Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Velj 2016

Pažljivo balansiranje između štednje i rasta

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Pažljivo balansiranje između štednje i rasta

Zbog gubitaka banaka 700 milijuna kuna manje prihoda od poreza na dobit, za mirovine 400 milijuna više.

Premijer Tihomir Orešković danas putuje u London na investicijsku konferenciju za zapadnobalkanske zemlje. Bit će to prilika da s ulagačima popriča o ulagačkim projektima na kojima Vlada temelji planove smanjenja potreba za zaduživanjem i kroćenja rasta javnog duga, odnosno rasta investicija i učvršćivanja gospodarskog oporavka. Jačanje gospodarskog oporavka i aktiviranje državne imovine ministar financija Zdravko Marić i ovih je dana apostrofirao kao dva od tri ključna prioriteta Vlade.

Tu je, dakako, i proračunska politika smanjivanja deficita. Koliko je to važno, dovoljno govori već simulacija u slučaju porasta kamatnih stopa. Hrvatska danas na dug u prosjeku plaća kamatu od 4,3 posto, a porast za samo jedan postotni bod, do 2020. bi značio da moramo izdvojiti dvostruko više nego danas, kad za kamate po javnom dugu trošimo 12 milijardi. Iako u Ministarstvu financija privode kraju izradu Smjernica fiskalne i ekonomske politike, ministar Zdravko Marić još uvijek oprezno dozira konkretne mjere koje bi trebale rezultirati svođenjem deficita proračuna opće države na blizu tri posto BDP-a. Imajući u vidu procjene Europske komisije da bi deficit 2015. mogao biti oko 4,2 posto, Vladine najave impliciraju prilagodbu reda veličine 3,5 do 4 milijarde.

Uz pretpostavku oko dva posto realnog rasta BDP-a i blago pozitivne stope inflacije, za približno toliko milijardi proračunski bi prihodi ove godine mogli porasti već po osnovi gospodarskog rasta. No, stvari nisu tako jednostavne. Za ostvarenje ciljane fiskalne prilagodbe trebat će dosta dodatnog napora. Jer, primjerice, izdaci za kamate, koji su na razini državnog proračuna porasle oko 600 milijuna kuna, na 11 milijardi (na razini opće države već su na 12 milijardi), za barem toliko porast će zasigurno i ove godine, neovisno o nastavku povoljnih uvjeta na tržištima.

Bez transfera mirovinaca?
Istodobno, kako ističe ministar, samo po osnovi priljeva novih umirovljenika i tzv. indeksacije mirovina, u ovogodišnjem proračunu za mirovine treba osigurati oko 400 milijuna kuna više nego lani, što znači oko 37,3 milijarde. Dvojbeno je i mogu li na prihodnoj strani mirovinski doprinosi biti na razini lanjskih, a naročito preklanjskih. Tijekom 2014. i 2015. u proračun je iz fondova drugog stupa jednokratno transferirano oko 4,5 milijarde kuna mirovinske štednje profesija s beneficiranim radnim stažem (od čega 3,1 milijarda u 2014.). Bivša je Vlada Europskoj komisiji u Planu konvergencije i za 2016. najavila još jednu rundu prijenosa mirovinske štednje.

Međutim, skupina zanimanja na koju se to odnosi mahom su profesije s visokim plaćama čije računce nisu baš jednoznačne. Zbog gubitaka banaka kao posljedice konverzije CHF kredita proračun pak gubi 700 milijuna kuna prihoda od poreza na dobit. Ukupan prihod od tog poreza vjerojatno se ipak neće baš toliko smanjiti u odnosu na prošlu godinu (kad ga je naplaćeno 6,2 milijarde) jer se ove godine očekuju efekti lanjskog pooštravanja kriterija za korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Njeno je korištenje uvjetovano je stvarnim investicijama u dugotrajnu imovinu, a prema procjenama bivše vlade, efekt toga u 2016. trebao bi biti između 400 i 500 milijuna.

Ove bi godine, usto, na povećanje nekih stavki trebala utjecati i činjenica da npr. lanjsko povećanje trošarina (na energente, duhan) nije bilo u primjeni svih 12 mjeseci. Međutim, tu se ipak radi o desetak puta manjim efektima od, primjerice, učinaka koje bi imalo povećanje osnovica plaća državnih zaposlenika zbog rasta BDP-a (prosječno dva ili više posto u dva kvartala) u slučaju da se aktivira sporazum od prije šest-sedam godina. Dakako, zato su razgovori sa sindikatima trenutno jedan od važnijih prioriteta Vlade, a Marić vjeruje da će nakon što im izloži Vladine planove naći zajednički jezik.

Dodaci na plaće
Važan oslonac u balansiranju između fiskalne prilagodbe i učvršćivanja gospodarskog rasta je, kako ističe ministar, drastično povećanje iskoristivosti EU fondova. Računica je, kaže, prilično jasna; imamo fiksnu kontribuciju u EU proračun, a iznos koji ćemo povući ovisi prvenstveno o nama. Plan Vlade je dići povlačenje sredstava za 20 do 30 posto. Zajedno s planiranom nacionalnom komponentom to znači oko milijardu eura. Međutim, sve to ne isključuje mjere racionalizacije, efikasnosti i štednje na rashodovnoj strani proračuna.

Uz upozorenje kako imamo čak 300-injak vrsta dodataka na plaće u javnom sektoru, najavio je promjene i kod socijalnih davanja. Provest će se daljnja uvezivanja raznih davanja uz tzv. imovinski cenzus. Taj alat će nam omogućiti ciljano raspoređivanje sredstava, ali taj alat moći će se, kaže, koristiti i za druge proračunske korisnike, od prijevoza učenika do doprinosa umjetnika.


Komentari članka

Vezani članci

'Vegeta je najviše uspjela zahvaljujući turizmu, to je put i za ostale naše proizvode'

23.11.2017.

Domaći kvalitetni proizvodi moraju postati ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma, koji kao i izvozna grana može pridonijeti boljoj konkurentnosti i prihodima proizvođača

Prosječna neto plaća u rujnu pala ispod 6.000 kuna

23.11.2017.

Na godišnjoj razini, u odnosu na rujan 2016. godine prosječna je neto plaća bila viša za 334 kune ili nominalno za 5,9 posto.

Od siječnja veći minimalac za 50 tisuća radnika?

22.11.2017.

Sindikati pritišću da se dodaci isključe iz minimalca, HUP želi maknuti javni i državni sektor iz osnovica za izračun minimalca.

Rumunjski rast 'u kineskom stilu' zastrašuje ekonomiste

21.11.2017.

Ekonomski je rast rezultat snažne osobne potrošnje što za posljedicu ima povećanje inflacije, trgovinskog manjka i proračunskog deficita.

Cijene električne energije podižu stopu inflacije

21.11.2017.

Na godišnjoj razini najveći generator rasta potrošačkih cijena i dalje ostaju cijene prehrane koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto manje od 30%

Tag cloud

  1. 1690 članka imaju tag hrvatska
  2. 1722 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1118 članka imaju tag izvoz
  5. 712 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 867 članka imaju tag trgovina
  9. 888 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 813 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 377 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 315 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 288 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja