Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Sij 2017

Ovolike su šanse da za 10 godina uvedemo euro

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Ovolike su šanse da za 10 godina uvedemo euro

Analitičari Europske komisije iznijeli su projekcije za Hrvatsku u najnovijem izdanju Monitora održivosti duga.

Priča o poželjnosti što bržeg uvođenja eura u Hrvatskoj se otvori svako malo, a to je navodno bila i tema o kojoj su na početku ove godine razgovarali (i navodno se složili) predsjednik Vlade Andrej Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić. Pitanje uvođenja eura, dakako, nije tek u domeni želja, to je zahtjevan proces s jasno propisanim koracima (ERM II) i kriterijima (dug, inflacija, tečaj).

Ne dogodi li se na razini Europske unije i ECB-a znatno omekšavanje postojećih pravila i tzv. Maastrichtskih kriterija, vjerojatnost da će Hrvatska za deset godina ispunjavati uvjete za ulazak u eurozonu iznosi - 10 posto. Na takav zaključak upućuju, naime, projekcije koje su analitičari Europske komisije iznijeli za Hrvatsku u najnovijem izdanju Monitora održivosti duga. U osnovnom scenariju, bez promjena fiskalne politike, Komisija za Hrvatsku predviđa da bi se udjel javnog duga u BDP-u nakon lanjskog pada na 85 posto ove godine mogao smanjiti na 84,3, uz dodatno spuštanje na 82 posto dogodine, no nakon toga predviđa se ponovno blago uzlazna putanja. U 2027. odnosno na kraju projekcijskog horizonta udjel javnog duga se procjenjuje na 87,8 posto BDP-a, ali bude li vlast u tom razdoblju uložila dodatne fiskalne napore s ciljem poboljšanja strukturnog salda proračuna, dug bi mogao i zadržati silaznu putanju; analitičari EK u tom ga slučaju 2027. vide na 82,8 posto BDP-a.

Međutim, Hrvatska je prema takozvanim stohastičkim projekcijama razvoja javnog duga apostrofirana kao članica EU koja je u pogledu razine duga najosjetljivija na nepredvidive devijacije makroekonomskih uvjeta, kako one povoljne tako i nepovoljne. Tako u slučaju povoljnijih okolnosti za stope gospodaskog rasta i servisiranje duga projekcije EK sugeriraju 10-postotnu vjerojatnost da bi se razina hrvatskog javnog duga 2027. spustila čak do 65 posto BDP-a, što je, doduše, i dalje iznad tzv. maastrichtskog praga (60 posto BDP-a). Nasuprot tome, s jednakom, 10-postotnom vjerojatnošću u slučaju nepovoljnih poremećaja ili šokova omjer duga za deset godina nam projiciraju na čak 111 posto BDP-a. Kod većine ostalih zemalja EU taj je raspon znatno uži, što odražava i manju neizvjesnost i ranjivosti u smislu održivosti duga. Za Europsku uniju u cjelini u idućih deset godina EK očekuje blago smanjenje razine duga; s nešto više od 84 na 81 posto BDP-a.

U odnosu na lanjski Monitor projekcije su blago poboljšane. Međutim, Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta reći će kako je važnija poruka najnovijih projekcija Europske komisije u tome da nakon krize nema vraćanja duga na predkrizne razine. "Danas većina članica EU omjerom duga znatno odstupa od maastrichtskih 60 posto i moglo bi se reći da je Maastricht, barem kad je posrijedi dug, zapravo mrtav", ističe Lovrinčević. Trajno je, kaže, uspostavljena nova, viša razina javnoga duga, a to znači i da se prema nekom sljedećem udaru starta s viših početnih pozicija i većim ograničenjima za fiskalnu politiku.

Na to se upozorava i u analizi EK. Tako se, među ostalim, u njoj ističe da je ekonomska i financijska kriza u brojnim zemljama EU ostavila u nasljeđe teret visokog javnog duga, u nekim slučajevima uz istodobno visok dug u privatnom sektoru, a to i razduživanje čini težim. Osim toga, sadašnji makroekonomski kontekst umjerenog rasta BDP-a i vrlo niske inflacije (znatno ispod od ECB-a ciljanih blizu 2%) nije baš olakšavajući za smanjenje omjera javnog duga i BDP-a u državama članicama. Istovremeno, u Komisiji napominju i kako su financijski uvjeti trenutno izrazito povoljni: kamatne stope su na vrlo niskim razinama,dovoljno da unatoč relativno niskom rastu BDP-a doprinose ublažavanju tereta servisiranja duga.

Zbog svega još jednom ponavljaju mantru o potrebi jačanja rasta BDP-a pozivajući vlade članica EU na fiskalno odgovorne politike i provedbu strukturnih reformi te posebno posvećivanje pozornosti kvaliteti javnih financija. Visoka opterećenja javnog duga u perspektivi Komisija promatra i s obzirom na posve izgledan rast javne potrošnje vezane uz starenje stanovništva (za mirovine, zdravstvo, dugoročnu skrb). Visoki rizici održivosti duga u većem su broju zemalja EU izraženiji u srednjem roku (a među 12 takvih je i Hrvatska), dok je u 10-godišnjem horizontu samo kod Slovenije fiskalni stres ocijenjen visokima, i to upravo zbog faktora rizika povezanih sa starenjem.

U slučaju Hrvatske pitanje održivosti duga trenutno je i aktualnije s obzirom na njegovu drugu mjeru, a to su bruto potrebe financiranja. Za ovu godinu EK ih procjenjuje na 17,2 posto BDP-a jer te potrebe uključuju i refinanciranje kratkoročnog duga, a ne samo dospijeća dugoročnih dugova po kreditima i obveznicama.

U odnosu na prošlu godinu te su potrebe u nas ove godine osjetno više, a utješno je što bi one barem u iduće tri godine, barem u osnovnom scenariju, trebale ponovno biti nešto niže i bliže europskom prosjeku. Struktura hrvatskog javnog duga s obzirom na ročnost, udjel vanjskog financiranja i strane valute u ukupnom dugu također je u određenoj mjeri izvor rizika fiskalnog stresa, no dosada je Hrvatskoj veći problem bila razmjerno visoka premija rizika odnosno cijena duga. Primjerice, iako je čak 78 posto duga u stranoj valuti, same promjene tečaja dosad nisu bile izvor većih fiskalnih stresove. Kako bilo, ministar financija Zdravko Marić za dva-tri tjedna će predstaviti Strategiju upravljanja javnim dugom koja će zacijelo akceptirati i nalaze Komisije.


Komentari članka

Vezani članci

PPD prema prihodima skočio na treće mjesto u Hrvatskoj

18.06.2018.

Snažan rast prihoda učvrstio je Inu na vrhu liste 1000 najvećih hrvatskih kompanija, a koju tradicionalno objavljuje tjednik Lider. Drugo mjesto još uvijek drži HEP, unatoč blagom padu prihoda, a na treće se probilo Prvo plinarsko društvo. Ina je vodeća p

Iz Hrvatske dnevno odseli 180 ljudi

18.06.2018.

Najmanje 250.000 hrvatskih građana odselilo je u inozemstvo u posljednjih pet godina, od kad je Hrvatska postala članica EU

Euro pao u odnosu na dolar, u fokusu tržišta carine u SAD-u i Kini

18.06.2018.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema drugih šest najznačajnijih svjetskih valuta, jutros je uvećan 0,2 posto, na 94,966 bodova, nadomak najviših razina u posljednjih sedam mjeseci

Uvođenje zajedničke valute nam je suđeno: Hrvatska ni da hoće ne može na referendum o uvođenju eura

13.06.2018.

Hrvatska je ulaskom u EU preuzela obvezu uvođenja eura i to je bio dio ugovora o pristupanju, a Ustav RH kaže da su međunarodni ugovori po snazi iznad zakona

U svibnju 30% više gostiju nego lani!

08.06.2018.

To je dokaz kako su naše dosadašnje aktivnosti polučile odlične rezultate, ali isto tako kako se turizam ne događa sam od sebe, već kako se uz kontinuiran rad na povećanju kvalitete i kroz stvaranje novih ponuda veoma brzo mogu napraviti veliki iskoraci

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija