Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Stu 2009

Peletirana lucerna - proizvod za koji nije teško pronaći kupca

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dario Kuštro  

Peletirana lucerna - proizvod za koji nije teško pronaći kupca

Koliko god krilatica upoznaj svoju zemlju da bi je više volio vuče na ironiju, u njoj još uvijek ima više istine no što bismo željeli priznati. Tako nas je, primjerice, iznenadila posve slučajna spoznaja da se na samom sjeveru Baranje, neposredno na ulazu u Topolje (s draške strane) nalazi jedini pogon u Hrvatskoj koji proizvodi peletiranu lucernu. A ova je opet nužna komponenta u proizvodnji stočne hrane!

- Doista, jedini smo pogon u novoj hrvatskoj povijesti koji se bavi dehidracijom i proizvodnjom peleta, odnosno granulata od lucerne. Za prijašnjih vremena postojao je pogon u Istri, dok su se zapravo u Vojvodini specijalizirali za tu djelatnost. Lucerna je zbog proteinske vrijednosti biljnog podrijetla osnovni sastojak hrane za sve vrste stoke i peradi te je posve zamijenila prijašnje uobičajeno mesno-koštano brašno, koje je bilo uzrokom kravljeg ludila - objašnjava Matija Tadijanov, vlasnik tvrtke “Zeleno zlato”.

Naravno, i sami se bave proizvodnjom toga zlata, tim obično četverogodišnjim usjevom zasijano je između 120 i 150 vlastitih hektara, a u proizvodnju je uključen i dio kooperanata. Iako se možda na prvi pogled ne čini tako, lucerna je zahtjevna kultura, posebice kada je o vrijednosti sastava tla riječ. Ovaj dio Baranje joj posve odgovara, kao i istočna strana Slavonije, dok primjerice prema Donjem Miholjcu, zbog zakiseljena tla, gotovo da i ne uspijeva. Nije to neobično, lucernu ne mogu uzgajati ni Austrijanci ni Nijemci kao vodeće zemlje u uzgoju mliječnih goveda, pa su prisiljeni uvoziti je iz Mađarske, Češke ili pak Italije. Na Hrvatsku za sada ne mogu računati jer sve količine plasiraju se za potrebe domaćeg tržišta.

Ove godine pet košnji
- Naša godišnja proizvodnja je u količinama do dvije tisuće tona sušene lucerne. Proizvodnja ima kampanjski karakter, traje od svibnja pa do kraja listopada, odnosno koliko traje sezona košnje. Iznimno, ove smo godine dosegnuli pet košnji - govori Tadijanov i provodeći nas kroz pogon objašnjava kako se lucerna s polja skida silokombajnima, dovozi u pogon gdje prolazi fazu dehidracije (sa 70 posto na 12 posto vlažnosti, pri čemu temperatura raste i do 400 stupnjeva Celzijevih), te naposljetku melje u brašno, odnosno peletira.

Postrojenje je 2000. godine uvezeno iz Italije, a u posljednje četiri godine u punoj je proizvodnji. Kapacitetom je spremno udovoljiti i dvostruko većoj proizvodnji, no za sada nedostaje sirovine. Odnosno, najveću ulogu ima cijena. Jer proizvodnja peleta je zbog velikog utrška energenata vrlo skupa, primjerice, potroše struje koliko i cijelo susjedno selo!

- Suprotno današnjim rezultatima, neko vrijeme smo čak promišljali da je zatvorimo, jer je u Mađarskoj cijena bila toliko niska (nakon ulaska u EU tamošnji seljaci dobivali su poticaje za proizvodnju lucerne) te nije bilo šanse parirati joj s domaćom proizvodnjom. Pa i danas su orijentir našim cijenama one uvozne iz Mađarske i Češke. Naime, ukupne godišnje potrebe Hrvatske za peletima lucerne kreću se oko 15 tisuća tona - iskreno će Tadijanov.

Kupci i na Jadranu
Njihovi najveći kupci su Belje, odnosno Agrokor, osječko Žito, surađuju s Novocommerceom, sve odreda respektabilni domaći proizvođači smjesa za stočnu hranu. Baranjska peletirana lucerna plasirala se i na Jadran jer se pokazala kao vrijedna komponenta u ishrani otočnih ovaca. U trenucima našeg posjeta postrojenje se “hladilo”, ovogodišnja proizvodnja je netom završena, u tri skladišna prostora pelete se intenzivno uvrećavaju, jer ovaj proizvod, što je i bit hrvatske poljoprivredne proizvodnje, unaprijed ima poznatog kupca.


Komentari članka

Vezani članci

Kako jedno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo može privući turiste? Evo savjeta!

16.08.2018.

Stalno se spominje masovni turizam, kako to nije rješenje za nas i kako treba kvalitetu pretpostaviti kvantiteti. Ali iz mnogo razloga, poznatih i nepoznatih, nikako da se počnemo ozbiljnije okretati kvalitetnijoj ponudi te time privlačiti platežno sposob

Tamo gdje ne može traktor, može dron

16.08.2018.

U zemlji u kojoj je pristup poljima često težak za traktore, pa čak i avione, dronovi pokazuju veliki potencijal.

Strategija razvoja poljoprivrede nije dovršena već dvije godine

14.08.2018.

Na pitanje radi li se i u kojoj je fazi izrada poljoprivredne strategije, Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je kako je "trenutačno u fazi analize učinkovitosti postojećih mjera poljoprivredne politike, kako bismo na osnovi tih pokazatelja te u okviru

Jeftinim kreditima do novih nasada, junica, traktora...

07.08.2018.

Ova nova kreditna linija apsolutno je prihvatljiva, a to se trebalo napraviti od prvog dana ulaska u Europsku uniju kako bi bili ravnopravni s proizvođačima s toga prostora. Do sada smo imali kredite s kamatama oko deset posto, što je bilo neprihvatljivo

Kreću povoljniji krediti za poljoprivrednike

02.08.2018.

Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro) pokrenulo financijske instrumente - "Mikro i Male zajmove za

Tag cloud

  1. 1789 članka imaju tag hrvatska
  2. 1820 članka imaju tag turizam
  3. 1493 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 768 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 951 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 646 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 777 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 822 članka imaju tag ict
  13. 819 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 517 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 403 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP