Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Tra 2019

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

Izvor: lider.media · Autor: Vedran Harča  

Ozbiljno njemačko upozorenje: Gotovo pola investitora ne bi ponovo ulagalo u Hrvatskoj

Gotovo polovica tvrtki koje posluju kod nas ne bi ponovno izabralo Hrvatsku kao poslovnu lokaciju, pokazalo je novo gospodarsko istraživanje Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, čije su rezultate u utorak predstavili predsjednik Komore Thomas Sichla (direktor Zagrebačkih otpadnih voda), članica uprave Komore Medeja Lončar (direktorica Siemensa za Hrvatsku i Sloveniju) te direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Sven Thorsten Potthoff.

Udio poduzeća koja bi ponovno investirala u Hrvatsku pao je sa prošlogodišnjih šezdeset osam na pedeset i četiri posto, pri čemu treba naglasti da je ta brojka do 2017. godinama iznosila visokih osamdeset posto. Ovogodišnji pad spremnosti za reinvesticije Hrvatsku je svrstao znatno ispod prosjeka zemalja Srednje i Istočne Europe koji iznosi sedamdeset devet posto. Kao glavne razloge nezadovoljstva ispitane tvrtke navode nedovoljnu borbu protiv korupcije i kriminala, visoko porezno opterećenje i porezni sustav, neučinkovitu javnu upravu te nedostatak pravne sigurnosti.

Prognoze rasta također su lošije nego lani pa samo devetnaest posto ispitanika očekuje poboljšanje gospodarske situacije (prošle godine trideset tri posto). Udio poduzetnika koji trenutačnu gospodarsku situaciju u Hrvatskoj ocjenjuju kao negativnu također je naglo porastao u odnosu na prošlu godinu, točnije s trideset devet na šezdeset jedan posto.

Vlastitu poslovnu situaciju ispitana su poduzeća ocijenila nešto pozitivnije pa je dvadeset šest posto opisuje kao dobru, šezdeset posto kao nepromijenjenu i četrnaest posto kao lošu.

Četrdeset dva posto smatra da će gospodarska situacija krenuti nabolje, no ta je brojka u 2018. godini bila viša za petnaest posto. Dodajmo i da je šezdeset devet posto anketiranih rad Vlade ocijenilo lošim.

VEZANI ČLANCI
>>>Sven Thorsten Potthoff novi direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore

>>>FOTO: Postotak potencijalnih investitora u Hrvatsku pao s 80 na 68 posto

>>>Imenovan novi predsjednik Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore

Usprkos tome, Hrvatska je s osmim mjestom od dvadeset zemalja Srednje i Istočne Europe i dalje relativno atraktivna te, uz iznimku Slovenije (peto mjesto), atraktivnija od svojih susjeda i konkurencije na jugoistoku Europe (Mađarska je deveta, Srbija jedanaesta, Bosna i Hercegovina osamnaesta…). Kao najveće prednosti Hrvatske kao poslovne lokacije tvrtke ističu članstvo u Europskoj uniji, kvalificiranost zaposlenika, akademsko obrazovanje, produktivnost i motivaciju zaposlenika te infrastrukturu. Na vrhu liste najatraktivnijih zemalja za poslovanje ove se godine našla Estonija.

Po prvi puta provedeno je i istraživanje o digitalizaciji hrvatskih poduzeća koje je pokazalo da se polovica ispitanih smatra vrlo ili potpuno digitaliziranima. Više od osamdeset posto ih ima pozitivan stav prema digitalizaciji, iako trideset posto od toga broja priznaje da im nedostaju potrebne kompetencije.

Tri četvrtine tvrtki zbog digitalizacijskih procesa očekuju značajne promjene svog poslovanja u narednim godinama, dok osamdeset posto drži da digitalizacija na njih utječe djelomično ili snažno. Kao najveće prednosti digitalizacije ocijenili su povećanje učinkovitosti i produktivnosti, bolje planiranje i kontrolu, smanjenje troškova te analizu i korištenje podataka. Preprekama i rizicima smatraju neadekvatnu kvalifikaciju i kompetentnost zaposlenika, visoke troškove investiranja, manjak standardizacije i certifikacije, informatičku sigurnost te nejasne ekonomske prednosti. Potrebu za političkim djelovanjem vide u poreznim poticajima za digitalizaciju, poticanjem odgovarajućeg obrazovanja i educiranja te izgradnji visokokvalitetne širokopojasne mreže.

Istraživanje je provedeno u veljači među sto pedeset tvrtki članica Komore te nekima od vodećih kompanija u Hrvatskoj. Na ista pitanja odgovarale su i članice petnaest drugih njemačkih vanjskotrgovinskih komora u zemljama Srednje i Istočne Europe.


Komentari članka

Vezani članci

Nautičke turiste kradu nam Turska, ali i Grčka, a ovo je osnovni razlog

19.04.2019.

Sezona u Nautičkom turizmu već se je počela prije mjesec dana i ona traje najduže, oko 8 mjeseci. Kakvu se sezona očekuje i jesu li Grci zbog državnim subencija odvukli dio gostiju

Nacionalni program reformi: 30 mjera koje Vlada planira provesti do parlamentarnih izbora

19.04.2019.

Liberalizacijom tržišta usluga i digitalizacijom pokretanja poslovanja omogućit će se lakši ulazak na tržište novih poduzetnika i tržišna konkurencija. Poboljšanje regulatornog okvira radi poticanja ulaganja putem gospodarskog aktiviranja neaktivne imovin

'Naše rajčice uzgajamo prirodnim putem, uz pomoć marljivih ljudi, sunca i 10.000 bumbara'

15.04.2019.

Zarja grupa, koja je svoje moderne staklenike s rajčicama postavila u Kerestincu pokraj Svete Nedjelje, nakon više od deset godina mijenja ime brenda - od danas se na policama trgovina njezine rajčice mogu pronaći pod imenom Rajska

Hrvatska posebni gost međunarodnog sajma turizma u Kini

15.04.2019.

I ova, kao i svaka sljedeća, godina je turizma Kine i Hrvatske, zaključeno je na susretu ministra kulture i turizma Narodne Republike Kine Lua Shuganga i hrvatskog ministra turizma Garija Cappellija

Njemački mediji zabrinuti zbog hrvatskog članstva u AIIB-u

14.04.2019.

Frankfurter Allgemeine Zeitung objavljuje čak dva članka o posjetu kineskog premijera Hrvatskoj i sastanku 16%2B1. Prvi je opsežno izvješće Michaela Martensa naslovljeno „Mostovi, luke, tračnice, sloboda?" u kojem piše: „Za malenu Hrvatsku je to velik dog

Tag cloud

  1. 1881 članka imaju tag hrvatska
  2. 1904 članka imaju tag turizam
  3. 1517 članka imaju tag financije
  4. 1209 članka imaju tag izvoz
  5. 821 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 988 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 947 članka imaju tag trgovina
  8. 816 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 911 članka imaju tag svijet
  11. 950 članka imaju tag EU
  12. 871 članka imaju tag ict
  13. 845 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 568 članka imaju tag maloprodaja
  18. 537 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 488 članka imaju tag tehnologija
  21. 350 članka imaju tag poticaji
  22. 416 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 254 članka imaju tag potpore
  25. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 421 članka imaju tag dzs
  27. 332 članka imaju tag eu fondovi
  28. 374 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 333 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 325 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 342 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 370 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 331 članka imaju tag porezi
  39. 369 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija