Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Velj 2016

Pažljivo balansiranje između štednje i rasta

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Pažljivo balansiranje između štednje i rasta

Zbog gubitaka banaka 700 milijuna kuna manje prihoda od poreza na dobit, za mirovine 400 milijuna više.

Premijer Tihomir Orešković danas putuje u London na investicijsku konferenciju za zapadnobalkanske zemlje. Bit će to prilika da s ulagačima popriča o ulagačkim projektima na kojima Vlada temelji planove smanjenja potreba za zaduživanjem i kroćenja rasta javnog duga, odnosno rasta investicija i učvršćivanja gospodarskog oporavka. Jačanje gospodarskog oporavka i aktiviranje državne imovine ministar financija Zdravko Marić i ovih je dana apostrofirao kao dva od tri ključna prioriteta Vlade.

Tu je, dakako, i proračunska politika smanjivanja deficita. Koliko je to važno, dovoljno govori već simulacija u slučaju porasta kamatnih stopa. Hrvatska danas na dug u prosjeku plaća kamatu od 4,3 posto, a porast za samo jedan postotni bod, do 2020. bi značio da moramo izdvojiti dvostruko više nego danas, kad za kamate po javnom dugu trošimo 12 milijardi. Iako u Ministarstvu financija privode kraju izradu Smjernica fiskalne i ekonomske politike, ministar Zdravko Marić još uvijek oprezno dozira konkretne mjere koje bi trebale rezultirati svođenjem deficita proračuna opće države na blizu tri posto BDP-a. Imajući u vidu procjene Europske komisije da bi deficit 2015. mogao biti oko 4,2 posto, Vladine najave impliciraju prilagodbu reda veličine 3,5 do 4 milijarde.

Uz pretpostavku oko dva posto realnog rasta BDP-a i blago pozitivne stope inflacije, za približno toliko milijardi proračunski bi prihodi ove godine mogli porasti već po osnovi gospodarskog rasta. No, stvari nisu tako jednostavne. Za ostvarenje ciljane fiskalne prilagodbe trebat će dosta dodatnog napora. Jer, primjerice, izdaci za kamate, koji su na razini državnog proračuna porasle oko 600 milijuna kuna, na 11 milijardi (na razini opće države već su na 12 milijardi), za barem toliko porast će zasigurno i ove godine, neovisno o nastavku povoljnih uvjeta na tržištima.

Bez transfera mirovinaca?
Istodobno, kako ističe ministar, samo po osnovi priljeva novih umirovljenika i tzv. indeksacije mirovina, u ovogodišnjem proračunu za mirovine treba osigurati oko 400 milijuna kuna više nego lani, što znači oko 37,3 milijarde. Dvojbeno je i mogu li na prihodnoj strani mirovinski doprinosi biti na razini lanjskih, a naročito preklanjskih. Tijekom 2014. i 2015. u proračun je iz fondova drugog stupa jednokratno transferirano oko 4,5 milijarde kuna mirovinske štednje profesija s beneficiranim radnim stažem (od čega 3,1 milijarda u 2014.). Bivša je Vlada Europskoj komisiji u Planu konvergencije i za 2016. najavila još jednu rundu prijenosa mirovinske štednje.

Međutim, skupina zanimanja na koju se to odnosi mahom su profesije s visokim plaćama čije računce nisu baš jednoznačne. Zbog gubitaka banaka kao posljedice konverzije CHF kredita proračun pak gubi 700 milijuna kuna prihoda od poreza na dobit. Ukupan prihod od tog poreza vjerojatno se ipak neće baš toliko smanjiti u odnosu na prošlu godinu (kad ga je naplaćeno 6,2 milijarde) jer se ove godine očekuju efekti lanjskog pooštravanja kriterija za korištenje porezne olakšice za reinvestiranu dobit. Njeno je korištenje uvjetovano je stvarnim investicijama u dugotrajnu imovinu, a prema procjenama bivše vlade, efekt toga u 2016. trebao bi biti između 400 i 500 milijuna.

Ove bi godine, usto, na povećanje nekih stavki trebala utjecati i činjenica da npr. lanjsko povećanje trošarina (na energente, duhan) nije bilo u primjeni svih 12 mjeseci. Međutim, tu se ipak radi o desetak puta manjim efektima od, primjerice, učinaka koje bi imalo povećanje osnovica plaća državnih zaposlenika zbog rasta BDP-a (prosječno dva ili više posto u dva kvartala) u slučaju da se aktivira sporazum od prije šest-sedam godina. Dakako, zato su razgovori sa sindikatima trenutno jedan od važnijih prioriteta Vlade, a Marić vjeruje da će nakon što im izloži Vladine planove naći zajednički jezik.

Dodaci na plaće
Važan oslonac u balansiranju između fiskalne prilagodbe i učvršćivanja gospodarskog rasta je, kako ističe ministar, drastično povećanje iskoristivosti EU fondova. Računica je, kaže, prilično jasna; imamo fiksnu kontribuciju u EU proračun, a iznos koji ćemo povući ovisi prvenstveno o nama. Plan Vlade je dići povlačenje sredstava za 20 do 30 posto. Zajedno s planiranom nacionalnom komponentom to znači oko milijardu eura. Međutim, sve to ne isključuje mjere racionalizacije, efikasnosti i štednje na rashodovnoj strani proračuna.

Uz upozorenje kako imamo čak 300-injak vrsta dodataka na plaće u javnom sektoru, najavio je promjene i kod socijalnih davanja. Provest će se daljnja uvezivanja raznih davanja uz tzv. imovinski cenzus. Taj alat će nam omogućiti ciljano raspoređivanje sredstava, ali taj alat moći će se, kaže, koristiti i za druge proračunske korisnike, od prijevoza učenika do doprinosa umjetnika.


Komentari članka

Vezani članci

Godišnja inflacija u EU i eurozoni u kolovozu ubrzala; Hrvatska u istom trendu

19.09.2017.

Godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u kolovozu je na razini 28-članog EU dosegnula 1,7 posto, nakon 1,5 posto u prethodnom mjesecu

Svjetska tržišta porasla, na Wall Streetu novi rekordi

18.09.2017.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones skočio 2,2 posto, na 22.268 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,6 posto, na 2.500 bodova, a Nasdaq indeks 1,4 posto, na 6.448 bodova

Skraćeni rokovi plaćanja, ali povećan broj neplaćenih računa

13.09.2017.

Praksa plaćanja u Europi trenutačno je na razini od 78 posto računa plaćenih na vrijeme. Nakon pozitivnih kretanja tijekom proteklih deset godina, vidljivo je stagniranje pozitivne prakse plaćanja

Prije pet godina predviđali su mu propast, a danas je euro valuta bez koje svijet ne može

13.09.2017.

U jeku najjače krize u Grčkoj prije gotovo šest godina, mnogi su euru i eurozoni odbrojavali zadnje dane, a takva se predviđanja u manjoj mjeri nastavljaju sve do danas

Vrijednost norveškog državnog fonda dosegnula rekordnih 1.000 milijardi dolara

13.09.2017.

Prema podacima sa službenih mrežnih stranica norveški je fond oko podneva upravljao imovinom ukupne vrijednosti 7.851 milijardu norveških kruna, odnosno 1.000 milijardi dolara.

Tag cloud

  1. 1652 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1094 članka imaju tag izvoz
  5. 693 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 890 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 608 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 685 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 496 članka imaju tag marketing
  18. 461 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 366 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 291 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 268 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja