Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Sij 2020

‘Paušalcima‘ s jednim klijentom najpametnije je promijeniti status ili naći još klijenata

Izvor: lider.media · Autor: Vanja Figenwald  

‘Paušalcima‘ s jednim klijentom najpametnije je promijeniti status ili naći još klijenata

Iako je do sada relativno uspješno izbjegavao uobičajenu mantru hrvatske države prema kojoj valja isisati i zadnju lipu iz svakog džepa, ministar financija Zdravko Marić u posljednjim metrima prošle godine posrnuo je. Iz ne sasvim jasnih razloga, njegovo ministarstvo odlučilo se pohvalnom efikasnošću pozabaviti paušalnim obrtnicima, odnosno dijelom paušalnih obrtnika koje smatra prikrivenim radnicima, premda tako zasigurno neće spasiti proračun niti donijeti posebnu korist ekonomiji u cjelini. Time je, nažalost, samo još jednom potvrdio jedinu stvarnu konstantu ekonomske politike u ovoj državi, da je Hrvatskoj interes ostaviti što manje novca u džepovima svojih građana.

Prijašnji koncept paušalnog obrta bio je šire postavljen i omogućio većem broju profesionalaca ne samo porezne pogodnosti i veću mobilnost na tržištu rada, nego i daleko jednostavnije računovodstvo, no država se u međuvremenu predomislila i shvatila da ipak ne može nikako prežaliti tih nekoliko desetaka tisuća ljudi koji su iskoristili pružene pogodnosti.

U velikoj mjeri na nagovor dijela domaće IT industrije, Ministarstvo financija brzinski je napravilo zakonske izmjene i izradilo pravilnik o njihovoj primjeni kako bi jasnije utvrdilo koji paušalni obrtnici zapravo prikrivaju nesamostalni rad, odnosno radni odnos s jednim poslodavcem. Najveći problem je, naravno, što zakon i pravilnik, na snazi s prvim danom ove godine, uopće ne preciziraju kriterije utvrđivanja nesamostalnog rada i zapravo služe kao smokvin list za klasični hrvatski pristup – slobodno sudačko uvjerenje. To praktički i piše u samom Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak (već sam kafkijanski naziv dokumenta ispunjava puzajućom jezom).

Nakon što u Članku 32.d iznese nekoliko načelnih činjenica 'bitnih za oporezivanje poreznog obveznika posloprimca', Pravilnik na kraju tog nabrajanja ustvrđuje kako se važnim činjenicama smatraju ostale činjenice bitne za oporezivanje ovisno o pojedinom slučaju. Drugim riječima, poreznik može relevantnim smatrati što god želi. Jednako tako, na kraju navođenja kriterija koji to nisu (tri načelna i 18 dodatnih elemenata), Članak 32.i radi istu stvar lakonski poručujući da je 'ovisno o posebnostima pojedinog posla dozvoljeno dokazivati obilježja nesamostalnog rada i prema kriterijima koji nisu navedeni, a koji u konkretnom odnosu mogu predstavljati tipično obilježje nesamostalnog rada'. Opet, zaboravite sve što je napisano ranije, poreznik može što želi.

Ne čudi stoga da jedan od glasnijih pobornika ove intervencije Ministarstva Alan Sumina nije zadovoljan Pravilnikom. Suvlasnik Nanobita tražio je od države preciznije definiranje situacija u kojima se može angažirati paušalne obrtnike jer je smatrao prijašnju situaciju narušavanjem tržišne ravnoteže, barem iz perspektive IT industrije u kojoj je velik broj zaposlenika samo zamijenio radni odnos paušalnim obrtom.

- Ne vidim kako poduzetnici čitajući navedeni pravilnik mogu biti sigurni rade li u skladu sa zakonom, s obzirom da kriteriji nisu rangirani te nije jasno koji kriteriji su nužni, a koji su opcionalni. Neke države, poput Ujedinjenog Kraljevstva, imaju online alat za unos obilježja rada koji onda temeljem popunjenog upitnika ispisuje rezultat – radi li se o radu koji zahtjeva radni odnos ili ne. Gledajući iz te perspektive, te s obzirom da imamo tvrtku u Ujedinjenom Kraljevstvu, dojma sam da je Ministarstvo barem moglo dati konkretne primjere iz praksi. Ovako kako je sada napisan pravilnik, on nije ništa drugo nego proširen članak 12. Općeg poreznog zakona koji glasi: 'Ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrđivanje porezne obveze prikriveni pravni posao'. Kada su zakoni tako općenito napisani daje se velika mogućnost slobodne interpretacije poreznim tijelima, što u konačnici povećava pravnu nesigurnost - poručuje Sumina.

Ugledni računovodstveni stručnjaci koje smo kontaktirali, slažu se da izmjene Općeg poreznog zakona i novi pravilnik ne rješavaju ništa, nego samo stvaraju dodatnu nesigurnost.


Komentari članka

Vezani članci

Kako je nastao SofaScore, jedna od najpopularnijih aplikacija za praćenje sporta na svijetu

06.04.2020.

SOFAScore je danas jedna od najpopularnijih aplikacija na svijetu za praćenje sportova, Pokrivaju praktički cijeli svijet, imaju preko 20 milijuna aktivnih korisnika kojima omogućuju praćenje rezultata i statistika uživo za 22 sporta i preko 11.000 liga i

Evo koji poduzetnici i kako mogu podnijeti zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

27.03.2020.

Objavljen je Pravilnik o dopunama Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona. Na internetskim stranicama RRIF-a objavljeno je tko i kako može podnijeti zahtjev.

Paušalni obrtnici: Evo kako možete predati Zahtjev za odgodu plaćanja poreza zbog korona-krize

26.03.2020.

Poduzetnici, ako vam posebne okolnosti utječu na poslovanje s ciljem održavanja likvidnosti, gospodarske aktivnosti i zadržavanja zaposlenosti možete Poreznoj upravi podnijeti Zahtjev za odgodom plaćanja uslijed posebnih okolnosti (u daljnjem tekstu Zahtj

Interaktivna karta praćenja zaraze COVID-19 u Hrvatskoj

25.03.2020.

Hrvatska kompanija GDi razvila je besplatnu verziju web portala koja korisnicima pruža jasni uvid u širenje koronavirusa

Osijek rješava kronični manjak informatičara: 'Naš studij je drugačiji od drugih'

12.03.2020.

Osječka IT industrija odavno je prepoznata kao najbrže rastuća grana u istočnoj Hrvatskoj. U 2008. godini zarada od izvoza softvera ovdje je bila oko 4,5 milijuna kuna, a u 2018. čak 231 milijun. Trenutno na području OBŽ radi više od 180 IT tvrtki s više

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1041 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1029 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 684 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 275 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija