Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lis 2015

Pet obveza svakoga tko ostvari dohodak u inozemstvu

Izvor: liderpress.hr · Autor: Marija Zuber  

Pet obveza svakoga tko ostvari dohodak  u inozemstvu

Fizička osoba hrvatski rezident koja ostvari bilo kakav primitak iz inozemstva obvezna je o tome obavijestiti Poreznu upravu, a ovisno o sadržaju ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s državom izvora, u pravilu i platiti porez na dohodak u Hrvatskoj.

Ako fizička osoba ostvari primitak koji se prema hrvatskim propisima klasificira kao drugi dohodak, tada primatelj dohotka treba platiti i obvezne doprinose te o svemu tome izvijestiti Poreznu upravu na obrascu JOPPD. S obzirom na to da države međusobno razmjenjuju podatke o primicima fizičkih osoba, porezni se obveznici moraju pažljivo brinuti o svojim obvezama.

Sažeto, obveza je fizičke osobe koja ostvaruje primitke iz inozemstva: 1) prijaviti se u Registar poreznih obveznika, 2) obračunati i platiti predujam poreza na dohodak, 3) obračunati i platiti doprinose, 4) izvijestiti Poreznu upravu o ostvarenim primicima te možda i 5) za dohodak iz inozemstva podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak.

Porez ovisan o izvoru

Prijava u Registar poreznih obveznika podnosi se ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema prebivalištu poreznog obveznika, na obrascu RPO, u roku osam dana od početka ostvarivanja primitaka. U prijavi se navodi iz kojeg će se izvora ostvarivati primici iz inozemstva, tj. je li riječ o dohotku od nesamostalnog rada koji se ostvaruje izravno iz inozemstva, o drugom dohotku, o dohotku od kapitala li možda o dohotku od imovine.

Kad fizička osoba iz inozemstva primi autorski honorar, proviziju, naknadu za članstvo u nadzornom odboru, kamatu, dividendu, udio u dobiti ili drugu vrstu dohotka od kojega se prema našim propisima porez na dohodak obračunava kao porez po odbitku, sama je dužna obračunati i platiti porez na dohodak i prirez. Prema kojoj stopi treba obračunati porez, ovisi o izvoru dohotka. Ako je primljen autorski honorar porez treba obračunati prema stopi od 25% uz umanjenje porezne osnovice za 30% paušalno priznatih izdataka, ako je primljena naknada za članstvo u nadzornom odboru inozemnog društva također prema stopi od 25% uz umanjenje porezne osnovice za plaćene doprinose iz primitka, za dividende i udjele u dobiti prema stopi od 12%, za kamatu također prema stopi od 12% itd. Porez na dohodak i možebitni prirez treba platiti u roku osam dana od dana ostvarivanja primitka. Pri obračunu poreza primitak ostvaren u stranoj valuti preračunava se u kune prema srednjem tečaju HNB-a na dan kada je dohodak ostvaren.

Iznimno, fizička osoba ne mora platiti predujam poreza primi li dohodak iz države s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, pa je na temelju tog ugovora u državi izvora ustegnut predujam poreza. U tom slučaju porezni obveznik ne mora u Hrvatskoj platiti predujam poreza, ali zato mora za taj dohodak podnijeti godišnju prijavu (osim ako je riječ o dohotku koji Hrvatska u skladu s ugovorom izuzima od oporezivanja). Ta kombinacija dovodi poreznog obveznika u situaciju odlučivanja o tome je li mu isplativije platiti porez u Hrvatskoj, iako mu je u inozemstvu već ustegnut predujam inozemnog poreza, kako bi izbjegao obvezu podnošenja porezne prijave, što mu je možda isplativije. Pretpostavimo da je na dividendu primljenu iz inozemstva inozemni isplatitelj u državi izvora ustegnuo 5% poreza, pa ako porezni obveznik u Hrvatskoj još plati 12% poreza na dohodak od kapitala, to mu je možda isplativije od podnošenja godišnje porezne prijave u kojoj bi, istina, mogao uračunati porez plaćen u inozemstvu, ali bi ovisno o iznosu godišnjih primitaka možda platio porez prema stopi od 40%.
Ako u inozemstvu nije plaćen predujam poreza ili kad se dohodak ostvari iz države s kojom Hrvatska ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, primatelj je bez iznimke dužan u roku osam dana platiti predujam poreza u Hrvatskoj.

Primici od drugog dohotka

Na neke primitke ostvarene iz inozemstva primatelj je obvezan obračunati i platiti doprinose za mirovinsko osiguranje prema stopi od 20%. Riječ je o primicima od drugog dohotka, ali samo onima koji podliježu plaćanju doprinosa. Doprinos za zdravstveno osiguranje ne plaća se. Dakako, ako je iz inozemstva primljen drugi dohodak koji je prema Zakonu o doprinosima oslobođen plaćanja doprinosa primatelj ih ne plaća jer se i na drugi dohodak iz inozemstva primjenjuju propisana oslobođenja (autorski honorari, primici koje ostvaruju umirovljenici i dr.).

Primatelj dohotka iz inozemstva dužan je u roku osam dana od dana ostvarivanja primitka Poreznoj upravi dostaviti obrazac JOPPD na kojemu iskazuje podatke o državi izvora i vrsti primitka, a ako je riječ o primitku za koji obračunava i plaća doprinose odnosno predujam poreza na dohodak i prireza, tada i svote obračunanih doprinosa i poreza.


Komentari članka

Vezani članci

A državu nije briga: Žene u Hrvatskoj plaćaju porez jer su - žene

18.04.2019.

Baš kao i Hrvatice 25 posto poreza plaćaju Dankinje i Šveđanke, Mađarice još i više čak 27, a Belgijke i Francuskinje 5,5 posto.

AD Plastik ugovorio nove poslove za PSA i FCA Grupu vrijedne 47 milijuna eura

17.04.2019.

Solinska tvrtka ugovorila je i 20,7 milijuna eura novih poslova za FCA Grupu i to za vozila Jeep Compass i Fiat 500e.

Veliki uspjeh naše najveće otočke tvornice: 900 tona svježe tune otišlo je put Japana

15.04.2019.

Tuna je jedna od najcjenjenijih riba i spada među najskuplje prehrambene proizvode u svijetu, a rašireno je mišljenje da se u Jadranskom moru uzgaja najbolja tuna, pa je time i najznačajnija riba za hrvatsko gospodarstvo

Njihovi papirnati proizvodi prodaju se po cijeloj Europi i Bliskom istoku

15.04.2019.

Uz vlastite robne marke puno proizvodimo i proizvode drugih robnih marki trgovačkih lanaca u Hrvatskoj tako da sam siguran da je svatko barem jednom kupio neki proizvod iz naše tvornice, a da ne zna da je i to bio domaći proizvod

Zašto su talijanski, španjolski i francuski proizvodi ‘vrjedniji’ od hrvatskih?

12.04.2019.

Zbog geostrateškog položaja hrvatski proizvođači baštinici su prava da svoje proizvode nazivaju proizvodima mediteranske prehrane i prodaju ih kao takve. Međutim, kad se pojavljuju u izvozu, to uopće ne spominju

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 948 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 912 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 507 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 569 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija