Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Stu 2008

Oživljena akcija "Kupujmo hrvatsko"

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Snježana Vujisić Sardelić  

Oživljena akcija "Kupujmo hrvatsko"

Ovih je dana u Hrvatskoj pokrenut opći apel za pokušaj zamjene uvoza domaćom proizvodnjom kao jednim od mogućih rješenja za ublažavanje recesijskog udara na hrvatsko gospodarstvo. I dok je predsjednik HGK Nadan Vidošević, novi ciklus akcije "budimo kroativni", ponovno prekrojio u "kupujmo hrvatsko", doznaje se da su neki veliki poslodavci u Hrvatskoj već dali nalog za analizu razine uvoza sirovina i repromaterijala u svojim tvrtkama u želji da se kupnja u onoj mjeri u kojoj to neće ugroziti konkurentnost, preusmjeri na domaće izvore.

Najveća sindikalna središnjica, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, također je pozvala građane na štednju, odnosno na kupnju hrvatskih proizvoda. Samo tako se, kaže Ana Knežević predsjednica SSSH, mogu očuvati radna mjesta u Hrvatskoj. Akciji podizanja svijesti o važnosti domaće proizvodnje priključilo se i Ministarstvo gospodarstva. Iz Ministarstva je otišao nalog kojim se prikupljaju podaci o strukturi i kapacitetima u prerađivačkoj industriji, kako bi se pronašle grane i proizvodi u kojem je supstitucija moguća te kako bi se osmislile mjere koje se ne kose s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i Europske unije. Iako to zbog procesa pristupanja EU neće dobiti status "službene državne politike", jasno je da se u svjetlu sve raširenijeg intervencionizma u državama EU, traže načini da se zaštiti domaća proizvodnja.

Prema podacima iz 2007. ukupni prihod domaće prerađivačke industrije je iznosio oko 200 milijardi kuna ili oko 30 milijardi eura. Vrijednost uvoza bila je 18,8 milijardi eura. "Bilo bi sjajno kad bismo uz određene mjere države, u pola godine uspjeli smanjiti uvoz za nekoliko postotaka. Ali, to i dalje neće riješiti naš ključni problem - nisku razinu izvoza. Po stanovniku Hrvatska uvozi proizvoda u vrijednosti 4,5 tisuće eura, a iza nas su Bugarska, Rumunjska i Poljska" - kaže Ruđer Friganović, direktor Sektora industrije u HGK. Većina se sugovornika slaže kako je utjecaj na svijest potrošača na razini marketinških akcija jedno, a stvarna realizacija zamjene uvoza nešto sasvim drugo. Dio ih smatra kako je nagli prelazak industrije na domaće dobavljače čista iluzija, jer bi se time ili narušila konkurentnost ili bi se efekt poskupljenja ulaznih stavki prebacio na potrošače.

Uvozu se pribjegava zbog dva osnovna razloga - ili zato što je uvozni proizvod jeftiniji ili zato što se određeni proizvodi kod nas ne proizvode. Stoga poduzetnici smatraju da je supstitucija moguća tek djelomično. Proizvođači pritom upozoravaju da su među najvećim uvoznicima u Hrvatskoj trgovački lanci, koji pod vlastitim robnim markama prodaju uvozne proizvode.

"Podravka surađuje sa brojnim kooperantima u Hrvatskoj, ali zbog nedovoljnih proizvodnih kapaciteta i malo obradivih površina, oni nisu u mogućnosti u potpunosti zadovoljiti potrebe za određenim sirovinama. Stoga ostatak potrebnih sirovina i repromaterijala dolazi iz uvoza. Da bi postigli značajan rast količina, bitno je koordinirano djelovanje poduzetnika i državne, regionalne i lokalne sredine", objašnjavaju u Podravci.

Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe smatra da koncept supstitucije nije moguć, osobito u kratkome roku. On pritom upozorava na drugu stranu medalje."Ako se proklamira potrošnja hrvatskih proizvoda na jednoj strani, a potrošači, u koje u ovom slučaju ubrajam i domaće tvrtke, se okrenu domaćoj nabavi, što će se dogoditi s uvoznicima koji jednako tako zapošljavaju određeni broj ljudi. Tako zamišljeni koncept zamjene naprosto nije moguć" - kaže Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe.

I neki drugi kritičari smatraju da je pribjegavanje ideji supstitucije u ovome trenutku loše rješenje. Oni smatraju da se Vlada mora ugledati na mjere EU u kojima se kroz fiskalne intervencije rasterećuju poslodavci. "Ako je već fiskus tabu tema, ne bi bilo loše razmisliti kojim bi se djelatnostima, mogla dati prednost osmišljavanjem cjelovitih i usmjerenih programa potpora za tehnološku obnovu. Vladu, ništa ne priječi da osmisli program potpora kojim bi se najugroženijim segmentima gospodarstva ili nekim radno-intenzivnim granama, moglo pomoći da se tehnološki unaprijede" - kaže jedan sugovornik Poslovnog dnevnika.

Poznavatelji upozoravaju kako Hrvatska u svom zakonodavstvu već ima ugrađene zaštitne mjere - antidampinške, mjere zaštite od prekomjernog uvoza te tzv. kompenzacijske carine u cilju obrane od negativnog utjecaja subvencioniranih uvoznih proizvoda, ali je njihovo aktiviranje komplicirano.


Komentari članka

Vezani članci

Bruxelles popravio prognozu: Hrvatski BDP se 2019. konačno vraća na razinu prije krize?

09.11.2018.

Europska komisija u četvrtak je podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,8 posto, s prethodnih 2,6 posto, ocijenivši da je iznenađujuće snažan rast u drugom tromjesečju najavio solidan rast u cijeloj godini

Svi Sveti: Uvoz cvijeća se smanjuje, a uvoz svijeća povećava

29.10.2018.

U 2017. najviše cvijeća smo tradicionalno uvezli iz Nizozemske (551 tonu u vrijednosti 3,4 milijuna eura), Slovenije i Njemačke, a dominantno uvozimo svježe rezane ruže (563 tone vrijedne 3,4 milijuna eura) te rezano cvijeće i pupoljke prikladne za bukete

Više od milijun Hrvata živi na rubu siromaštva

17.10.2018.

Skoro 20 posto ljudi u Hrvatskoj u opasnosti je od siromaštva nakon što prime socijalne naknade, dok okvirna brojka od 10,3 posto pokazuje koliko ljudi si ne može priuštiti četiri od devet materijalnih dobra potrebnih za život, poput plaćanja računa, neoč

Omogućeno lakše financiranje doniranja hrane iz EU Fonda za pomoć najpotrebitijima

16.10.2018.

Sama činjenica da je 20-30 milijuna ljudi na rubu smrti jer su gladni, 800 milijuna ljudi je gladno i pothranjeno dok njih gotovo 100 milijuna liježe i ne zna što će drugi dan jesti, informacije su koje nas trebaju zabrinuti jer ti ljudi nisu brojke već ž

Poljska uvrštena među najrazvijenije zemlje, u društvu s SAD-om i Japanom

05.10.2018.

Radna snaga broji preko 17 milijuna ljudi, od kojih većina, preko 58 posto, kao i u svim razvijenim zemljama, radi u sektoru usluga. U industriji je zaposleno oko 30 posto ljudi, dok poljoprivreda zapošljava njih 11,5 posto.

Tag cloud

  1. 1822 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1505 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 857 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 479 članka imaju tag krediti
  19. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP