Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Stu 2009

Peletirana lucerna - proizvod za koji nije teško pronaći kupca

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dario Kuštro  

Peletirana lucerna - proizvod za koji nije teško pronaći kupca

Koliko god krilatica upoznaj svoju zemlju da bi je više volio vuče na ironiju, u njoj još uvijek ima više istine no što bismo željeli priznati. Tako nas je, primjerice, iznenadila posve slučajna spoznaja da se na samom sjeveru Baranje, neposredno na ulazu u Topolje (s draške strane) nalazi jedini pogon u Hrvatskoj koji proizvodi peletiranu lucernu. A ova je opet nužna komponenta u proizvodnji stočne hrane!

- Doista, jedini smo pogon u novoj hrvatskoj povijesti koji se bavi dehidracijom i proizvodnjom peleta, odnosno granulata od lucerne. Za prijašnjih vremena postojao je pogon u Istri, dok su se zapravo u Vojvodini specijalizirali za tu djelatnost. Lucerna je zbog proteinske vrijednosti biljnog podrijetla osnovni sastojak hrane za sve vrste stoke i peradi te je posve zamijenila prijašnje uobičajeno mesno-koštano brašno, koje je bilo uzrokom kravljeg ludila - objašnjava Matija Tadijanov, vlasnik tvrtke “Zeleno zlato”.

Naravno, i sami se bave proizvodnjom toga zlata, tim obično četverogodišnjim usjevom zasijano je između 120 i 150 vlastitih hektara, a u proizvodnju je uključen i dio kooperanata. Iako se možda na prvi pogled ne čini tako, lucerna je zahtjevna kultura, posebice kada je o vrijednosti sastava tla riječ. Ovaj dio Baranje joj posve odgovara, kao i istočna strana Slavonije, dok primjerice prema Donjem Miholjcu, zbog zakiseljena tla, gotovo da i ne uspijeva. Nije to neobično, lucernu ne mogu uzgajati ni Austrijanci ni Nijemci kao vodeće zemlje u uzgoju mliječnih goveda, pa su prisiljeni uvoziti je iz Mađarske, Češke ili pak Italije. Na Hrvatsku za sada ne mogu računati jer sve količine plasiraju se za potrebe domaćeg tržišta.

Ove godine pet košnji
- Naša godišnja proizvodnja je u količinama do dvije tisuće tona sušene lucerne. Proizvodnja ima kampanjski karakter, traje od svibnja pa do kraja listopada, odnosno koliko traje sezona košnje. Iznimno, ove smo godine dosegnuli pet košnji - govori Tadijanov i provodeći nas kroz pogon objašnjava kako se lucerna s polja skida silokombajnima, dovozi u pogon gdje prolazi fazu dehidracije (sa 70 posto na 12 posto vlažnosti, pri čemu temperatura raste i do 400 stupnjeva Celzijevih), te naposljetku melje u brašno, odnosno peletira.

Postrojenje je 2000. godine uvezeno iz Italije, a u posljednje četiri godine u punoj je proizvodnji. Kapacitetom je spremno udovoljiti i dvostruko većoj proizvodnji, no za sada nedostaje sirovine. Odnosno, najveću ulogu ima cijena. Jer proizvodnja peleta je zbog velikog utrška energenata vrlo skupa, primjerice, potroše struje koliko i cijelo susjedno selo!

- Suprotno današnjim rezultatima, neko vrijeme smo čak promišljali da je zatvorimo, jer je u Mađarskoj cijena bila toliko niska (nakon ulaska u EU tamošnji seljaci dobivali su poticaje za proizvodnju lucerne) te nije bilo šanse parirati joj s domaćom proizvodnjom. Pa i danas su orijentir našim cijenama one uvozne iz Mađarske i Češke. Naime, ukupne godišnje potrebe Hrvatske za peletima lucerne kreću se oko 15 tisuća tona - iskreno će Tadijanov.

Kupci i na Jadranu
Njihovi najveći kupci su Belje, odnosno Agrokor, osječko Žito, surađuju s Novocommerceom, sve odreda respektabilni domaći proizvođači smjesa za stočnu hranu. Baranjska peletirana lucerna plasirala se i na Jadran jer se pokazala kao vrijedna komponenta u ishrani otočnih ovaca. U trenucima našeg posjeta postrojenje se “hladilo”, ovogodišnja proizvodnja je netom završena, u tri skladišna prostora pelete se intenzivno uvrećavaju, jer ovaj proizvod, što je i bit hrvatske poljoprivredne proizvodnje, unaprijed ima poznatog kupca.


Komentari članka

Vezani članci

Industrijska konoplja kao posao iz snova

29.06.2020.

Prije pet godina Marko Cerjan odlučio je uzgajati potpuno drukčiju poljoprivrednu kulturu - industrijsku konoplju. Od početnih 8 hektara danas zajedno s kooperantima sadi 180 hektara. Iako godina nije dobro počela, potražnja za proizvodima i više je nego

Predložen novi proračun EU: Za ZPP 55,2 milijarde eura

26.06.2020.

Osim 55,2 milijarde eura za Zajedničku poljoprivrednu politiku, predloženo je i 813 milijuna eura za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Kako će izgledati porcija ćevapa nakon uvođenja strategije Od farme do vilice?

19.06.2020.

Prema istraživanju krovne europske organizacije za zaštitu potrošača BEUC, većina nas je spremna za ono što nas čeka.

Petina samozaposlenih u EU radi u poljoprivredi

19.06.2020.

Prema podacima Eurostata, u Europskoj uniji se 2019. godine, 18 milijuna ljudi (9% od ukupno zaposlenih) u dobi od 20 do 64 godine odlučilo na samozapošljavanje.

Ovo izuzetno zdravo povrće sve se manje proizvodi u Hrvatskoj

09.06.2020.

Samo u godinu dana proizvodnja krastavaca pala je za 24 posto, pa je Podravka odlučila pojačati suradnju i pomoć poljoprivrednicima

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 385 članka imaju tag hnb
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici