Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Stu 2008

Oživljena akcija "Kupujmo hrvatsko"

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Snježana Vujisić Sardelić  

Oživljena akcija "Kupujmo hrvatsko"

Ovih je dana u Hrvatskoj pokrenut opći apel za pokušaj zamjene uvoza domaćom proizvodnjom kao jednim od mogućih rješenja za ublažavanje recesijskog udara na hrvatsko gospodarstvo. I dok je predsjednik HGK Nadan Vidošević, novi ciklus akcije "budimo kroativni", ponovno prekrojio u "kupujmo hrvatsko", doznaje se da su neki veliki poslodavci u Hrvatskoj već dali nalog za analizu razine uvoza sirovina i repromaterijala u svojim tvrtkama u želji da se kupnja u onoj mjeri u kojoj to neće ugroziti konkurentnost, preusmjeri na domaće izvore.

Najveća sindikalna središnjica, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, također je pozvala građane na štednju, odnosno na kupnju hrvatskih proizvoda. Samo tako se, kaže Ana Knežević predsjednica SSSH, mogu očuvati radna mjesta u Hrvatskoj. Akciji podizanja svijesti o važnosti domaće proizvodnje priključilo se i Ministarstvo gospodarstva. Iz Ministarstva je otišao nalog kojim se prikupljaju podaci o strukturi i kapacitetima u prerađivačkoj industriji, kako bi se pronašle grane i proizvodi u kojem je supstitucija moguća te kako bi se osmislile mjere koje se ne kose s pravilima Svjetske trgovinske organizacije i Europske unije. Iako to zbog procesa pristupanja EU neće dobiti status "službene državne politike", jasno je da se u svjetlu sve raširenijeg intervencionizma u državama EU, traže načini da se zaštiti domaća proizvodnja.

Prema podacima iz 2007. ukupni prihod domaće prerađivačke industrije je iznosio oko 200 milijardi kuna ili oko 30 milijardi eura. Vrijednost uvoza bila je 18,8 milijardi eura. "Bilo bi sjajno kad bismo uz određene mjere države, u pola godine uspjeli smanjiti uvoz za nekoliko postotaka. Ali, to i dalje neće riješiti naš ključni problem - nisku razinu izvoza. Po stanovniku Hrvatska uvozi proizvoda u vrijednosti 4,5 tisuće eura, a iza nas su Bugarska, Rumunjska i Poljska" - kaže Ruđer Friganović, direktor Sektora industrije u HGK. Većina se sugovornika slaže kako je utjecaj na svijest potrošača na razini marketinških akcija jedno, a stvarna realizacija zamjene uvoza nešto sasvim drugo. Dio ih smatra kako je nagli prelazak industrije na domaće dobavljače čista iluzija, jer bi se time ili narušila konkurentnost ili bi se efekt poskupljenja ulaznih stavki prebacio na potrošače.

Uvozu se pribjegava zbog dva osnovna razloga - ili zato što je uvozni proizvod jeftiniji ili zato što se određeni proizvodi kod nas ne proizvode. Stoga poduzetnici smatraju da je supstitucija moguća tek djelomično. Proizvođači pritom upozoravaju da su među najvećim uvoznicima u Hrvatskoj trgovački lanci, koji pod vlastitim robnim markama prodaju uvozne proizvode.

"Podravka surađuje sa brojnim kooperantima u Hrvatskoj, ali zbog nedovoljnih proizvodnih kapaciteta i malo obradivih površina, oni nisu u mogućnosti u potpunosti zadovoljiti potrebe za određenim sirovinama. Stoga ostatak potrebnih sirovina i repromaterijala dolazi iz uvoza. Da bi postigli značajan rast količina, bitno je koordinirano djelovanje poduzetnika i državne, regionalne i lokalne sredine", objašnjavaju u Podravci.

Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe smatra da koncept supstitucije nije moguć, osobito u kratkome roku. On pritom upozorava na drugu stranu medalje."Ako se proklamira potrošnja hrvatskih proizvoda na jednoj strani, a potrošači, u koje u ovom slučaju ubrajam i domaće tvrtke, se okrenu domaćoj nabavi, što će se dogoditi s uvoznicima koji jednako tako zapošljavaju određeni broj ljudi. Tako zamišljeni koncept zamjene naprosto nije moguć" - kaže Neven Vranković, potpredsjednik Atlantic Grupe.

I neki drugi kritičari smatraju da je pribjegavanje ideji supstitucije u ovome trenutku loše rješenje. Oni smatraju da se Vlada mora ugledati na mjere EU u kojima se kroz fiskalne intervencije rasterećuju poslodavci. "Ako je već fiskus tabu tema, ne bi bilo loše razmisliti kojim bi se djelatnostima, mogla dati prednost osmišljavanjem cjelovitih i usmjerenih programa potpora za tehnološku obnovu. Vladu, ništa ne priječi da osmisli program potpora kojim bi se najugroženijim segmentima gospodarstva ili nekim radno-intenzivnim granama, moglo pomoći da se tehnološki unaprijede" - kaže jedan sugovornik Poslovnog dnevnika.

Poznavatelji upozoravaju kako Hrvatska u svom zakonodavstvu već ima ugrađene zaštitne mjere - antidampinške, mjere zaštite od prekomjernog uvoza te tzv. kompenzacijske carine u cilju obrane od negativnog utjecaja subvencioniranih uvoznih proizvoda, ali je njihovo aktiviranje komplicirano.


Komentari članka

Vezani članci

'Vegeta je najviše uspjela zahvaljujući turizmu, to je put i za ostale naše proizvode'

23.11.2017.

Domaći kvalitetni proizvodi moraju postati ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma, koji kao i izvozna grana može pridonijeti boljoj konkurentnosti i prihodima proizvođača

Od svih građana EU Hrvati za hranu daju najviše iz budžeta

22.11.2017.

Četvrtina kućnog budžeta europske obitelji odlazi na troškove stanovanja koji uključuju režije, popravke u stanu i redovito održavanje stana!

Kupujete preko interneta? EU uvodi nova pravila za potrošače i trgovce

16.11.2017.

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu pozdravili su nove mjere za zaštitu potrošača koje je Europski parlament usvojio na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Zlatna kuna: Maistra iz Rovinja najbolja među velikim tvrtkama, nagrada za promicanje gospodarstva Mati Rimcu

14.11.2017.

U kategoriji najbolje tvrke srednje veličine Zlatnu kunu dobila je tvrtka Pet minuta, dok je kao najbolja mala tvrtka proglašena Bruketa&Žinić&Grey

Izvoz u prvih osam mjeseci veći 14,6 posto, uvoz 11,3 posto

10.11.2017.

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je tijekom tih osam mjeseci na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti gotovo 66,7 milijardi kuna, a uvezla za 107,7 milijardi kuna. Manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom iznosio je tako 41 milijardu kuna

Tag cloud

  1. 1690 članka imaju tag hrvatska
  2. 1722 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1118 članka imaju tag izvoz
  5. 712 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 867 članka imaju tag trgovina
  9. 888 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 813 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 377 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 315 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 288 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja