Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Velj 2016

Pažljivo balansiranje između štednje i rasta

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Pažljivo balansiranje između štednje i rasta

Zbog gubitaka banaka 700 milijuna kuna manje prihoda od poreza na dobit, za mirovine 400 milijuna više.

Premijer Tihomir Orešković danas putuje u London na investicijsku konferenciju za zapadnobalkanske zemlje. Bit će to prilika da s ulagačima popriča o ulagačkim projektima na kojima Vlada temelji planove smanjenja potreba za zaduživanjem i kroćenja rasta javnog duga, odnosno rasta investicija i učvršćivanja gospodarskog oporavka. Jačanje gospodarskog oporavka i aktiviranje državne imovine ministar financija Zdravko Marić i ovih je dana apostrofirao kao dva od tri ključna prioriteta Vlade.

Tu je, dakako, i proračunska politika smanjivanja deficita. Koliko je to važno, dovoljno govori već simulacija u slučaju porasta kamatnih stopa. Hrvatska danas na dug u prosjeku plaća kamatu od 4,3 posto, a porast za samo jedan postotni bod, do 2020. bi značio da moramo izdvojiti dvostruko više nego danas, kad za kamate po javnom dugu trošimo 12 milijardi. Iako u Ministarstvu financija privode kraju izradu Smjernica fiskalne i ekonomske politike, ministar Zdravko Marić još uvijek oprezno dozira konkretne mjere koje bi trebale rezultirati svođenjem deficita proračuna opće države na blizu tri posto BDP-a. Imajući u vidu procjene Europske komisije da bi deficit 2015. mogao biti oko 4,2 posto, Vladine najave impliciraju prilagodbu reda veličine 3,5 do 4 milijarde.

Uz pretpostavku oko dva posto realnog rasta BDP-a i blago pozitivne stope inflacije, za približno toliko milijardi proračunski bi prihodi ove godine mogli porasti već po osnovi gospodarskog rasta. No, stvari nisu tako jednostavne. Za ostvarenje ciljane fiskalne prilagodbe trebat će dosta dodatnog napora. Jer, primjerice, izdaci za kamate, koji su na razini državnog proračuna porasle oko 600 milijuna kuna, na 11 milijardi (na razini opće države već su na 12 milijardi), za barem toliko porast će zasigurno i ove godine, neovisno o nastavku povoljnih uvjeta na tržištima.

Bez transfera mirovinaca?
Istodobno, kako ističe ministar, samo po osnovi priljeva novih umirovljenika i tzv. indeksacije mirovina, u ovogodišnjem proračunu za mirovine treba osigurati oko 400 milijuna kuna više nego lani, što znači oko 37,3 milijarde. Dvojbeno je i mogu li na prihodnoj strani mirovinski doprinosi biti na razini lanjskih, a naročito preklanjskih. Tijekom 2014. i 2015. u proračun je iz fondova drugog stupa jednokratno transferirano oko 4,5 milijarde kuna mirovinske štednje profesija s beneficiranim radnim stažem (od čega 3,1 milijarda u 2014.). Bivša je Vlada Europskoj komisiji u Planu konvergencije i za 2016. najavila još jednu rundu prijenosa mirovinske štednje.

Međutim, skupina zanimanja na koju se to odnosi mahom su profesije s visokim plaćama čije računce nisu baš jednoznačne. Zbog gubitaka banaka kao posljedice konverzije CHF kredita proračun pak gubi 700 milijuna kuna prihoda od poreza na dobit. Ukupan prihod od tog poreza vjerojatno se ipak neće baš toliko smanjiti u odnosu na prošlu godinu (kad ga je naplaćeno 6,2 milijarde) jer se ove godine očekuju efekti lanjskog pooštravanja kriterija za korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Njeno je korištenje uvjetovano je stvarnim investicijama u dugotrajnu imovinu, a prema procjenama bivše vlade, efekt toga u 2016. trebao bi biti između 400 i 500 milijuna.

Ove bi godine, usto, na povećanje nekih stavki trebala utjecati i činjenica da npr. lanjsko povećanje trošarina (na energente, duhan) nije bilo u primjeni svih 12 mjeseci. Međutim, tu se ipak radi o desetak puta manjim efektima od, primjerice, učinaka koje bi imalo povećanje osnovica plaća državnih zaposlenika zbog rasta BDP-a (prosječno dva ili više posto u dva kvartala) u slučaju da se aktivira sporazum od prije šest-sedam godina. Dakako, zato su razgovori sa sindikatima trenutno jedan od važnijih prioriteta Vlade, a Marić vjeruje da će nakon što im izloži Vladine planove naći zajednički jezik.

Dodaci na plaće
Važan oslonac u balansiranju između fiskalne prilagodbe i učvršćivanja gospodarskog rasta je, kako ističe ministar, drastično povećanje iskoristivosti EU fondova. Računica je, kaže, prilično jasna; imamo fiksnu kontribuciju u EU proračun, a iznos koji ćemo povući ovisi prvenstveno o nama. Plan Vlade je dići povlačenje sredstava za 20 do 30 posto. Zajedno s planiranom nacionalnom komponentom to znači oko milijardu eura. Međutim, sve to ne isključuje mjere racionalizacije, efikasnosti i štednje na rashodovnoj strani proračuna.

Uz upozorenje kako imamo čak 300-injak vrsta dodataka na plaće u javnom sektoru, najavio je promjene i kod socijalnih davanja. Provest će se daljnja uvezivanja raznih davanja uz tzv. imovinski cenzus. Taj alat će nam omogućiti ciljano raspoređivanje sredstava, ali taj alat moći će se, kaže, koristiti i za druge proračunske korisnike, od prijevoza učenika do doprinosa umjetnika.


Komentari članka

Vezani članci

PPD prema prihodima skočio na treće mjesto u Hrvatskoj

18.06.2018.

Snažan rast prihoda učvrstio je Inu na vrhu liste 1000 najvećih hrvatskih kompanija, a koju tradicionalno objavljuje tjednik Lider. Drugo mjesto još uvijek drži HEP, unatoč blagom padu prihoda, a na treće se probilo Prvo plinarsko društvo. Ina je vodeća p

Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

18.06.2018.

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

13.06.2018.

Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura i to je bio dio ugovora o pristupanju, a Ustav RH kaže da su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona

U svibnju 30% više gostiju nego lani!

08.06.2018.

To je dokaz kako su naše dosadašnje aktivnosti polučile odlične rezultate, ali isto tako kako se turizam ne događa sam od sebe, već kako se uz kontinuiran rad na povećanju kvalitete i kroz stvaranje novih ponuda veoma brzo mogu napraviti veliki iskoraci

Svjetska banka blago snizila procjene rasta hrvatskog BDP-a u iduće dvije godine

07.06.2018.

Prema najnovijim globalnim prognozama Svjetske banke, procjena rasta hrvatskog gospodarstva za ovu je godinu potvrđena na 2,6 posto.

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija