Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Sij 2017

Ovolike su šanse da za 10 godina uvedemo euro

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Ovolike su šanse da za 10 godina uvedemo euro

Analitičari Europske komisije iznijeli su projekcije za Hrvatsku u najnovijem izdanju Monitora održivosti duga.

Priča o poželjnosti što bržeg uvođenja eura u Hrvatskoj se otvori svako malo, a to je navodno bila i tema o kojoj su na početku ove godine razgovarali (i navodno se složili) predsjednik Vlade Andrej Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić. Pitanje uvođenja eura, dakako, nije tek u domeni želja, to je zahtjevan proces s jasno propisanim koracima (ERM II) i kriterijima (dug, inflacija, tečaj).

Ne dogodi li se na razini Europske unije i ECB-a znatno omekšavanje postojećih pravila i tzv. Maastrichtskih kriterija, vjerojatnost da će Hrvatska za deset godina ispunjavati uvjete za ulazak u eurozonu iznosi - 10 posto. Na takav zaključak upućuju, naime, projekcije koje su analitičari Europske komisije iznijeli za Hrvatsku u najnovijem izdanju Monitora održivosti duga. U osnovnom scenariju, bez promjena fiskalne politike, Komisija za Hrvatsku predviđa da bi se udjel javnog duga u BDP-u nakon lanjskog pada na 85 posto ove godine mogao smanjiti na 84,3, uz dodatno spuštanje na 82 posto dogodine, no nakon toga predviđa se ponovno blago uzlazna putanja. U 2027. odnosno na kraju projekcijskog horizonta udjel javnog duga se procjenjuje na 87,8 posto BDP-a, ali bude li vlast u tom razdoblju uložila dodatne fiskalne napore s ciljem poboljšanja strukturnog salda proračuna, dug bi mogao i zadržati silaznu putanju; analitičari EK u tom ga slučaju 2027. vide na 82,8 posto BDP-a.

Međutim, Hrvatska je prema takozvanim stohastičkim projekcijama razvoja javnog duga apostrofirana kao članica EU koja je u pogledu razine duga najosjetljivija na nepredvidive devijacije makroekonomskih uvjeta, kako one povoljne tako i nepovoljne. Tako u slučaju povoljnijih okolnosti za stope gospodaskog rasta i servisiranje duga projekcije EK sugeriraju 10-postotnu vjerojatnost da bi se razina hrvatskog javnog duga 2027. spustila čak do 65 posto BDP-a, što je, doduše, i dalje iznad tzv. maastrichtskog praga (60 posto BDP-a). Nasuprot tome, s jednakom, 10-postotnom vjerojatnošću u slučaju nepovoljnih poremećaja ili šokova omjer duga za deset godina nam projiciraju na čak 111 posto BDP-a. Kod većine ostalih zemalja EU taj je raspon znatno uži, što odražava i manju neizvjesnost i ranjivosti u smislu održivosti duga. Za Europsku uniju u cjelini u idućih deset godina EK očekuje blago smanjenje razine duga; s nešto više od 84 na 81 posto BDP-a.

U odnosu na lanjski Monitor projekcije su blago poboljšane. Međutim, Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta reći će kako je važnija poruka najnovijih projekcija Europske komisije u tome da nakon krize nema vraćanja duga na predkrizne razine. "Danas većina članica EU omjerom duga znatno odstupa od maastrichtskih 60 posto i moglo bi se reći da je Maastricht, barem kad je posrijedi dug, zapravo mrtav", ističe Lovrinčević. Trajno je, kaže, uspostavljena nova, viša razina javnoga duga, a to znači i da se prema nekom sljedećem udaru starta s viših početnih pozicija i većim ograničenjima za fiskalnu politiku.

Na to se upozorava i u analizi EK. Tako se, među ostalim, u njoj ističe da je ekonomska i financijska kriza u brojnim zemljama EU ostavila u nasljeđe teret visokog javnog duga, u nekim slučajevima uz istodobno visok dug u privatnom sektoru, a to i razduživanje čini težim. Osim toga, sadašnji makroekonomski kontekst umjerenog rasta BDP-a i vrlo niske inflacije (znatno ispod od ECB-a ciljanih blizu 2%) nije baš olakšavajući za smanjenje omjera javnog duga i BDP-a u državama članicama. Istovremeno, u Komisiji napominju i kako su financijski uvjeti trenutno izrazito povoljni: kamatne stope su na vrlo niskim razinama,dovoljno da unatoč relativno niskom rastu BDP-a doprinose ublažavanju tereta servisiranja duga.

Zbog svega još jednom ponavljaju mantru o potrebi jačanja rasta BDP-a pozivajući vlade članica EU na fiskalno odgovorne politike i provedbu strukturnih reformi te posebno posvećivanje pozornosti kvaliteti javnih financija. Visoka opterećenja javnog duga u perspektivi Komisija promatra i s obzirom na posve izgledan rast javne potrošnje vezane uz starenje stanovništva (za mirovine, zdravstvo, dugoročnu skrb). Visoki rizici održivosti duga u većem su broju zemalja EU izraženiji u srednjem roku (a među 12 takvih je i Hrvatska), dok je u 10-godišnjem horizontu samo kod Slovenije fiskalni stres ocijenjen visokima, i to upravo zbog faktora rizika povezanih sa starenjem.

U slučaju Hrvatske pitanje održivosti duga trenutno je i aktualnije s obzirom na njegovu drugu mjeru, a to su bruto potrebe financiranja. Za ovu godinu EK ih procjenjuje na 17,2 posto BDP-a jer te potrebe uključuju i refinanciranje kratkoročnog duga, a ne samo dospijeća dugoročnih dugova po kreditima i obveznicama.

U odnosu na prošlu godinu te su potrebe u nas ove godine osjetno više, a utješno je što bi one barem u iduće tri godine, barem u osnovnom scenariju, trebale ponovno biti nešto niže i bliže europskom prosjeku. Struktura hrvatskog javnog duga s obzirom na ročnost, udjel vanjskog financiranja i strane valute u ukupnom dugu također je u određenoj mjeri izvor rizika fiskalnog stresa, no dosada je Hrvatskoj veći problem bila razmjerno visoka premija rizika odnosno cijena duga. Primjerice, iako je čak 78 posto duga u stranoj valuti, same promjene tečaja dosad nisu bile izvor većih fiskalnih stresove. Kako bilo, ministar financija Zdravko Marić za dva-tri tjedna će predstaviti Strategiju upravljanja javnim dugom koja će zacijelo akceptirati i nalaze Komisije.


Komentari članka

Vezani članci

Godišnja inflacija u EU i eurozoni u kolovozu ubrzala; Hrvatska u istom trendu

19.09.2017.

Godišnja stopa inflacije, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), u kolovozu je na razini 28-članog EU dosegnula 1,7 posto, nakon 1,5 posto u prethodnom mjesecu

Svjetska tržišta porasla, na Wall Streetu novi rekordi

18.09.2017.

Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones skočio 2,2 posto, na 22.268 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,6 posto, na 2.500 bodova, a Nasdaq indeks 1,4 posto, na 6.448 bodova

Skraćeni rokovi plaćanja, ali povećan broj neplaćenih računa

13.09.2017.

Praksa plaćanja u Europi trenutačno je na razini od 78 posto računa plaćenih na vrijeme. Nakon pozitivnih kretanja tijekom proteklih deset godina, vidljivo je stagniranje pozitivne prakse plaćanja

Prije pet godina predviđali su mu propast, a danas je euro valuta bez koje svijet ne može

13.09.2017.

U jeku najjače krize u Grčkoj prije gotovo šest godina, mnogi su euru i eurozoni odbrojavali zadnje dane, a takva se predviđanja u manjoj mjeri nastavljaju sve do danas

Vrijednost norveškog državnog fonda dosegnula rekordnih 1.000 milijardi dolara

13.09.2017.

Prema podacima sa službenih mrežnih stranica norveški je fond oko podneva upravljao imovinom ukupne vrijednosti 7.851 milijardu norveških kruna, odnosno 1.000 milijardi dolara.

Tag cloud

  1. 1652 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1094 članka imaju tag izvoz
  5. 693 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 890 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 608 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 685 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 496 članka imaju tag marketing
  18. 461 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 366 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 291 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 268 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja