Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Stu 2009

Peletirana lucerna - proizvod za koji nije teško pronaći kupca

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dario Kuštro  

Peletirana lucerna - proizvod za koji nije teško pronaći kupca

Koliko god krilatica upoznaj svoju zemlju da bi je više volio vuče na ironiju, u njoj još uvijek ima više istine no što bismo željeli priznati. Tako nas je, primjerice, iznenadila posve slučajna spoznaja da se na samom sjeveru Baranje, neposredno na ulazu u Topolje (s draške strane) nalazi jedini pogon u Hrvatskoj koji proizvodi peletiranu lucernu. A ova je opet nužna komponenta u proizvodnji stočne hrane!

- Doista, jedini smo pogon u novoj hrvatskoj povijesti koji se bavi dehidracijom i proizvodnjom peleta, odnosno granulata od lucerne. Za prijašnjih vremena postojao je pogon u Istri, dok su se zapravo u Vojvodini specijalizirali za tu djelatnost. Lucerna je zbog proteinske vrijednosti biljnog podrijetla osnovni sastojak hrane za sve vrste stoke i peradi te je posve zamijenila prijašnje uobičajeno mesno-koštano brašno, koje je bilo uzrokom kravljeg ludila - objašnjava Matija Tadijanov, vlasnik tvrtke “Zeleno zlato”.

Naravno, i sami se bave proizvodnjom toga zlata, tim obično četverogodišnjim usjevom zasijano je između 120 i 150 vlastitih hektara, a u proizvodnju je uključen i dio kooperanata. Iako se možda na prvi pogled ne čini tako, lucerna je zahtjevna kultura, posebice kada je o vrijednosti sastava tla riječ. Ovaj dio Baranje joj posve odgovara, kao i istočna strana Slavonije, dok primjerice prema Donjem Miholjcu, zbog zakiseljena tla, gotovo da i ne uspijeva. Nije to neobično, lucernu ne mogu uzgajati ni Austrijanci ni Nijemci kao vodeće zemlje u uzgoju mliječnih goveda, pa su prisiljeni uvoziti je iz Mađarske, Češke ili pak Italije. Na Hrvatsku za sada ne mogu računati jer sve količine plasiraju se za potrebe domaćeg tržišta.

Ove godine pet košnji
- Naša godišnja proizvodnja je u količinama do dvije tisuće tona sušene lucerne. Proizvodnja ima kampanjski karakter, traje od svibnja pa do kraja listopada, odnosno koliko traje sezona košnje. Iznimno, ove smo godine dosegnuli pet košnji - govori Tadijanov i provodeći nas kroz pogon objašnjava kako se lucerna s polja skida silokombajnima, dovozi u pogon gdje prolazi fazu dehidracije (sa 70 posto na 12 posto vlažnosti, pri čemu temperatura raste i do 400 stupnjeva Celzijevih), te naposljetku melje u brašno, odnosno peletira.

Postrojenje je 2000. godine uvezeno iz Italije, a u posljednje četiri godine u punoj je proizvodnji. Kapacitetom je spremno udovoljiti i dvostruko većoj proizvodnji, no za sada nedostaje sirovine. Odnosno, najveću ulogu ima cijena. Jer proizvodnja peleta je zbog velikog utrška energenata vrlo skupa, primjerice, potroše struje koliko i cijelo susjedno selo!

- Suprotno današnjim rezultatima, neko vrijeme smo čak promišljali da je zatvorimo, jer je u Mađarskoj cijena bila toliko niska (nakon ulaska u EU tamošnji seljaci dobivali su poticaje za proizvodnju lucerne) te nije bilo šanse parirati joj s domaćom proizvodnjom. Pa i danas su orijentir našim cijenama one uvozne iz Mađarske i Češke. Naime, ukupne godišnje potrebe Hrvatske za peletima lucerne kreću se oko 15 tisuća tona - iskreno će Tadijanov.

Kupci i na Jadranu
Njihovi najveći kupci su Belje, odnosno Agrokor, osječko Žito, surađuju s Novocommerceom, sve odreda respektabilni domaći proizvođači smjesa za stočnu hranu. Baranjska peletirana lucerna plasirala se i na Jadran jer se pokazala kao vrijedna komponenta u ishrani otočnih ovaca. U trenucima našeg posjeta postrojenje se “hladilo”, ovogodišnja proizvodnja je netom završena, u tri skladišna prostora pelete se intenzivno uvrećavaju, jer ovaj proizvod, što je i bit hrvatske poljoprivredne proizvodnje, unaprijed ima poznatog kupca.


Komentari članka

Vezani članci

Nitko neće u poljoprivredu? One hoće! Iza ove uspješne priče stoji simbol muke dalmatinskih žena

10.01.2019.

Spara je isključivo ženski uporabni predmet. Nalik je okruglom jastučiću promjera 15-20 cm. Izrađuje se povezivanjem višekutnih komada raznobojne tkanine kojom se i puni.

Početak prodaje je bio težak - uspio sam pomoću Facebooka

27.12.2018.

Danijel Tkalec, iz Gradečkog Pavlovca, kod Vrbovca, pravi je predstavnik nove generacije modernih poljoprivrednika, koji koriste blagodati suvremenih tehnologija. Sve što proizvede na svom OPG-u, prodaje na virtualnoj tržnici - preko društvenih mreža. Kak

U četvrtak istječe rok za podnošenje zahtjeva za tip operacije 6.3.1.

12.12.2018.

APPRRR podsjeća da je podnošenje Zahtjeva za potporu u okviru Natječaja za provedbu tipa operacije 6.3.1. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ moguće do 13. prosinca

Usvojen Zakon o poljoprivredi, Tolušić: 20 godina se politika u ovom sektoru nije vodila na pravi način

12.12.2018.

Poljoprivreda se definira kao strateška grana gospodarstva u Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio razvojnih strategija kako bi se ostvario održivi razvoj poljoprivrede te njezina gospodarska, ekološka i društvena uloga kao i ciljevi i okvir za njezinu p

Nove su tehnologije ključ opstanka agrara

04.12.2018.

Moramo težiti okretanju k novim tehnologijama jer jedino tako možemo ukorak sa svjetskim trendovima

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast