Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Sij 2017

Ovolike su šanse da za 10 godina uvedemo euro

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Jadranka Dozan  

Ovolike su šanse da za 10 godina uvedemo euro

Analitičari Europske komisije iznijeli su projekcije za Hrvatsku u najnovijem izdanju Monitora održivosti duga.

Priča o poželjnosti što bržeg uvođenja eura u Hrvatskoj se otvori svako malo, a to je navodno bila i tema o kojoj su na početku ove godine razgovarali (i navodno se složili) predsjednik Vlade Andrej Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić. Pitanje uvođenja eura, dakako, nije tek u domeni želja, to je zahtjevan proces s jasno propisanim koracima (ERM II) i kriterijima (dug, inflacija, tečaj).

Ne dogodi li se na razini Europske unije i ECB-a znatno omekšavanje postojećih pravila i tzv. Maastrichtskih kriterija, vjerojatnost da će Hrvatska za deset godina ispunjavati uvjete za ulazak u eurozonu iznosi - 10 posto. Na takav zaključak upućuju, naime, projekcije koje su analitičari Europske komisije iznijeli za Hrvatsku u najnovijem izdanju Monitora održivosti duga. U osnovnom scenariju, bez promjena fiskalne politike, Komisija za Hrvatsku predviđa da bi se udjel javnog duga u BDP-u nakon lanjskog pada na 85 posto ove godine mogao smanjiti na 84,3, uz dodatno spuštanje na 82 posto dogodine, no nakon toga predviđa se ponovno blago uzlazna putanja. U 2027. odnosno na kraju projekcijskog horizonta udjel javnog duga se procjenjuje na 87,8 posto BDP-a, ali bude li vlast u tom razdoblju uložila dodatne fiskalne napore s ciljem poboljšanja strukturnog salda proračuna, dug bi mogao i zadržati silaznu putanju; analitičari EK u tom ga slučaju 2027. vide na 82,8 posto BDP-a.

Međutim, Hrvatska je prema takozvanim stohastičkim projekcijama razvoja javnog duga apostrofirana kao članica EU koja je u pogledu razine duga najosjetljivija na nepredvidive devijacije makroekonomskih uvjeta, kako one povoljne tako i nepovoljne. Tako u slučaju povoljnijih okolnosti za stope gospodaskog rasta i servisiranje duga projekcije EK sugeriraju 10-postotnu vjerojatnost da bi se razina hrvatskog javnog duga 2027. spustila čak do 65 posto BDP-a, što je, doduše, i dalje iznad tzv. maastrichtskog praga (60 posto BDP-a). Nasuprot tome, s jednakom, 10-postotnom vjerojatnošću u slučaju nepovoljnih poremećaja ili šokova omjer duga za deset godina nam projiciraju na čak 111 posto BDP-a. Kod većine ostalih zemalja EU taj je raspon znatno uži, što odražava i manju neizvjesnost i ranjivosti u smislu održivosti duga. Za Europsku uniju u cjelini u idućih deset godina EK očekuje blago smanjenje razine duga; s nešto više od 84 na 81 posto BDP-a.

U odnosu na lanjski Monitor projekcije su blago poboljšane. Međutim, Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta reći će kako je važnija poruka najnovijih projekcija Europske komisije u tome da nakon krize nema vraćanja duga na predkrizne razine. "Danas većina članica EU omjerom duga znatno odstupa od maastrichtskih 60 posto i moglo bi se reći da je Maastricht, barem kad je posrijedi dug, zapravo mrtav", ističe Lovrinčević. Trajno je, kaže, uspostavljena nova, viša razina javnoga duga, a to znači i da se prema nekom sljedećem udaru starta s viših početnih pozicija i većim ograničenjima za fiskalnu politiku.

Na to se upozorava i u analizi EK. Tako se, među ostalim, u njoj ističe da je ekonomska i financijska kriza u brojnim zemljama EU ostavila u nasljeđe teret visokog javnog duga, u nekim slučajevima uz istodobno visok dug u privatnom sektoru, a to i razduživanje čini težim. Osim toga, sadašnji makroekonomski kontekst umjerenog rasta BDP-a i vrlo niske inflacije (znatno ispod od ECB-a ciljanih blizu 2%) nije baš olakšavajući za smanjenje omjera javnog duga i BDP-a u državama članicama. Istovremeno, u Komisiji napominju i kako su financijski uvjeti trenutno izrazito povoljni: kamatne stope su na vrlo niskim razinama,dovoljno da unatoč relativno niskom rastu BDP-a doprinose ublažavanju tereta servisiranja duga.

Zbog svega još jednom ponavljaju mantru o potrebi jačanja rasta BDP-a pozivajući vlade članica EU na fiskalno odgovorne politike i provedbu strukturnih reformi te posebno posvećivanje pozornosti kvaliteti javnih financija. Visoka opterećenja javnog duga u perspektivi Komisija promatra i s obzirom na posve izgledan rast javne potrošnje vezane uz starenje stanovništva (za mirovine, zdravstvo, dugoročnu skrb). Visoki rizici održivosti duga u većem su broju zemalja EU izraženiji u srednjem roku (a među 12 takvih je i Hrvatska), dok je u 10-godišnjem horizontu samo kod Slovenije fiskalni stres ocijenjen visokima, i to upravo zbog faktora rizika povezanih sa starenjem.

U slučaju Hrvatske pitanje održivosti duga trenutno je i aktualnije s obzirom na njegovu drugu mjeru, a to su bruto potrebe financiranja. Za ovu godinu EK ih procjenjuje na 17,2 posto BDP-a jer te potrebe uključuju i refinanciranje kratkoročnog duga, a ne samo dospijeća dugoročnih dugova po kreditima i obveznicama.

U odnosu na prošlu godinu te su potrebe u nas ove godine osjetno više, a utješno je što bi one barem u iduće tri godine, barem u osnovnom scenariju, trebale ponovno biti nešto niže i bliže europskom prosjeku. Struktura hrvatskog javnog duga s obzirom na ročnost, udjel vanjskog financiranja i strane valute u ukupnom dugu također je u određenoj mjeri izvor rizika fiskalnog stresa, no dosada je Hrvatskoj veći problem bila razmjerno visoka premija rizika odnosno cijena duga. Primjerice, iako je čak 78 posto duga u stranoj valuti, same promjene tečaja dosad nisu bile izvor većih fiskalnih stresove. Kako bilo, ministar financija Zdravko Marić za dva-tri tjedna će predstaviti Strategiju upravljanja javnim dugom koja će zacijelo akceptirati i nalaze Komisije.


Komentari članka

Vezani članci

'Vegeta je najviše uspjela zahvaljujući turizmu, to je put i za ostale naše proizvode'

23.11.2017.

Domaći kvalitetni proizvodi moraju postati ključ prepoznatljivosti hrvatskog turizma, koji kao i izvozna grana može pridonijeti boljoj konkurentnosti i prihodima proizvođača

Prosječna neto plaća u rujnu pala ispod 6.000 kuna

23.11.2017.

Na godišnjoj razini, u odnosu na rujan 2016. godine prosječna je neto plaća bila viša za 334 kune ili nominalno za 5,9 posto.

Od siječnja veći minimalac za 50 tisuća radnika?

22.11.2017.

Sindikati pritišću da se dodaci isključe iz minimalca, HUP želi maknuti javni i državni sektor iz osnovica za izračun minimalca.

Cijene električne energije podižu stopu inflacije

21.11.2017.

Na godišnjoj razini najveći generator rasta potrošačkih cijena i dalje ostaju cijene prehrane koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto manje od 30%

Porezna reforma najveći pomak, mentalitet najveća prepreka ulaganjima

21.11.2017.

Ako želimo privlačiti investicije u sektore dodane vrijednosti, onda moramo ciljati prerađivačke sektore i to u onim područjima koja ostvaruju relativno višu dodanu vrijednost

Tag cloud

  1. 1690 članka imaju tag hrvatska
  2. 1722 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1118 članka imaju tag izvoz
  5. 712 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 867 članka imaju tag trgovina
  9. 888 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 813 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 377 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 315 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 288 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja