tanjurima bolnica, škola, vrtića, studentskih domova i u vojarni

22.03.2019.

Vlada RH na jučerašnjoj je sjednici usvojila Akcijski plan promoviranja i jačanja kratkih lanaca u opskrbi hranom ustanova iz javnog sektora za razdoblje 2019. i 2020. godine. Što to znači za domaće proizvođače?

Tag cloud

  1. 1917 članka imaju tag hrvatska
  2. 1934 članka imaju tag turizam
  3. 1534 članka imaju tag financije
  4. 1225 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 830 članka imaju tag investicije
  9. 942 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 886 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 536 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 498 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija