Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Lis 2019

Paušalni obrtnici - Poduzetnici, a ne zločinci!

Izvor: lider.media · Autor: Božidar Lukša Texel  

Paušalni obrtnici - Poduzetnici, a ne zločinci!

Moram priznati da nikada nisam bio pristaša uvođenja paušalnih obrta, smatrajući da bi pristup poduzetništvu trebao biti olakšan poreznim olakšicama u prvim godinama poslovanja uza zadržavanje drugih obveza koje imaju i ostali poduzetnici, a ne izmišljanjem oblika koji, bez obzira na to koliko su sitni, predstavljaju nelojalnu konkurenciju svima onima koji porez plaćaju po punim stopama i koji imaju niz obveza kao što je izvještavanje porezne uprave, vođenje poslovnih knjiga itd.

Računovođama se općenito ne sviđa nijedan oblik koji ne treba voditi poslovne knjige jer kod takvih oblika poduzetništva gubi se njegova uloga kao i mogućnost prihoda. Međutim, usprkos tom svom stajalištu našao sam se u poziciji da branim paušalce jer mnogi argumenti koje Ministarstvo financija iznosi u javnosti za dodatno reguliranje paušalnih obrta mislim da nisu ispravni te bi trebalo razmisliti o jasnim kriterijima kada se poslovanje paušalaca može smatrati zloporabom.

Muke ministrove
Kao što smo mogli vidjeti iz najava Ministarstva financija, ono namjerava stati na kraj 'zloporabama' paušalnih obrta kojima se prema njegovim navodima u određenim djelatnostima koristi umjesto isplatom drugih dohodaka ili zaposlenja kod poslodavca. U medijima tu se spominju informatičari, ekonomisti i druge djelatnosti koje bi se moglo svrstati u neki oblik slobodnih zanimanja. Ima li takvih zloporaba diskutabilno je. Naime, tzv. paušalci također plaćaju poreze i doprinose, i to od 16.000 do 20.000 kuna na godinu, dakle ipak plaćaju poreze, i to prema trenutačnim poreznim propisima.

Očito je da je nakon omogućavanja otvaranja paušalnog obrta kojim se željelo stimulirati ponajprije mlade na ulazak u poduzetničke vode to velik broj ljudi prepoznao i na to se odlučio. Je li time zakamufliran radni odnos, je li uopće riječ o poduzetniku? Smatram da u većini slučajeva paušalac nije s poslodavcem zakamuflirao radni odnos, već je odlučio otići u poduzetničke vode i djelomičnu sigurnost radnog mjesta zamijeniti nesigurnom poduzetničkom karijerom uz povećanje svojih prihoda koje omogućava smanjen porezni pritisak na takav oblik poslovanja.

Tko je u boljem položaju
Svatko tko je odlučio izaći iz radnog odnosa i nastaviti svoju zaradu ostvarivati poslujući kao paušalni obrtnik odlučio je preuzeti rizike samostalnog poslovanja i odreći se prava iz radnog odnosa. Osim toga, cilj svakog poduzetnika je maksimizirati svoju dobit u odnosu na prihode. Odluka o napuštanju radnog odnosa zbog povećanja neto zarade definitivno je korak osobe s poduzetničkim duhom.

Već je to dovoljna činjenica za poštovanje i koju bi država trebala honorirati. Naime, svi zaboravljaju da, osim gubitka prava iz radnog odnosa, obrtnici imaju mnogo manja socijalna prava koja mogu ostvariti od države u slučaju prestanka poslovanja zbog pomanjkanja posla ili bolesti, ali i prilikom odlaska u mirovinu. Zamislite koju će mirovinu isplaćivati država odnosno Zavod za mirovinsko osiguranje osobama koji cijeli život rade kao paušalci?

Smanjenim socijalnim pravima država je kompenzirala veći dio poreza koji je otpustila paušalnim obrtima, jer oni većim neto dohotkom moraju sebi osigurati ono što radnicima pripada prema Zakonu o radu i drugim propisima koji uređuju socijalnu zaštitu radnika. U pravilu bi država trebala omogućiti manje stope poreza na dohodak svim obrtnicima jer su svima njima bez obzira na oblik oporezivanja ta prava smanjena u odnosu na radnike. Nisu u boljoj situaciji ni vlasnici trgovačkih društava koji nisu u radnom odnosu iako su svoje ušteđevine uložili u svoju poduzetničku ideju i poslujući punili državni proračun.

Ako im propadne tvrtka, nemaju naknadu na zavodu za zapošljavanje niti kakva druga prava jer su bili poduzetnici. Cijeli problem treba sagledati i sa strane navodnog poslodavca koji 'zloupotrebljava' sustav. Naime, upitno je odgovara li više poslodavcu imati radni odnos s radnikom tog profila ili mu je bolje imati ugovorni odnos s paušalcem. Kod ugovornog odnosa s paušalcem naručitelj ne može uvjetovati radno vrijeme, ne može inzistirati na dolasku na posao, ne može uvjetovati zabranu tržišne utakmice s poslodavcem, bolovanje dulje od 42 dana nije pokriveno iz HZZO-a itd. U takvom ugovoru naručitelj može samo inzistirati na obavljanju usluge ili ugovoriti satnicu za usluge koje mu pruža paušalac.

Zašto ne jedan klijent
U Hrvatskoj je postalo uobičajeno da se kreiraju razni organizacijski oblici kao olakšanje u pokretanju poslovanja, a naknadno se shvati da se iza toga kriju znatne obveze koje nisu bile predstavljene ili se naknadno uvode. Sjetite se j.d.o.o.-a te obveze dokapitalizacije uz provođenje revizije koja je skuplja od troškova osnivanja d.o.o.-a ili naknadnog uvođenja obveznog zaposlenja direktora na puno radno vrijeme, što je mnogima onemogućilo daljnje poslovanje.


Komentari članka

Vezani članci

Na Trgovačkom sudu u Osijeku u 2019. otvoreno 1468 novih tvrtki

21.02.2020.

Iako se još uvijek suočavaju s nizom administrativnih prepreka, domaći poduzetnici ipak priznaju da se osjeća olakšanje u poslovanju. Nameti se smanjuju, a do rasterećenja dolazi i u poreznoj politici. Takva reakcija velikog broja poduzetnika, koji u razn

IT menadžerica se vratila iz Njemačke i pokrenula online ljekarnu: 'Narudžbe nam stižu iz cijele Hrvatske, a lijekove dostavljamo kupcima u roku od pet dana'

19.02.2020.

Iz kućnog naslonjača moguće je od sada naručiti proizvode iz online ljekarne. Aktivni su tek dva tjedna, a narudžbe stižu iz cijele Hrvatske, najviše iz Dalmacije te s otoka, na kojima u blizini nema ljekarne. Dodatni iskorak u poslovanju napravile su Lje

Sav češnjak sade ručno, a sve što uzgoje - prodaju do sredine listopada

19.02.2020.

Bilo bi nam veliko zadovoljstvo kada bismo svojim primjerom bar nekoga ohrabrili i potaknuli da se vrati zemlji i poljoprivredi jer, iako je teško, uz dovoljno volje i želje, rezultati ne izostaju, kaže 28-godišnji Ivan koji sa suprugom Romanom uspješno g

Kulen Novosel: Brendiranje i marketing uz pomoć županije za još jači proboj na tržište

19.02.2020.

Nikada nisam očekivao, koliko god ga volio, da će moj kulen pobuditi toliko zanimanje u Hrvatskoj i šire. To je dokaz da se sve što se radi sa srcem i isplati, kaže Slađan Novosel, vlasnik farme rasplodnih krmača i tovilišta te sve poznatijeg kulena.

‘U našoj tvrtki nudimo takve uvjete da potrebe za odlaskom u Irsku ili Njemačku naprosto nema’

18.02.2020.

Tvrtka Kova, smještena u naselju Mraclin u Velikoj Gorici, prije 38 godina počela je kao obrtna djelatnost, a danas je – sa 150 zaposlenih, u proizvodnom pogonu od 5000 četvornih metara – jedan od domaćih lidera u proizvodnji čeličnih konstrukcija za auto

Tag cloud

  1. 1970 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1275 članka imaju tag izvoz
  5. 862 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1018 članka imaju tag svijet
  7. 994 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 859 članka imaju tag investicije
  10. 935 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 638 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 384 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 268 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 426 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 282 članka imaju tag opg
  40. 341 članka imaju tag recesija