Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Kol 2009

Padaju krediti u švicarskim francima

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Ljubica Vuko  

Padaju krediti u švicarskim francima

Prvog kolovoza jednom je Splićaninu dospjela rata kredita u švicarskim francima (CHF) po novoj, naravno višoj kamatnoj stopi, od 6,2 posto godišnje. Banka mu tolerira plaćanje do 15. u mjesecu, ali sad, umjesto 1160,53 franka, mora platiti 1227,01 CHF. Stambeni kredit u protuvrijednosti 125 tisuća eura mora otplaćivati još 24 godine, a kad ga je prije tri godine uzimao, kamatna stopa bila je 4,3 posto.

Skok rate sa 4397,02 na 5660,16 kuna
Ali nije problem samo u rastu kamatnih stopa. U međuvremenu, otkad je uzeo kredit, dogodila se svjetska ekonomska kriza, a švicarski franak, poznat kao valuta utočišta, poskupio je i digao u nebo rate kredita. Naš je Splićanin tako u listopadu 2007. imao ratu od 1087,82 CHF i to je podmirio sa 4397,02 kune. U svibnju ove godine morao je izdvojiti 5660,16 kuna.

Rast tečaja švicarskog franka, potpomognut rastom kamatnih stopa, zadao je glavobolje bankovnim dužnicima, ali kako ističe Zvonimir Akrap, direktor trgovanja, prodaje i brokerskog poslovanja Societe Generale Splitske banke - najgore je iza nas. U studenom prošle godine Akrap je u izjavi za naš list kazao kako će se jačanjem povjerenja ulagača na burzama snižavati i tečaj švicarske valute, a to vrijeme je, izgleda, stiglo.

- Vraća se sklonost ulagača riziku, nastupilo je malo olakšanje iako će proći još vremena dok se tržište ne stabilizira, ali tečaj švicarskog franka ne bi trebao jačati - ocjenjuje Akrap. Njegova je prognoza da bi franak, za koji po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke valja izdvojiti 4,79 kuna (a za euro 7,33 kune), trebao ići prema dolje.

Rate za otplatu kredita ne bi zbog tečaja trebale više rasti. Valja pretpostaviti da ni kamate ne bi trebale ići prema gore. Krajem prošle godine krediti vezani uz CHF u ukupnim su kreditima sudjelovali sa 16 posto, novih kredita u toj valuti praktički nema. Prije nekoliko godina bili su izuzetno popularni, kamatne stope bile su dosta niže nego na eurske kredite, bankama je to bio jeftiniji izvor od eura pa su “švicarci” bili popularni u kreditnim portfeljima. No uvjeti na tržištu su se promijenili, rasle su referentne kamatne stope, ograničen je rast plasmana banaka... sve to dovelo je i do hlađenja ponude kredita u “švicarcima”.

Dobar izbor
Ipak, rijetki dužnici su se odlučivali na zamjenu kredita u švicarskim francima za one u eurima, čak i kad su im to banke nudile bez naknade. Još uvijek, u većini slučajeva, unatoč rastu kamatnih stopa, za dobar dio građana krediti u “švicarcima” čine se dobar izbor - pogotovo nastavi li se slabljenje franka.


Komentari članka

Vezani članci

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

13.06.2018.

Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura i to je bio dio ugovora o pristupanju, a Ustav RH kaže da su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona

Analiza pokazala: Bruto inozemni dug pao ispod 40 milijardi eura

06.06.2018.

Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu

Građani oročeni novac masovno prebacuju na tekuće i žiroračune; Evo zašto, računica je jednostavna

25.05.2018.

Prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB). Obje stope su ispod jedan posto zaronile tijekom 2016. godine.

Banke od petka više neće znati koliko imate kredita

22.05.2018.

Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) donijeta je 2016. godine i u svim zemljama EU-a počet će se primjenjivati od 25. svibnja ove godine. Ta uredba donosi promjene u načinu poslovanja i u zakonodavnom sektoru, ponajviše u odnosu na prava građana

Blokirano oko 24 tisuće poslovnih subjekata, Zagrepčani najzaduženiji

14.05.2018.

Od ukupno 23.999 blokiranih poslovnih subjekata na kraju ožujka, 8437 su pravne, a 15.562 fizičke osobe, odnosno obrtnici.

Tag cloud

  1. 1758 članka imaju tag hrvatska
  2. 1788 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 941 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 899 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 916 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 800 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 384 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 390 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 281 članka imaju tag osijek
  31. 306 članka imaju tag agrokor
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija