Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Kol 2017

Ovo je Splićanin koji je osvojio svijet i stvorio 'dalmatinski Nike'

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Saša Ljubičić  

Ovo je Splićanin koji je osvojio svijet i stvorio 'dalmatinski Nike'

Imati ured u Splitu, a poslovati s cijelim svijetom. Idealno, zar ne?

Eto, tako radi i živi dizajner Petar Jerković, široj javnosti poznat kao tvorac Hajdukova grba pod kojim je obilježena stogodišnjica kluba.

Jerković je pronašao osobno zadovoljstvo i tržišnu nišu u kreiranju sportske opreme - i jako mu dobro ide, pa se sve više klubova diči dresovima hrvatskog brenda "Visual". A, sve je počelo - kako to u on-line eri danas često i biva - objavama na forumima, društvenim mrežama...

- Konkretno, pokrenuo sam blog u kojem sam pisao o dizajnu sportske opreme, ali i izlagao svoja vizualna rješenja. I ljudima se to svidjelo. I blog je, što se te tematike tiče, postao jedan od najpopularnijih na svijetu, što me povezalo s mnogim ljudima iz branše, amaterima, ali i profesionalcima - govori Jerković, koji se prije toga uspješno bavio dizajnom svjetlećih reklama.

- Zapravo, bio sam jedan od pionira na tom polju, no u jednom trenutku i na tom se tržištu počelo poslovati na način kako to u nas obično ide: posao vrijedniji, ne znam, od milijun kuna, možeš dobiti ako poznaješ toga i toga, i nikako drukčije.

Nikakve referencije, rezultati koji govore o onome što si do tada radio, nisu značile ništa - samo veze. Kako nisam ni politički ni na koji drugi način umrežen, niti me poslovanje na taj način zanima, meni, kao nekoj vrsti slobodnog strijelca - bilo je suđeno otvoriti se prema međunarodnom tržištu - kaže Jerković, koji je onda to i učinio.

Pisac popularnog bloga o sportskom dizajnu i bivši nogometaš, preciznije - golman, odlučio je od hobija napraviti biznis. Ideja vodilja bila mu je i jest - kroz sport prezentirati hrvatsku kulturnu baštinu.

- A, osnovni motiv od kojeg sam krenuo, što će se kasnije pokazati punim pogotkom - bio je pleter. To je naša poveznica s dalekom prošlošću, jer pleter se, u različitim oblicima, pojavljuje kroz cijelu našu povijest, pa boljeg izbora koji bi prezentirao Hrvatsku na svjetskoj sceni od pletera nema.

- A kockice? - pitam.

- Kockice imaju i drugi, a tehnološka evolucija bi ih mogla jednostavno prebrisati. No, s pleterom sigurno neće biti tako. S tim da pleteri koje ja apliciram na dresove koje dizajniram, nisu kreirani na računalu, ja sam svakog od njih rukom crtao gledajući ih na pročeljima crkava - veli naš sugovornik, koji je prve ugovore napravio s hrvatskim klubovima iz dijaspore.

Njima su se njegovi radovi zbog posebnog nacionalnog naboja jako dopali, a kako u klubovima poput Croatie Eagles Milwaukee u SAD-u ili Sidney Uniteda iz Australije - često igraju i stranci, a ne samo pripadnici naše dijaspore - priča se vrlo brzo počela širiti, a narudžbe za komplete sportske opreme s prepoznatljivim pleterom preplavile planet.

Počele su stizati iz Njemačke, Saudijske Arabije, Pakistana..., a princip rada je za sada sljedeći - ideja Jerkovićeva, proizvodnja kineska, a naručitelji sa svih kontinenata i iz svih sportova.

Turisti na Pujankama

- Četiri i pol godine ja dizajniram sportske dresove koje za mene šiju tvornice u Kini, a ja nikada nisam bio tamo. I to kad kažete Kina - ne znači nekvalitetu, dapače, dresovi su napravljeni od vrhunskih materijala i cijena im je visoka.

Eto, to vam je globalizirani svijet: ja radim u svojoj kući na Pujankama, a preko puta odzvanjaju glasovi gostiju s Dalekog istoka koji su iznajmili apartman kod mojih susjeda.

Istodobno, dogovaram e-mailom s mojim kineskim poslovnim partnerom uvjete proizvodnje i isporuku robe za Europu ili Ameriku - potvrđuje Jerković da ništa više u poslu nije nemoguće, i da je svejedno gdje se ideja rodila - na splitskim Pujankama ili newyorškoj Petoj aveniji - ona će, ako drži vodu, mrežom svih mreža pronaći svoj put do kupaca, fanova i promicatelja linije sportskih dresova koji se rađaju u Dalmaciji.

- I zato amblem "Visuala" i jest leopard. Dalmatinski grb čine tri leopardove, a ne kako je krivo uvriježeno - lavlje glave, a moj leopard je u trku jer osvaja sportski svijet - veli Jerković, koji se, netipično, ne žali na uvjete poslovanja kod kuće.

- Pazite, ja stvarno ne mogu ništa negativno reći o uvjetima poslovanja u Hrvatskoj što se tiče okvira koje je stvorila država.

Zaista ne osjećam nikakvu poreznu presiju, a da je tako, vrlo bi lako mogao prebaciti moje poslovanje bilo gdje u svijetu jer su moji poslovni partneri gotovo isključivo stranci.

No, to i jest moja sreća, jer problem s naplatom u SAD-u ili Australiji, a tu najviše radim - jednostavno ne postoji. Ako ste nešto ugovorili, ako ste robu isporučili na vrijeme, na vrijeme će vam biti i plaćeno.

To ovdje, a radio sam dugo i s našim ljudima kad su bile u pitanju svjetleće reklame - nažalost, nije slučaj, i rokovi plaćanju su, unatoč tome što je sve zakonski jasno normirano - prilično rastezljiv pojam.
No, to što Jerković nema problema s neplatišama - ne znači da je posve bezbrižan. On, kao i drugi kreativci, muku muči s plagijatorima.

- To su, zapravo, tipični pirati. I nevjerojatno je da se time bave ne samo dizajneri amateri, ljudi koji krađom vašeg autorskog djela misle nešto ušićariti, profitirati na tuđoj ideji, nego i vrhunski dizajneri koji rade za najveće svjetske brendove.

Znam se sto puta iznervirati kada vidim da je na moj dizajn samo apliciran neki poznati brend. To mi se, recimo, nedavno dogodilo s Lottom - veli Jerković, i priznaje da je falsifikatorima teško stati na kraj. Neobično je to što se on, kao Hrvat, veli, našao u branši u kojoj Hrvatska - kao država, gotovo da ne postoji.

Mi nemamo u tom smislu niti jaku tekstilnu industriju, a pogotovo ne domaće sportske brendove, pa je rijetkost da nas kopiraju.

Krađa ideje

- Uvijek je slučaj da se ovdje kopira druge - "Nike", "Adidas", "Pumu" - a vidite, u mome slučaju "Visual" kradu najčešće stranci. Internet nas je sve povezao.

Ja sam, pišući moj blog, izložio na njemu 350 dizajnerskih rješenja sportskih dresova.

I premda je svaki od tih dresova njegovom prvom objavom na internetu po zakonu autorski zaštićen, malo tko do toga drži.

Mi koji se bavimo sportskim dizajnom znamo se ako ne osobno, a onda putem internetskih foruma na tu temu, i često se događa da su autori dresova pokradeni, izigrani od renomiranih kuća za proizvodnju sportske opreme čiji su dizajneri u neprestanoj potrazi za novim rješenjima.

Znaju to raditi i proizvođači, pa kad im se svidi neka sportska linija koju ste dizajnirali, nakon isporuke vašem naručitelju, oni je kasnije, mrtvi-hladni, oglase na svojim web-stranicama kao vlastiti dizajn da bi namamili nove kupce.

- Je li moguće zaštititi svako novo dizajnersko rješenje?

- Da, ali to bi me po dresu stajalo pet tisuća eura, i što je najgore, ni to nije jamstvo da vas netko od velikih sportskih brendova neće bezobrazno pokrasti, pa ćete biti primorani s njima voditi duge i financijski iscrpljujuće sudske procese i imati protiv sebe cijele timove vrhunskih odvjetnika.

Mene bi ta investicija, za sva moja dizajnerska rješenja, stajala možda i pola milijuna eura, a ja za to nisam spreman. No, najteže mi pada kad me pokradu moji - ogorčen je Jerković.

Prvi tim s kojim je počeo plodnu suradnju, najstariji nogometni klub Sjeverne Amerike - Croatia Eagles iz Milwaukeea u Wisconsinu, danas koristi Jerkovićeve dresove bez njegova dopuštenja.

- Krivac za to je predsjednik kluba Freddy Janji, koji se oglušio na sva moja upozorenja da se dresovi koje sam dizajnirao, a nakon prekida naše poslovne suradnje - ne mogu više koristiti. Kad sam vidio da me moj bivši poslovni partner i prijatelj Janji ignorira, kontaktirao sam odvjetnike u New Yorku, i kako sada stvari stoje - upustit ću se, najvjerojatnije, u sudski spor da bi zaštitio autorska prava - odlučan je Jerković, koji je Janjija prijavio Brianu Čapinu, predsjedniku Saveza hrvatskih klubova Sjeverne Amerike, kako bi ukazao na nekorektno poslovno ponašanje čelnika najstarijeg i najpoznatijeg nogometnog tima iz dijaspore.

Janjija smo putem e-maila kontaktirali i pružili mu priliku da se očituje, no nije nam odgovorio na naša pitanja do roka koji smo istaknuli.

Bez obzira na sve, Jerkovićeva dizajnerska priča prošarana čuvenim pleterima ide dalje. Odjenuo je rukometašice Splita, zanimaju se za njegove radove i teniski klubovi, tako da se sportski dizajn "Visuala" neće zadržati isključivo u nogometnim okvirima.

- I to me veseli, a krajnji je cilj zaokružiti proces od ideje i proizvodnje do prodaje. Idealno bi bilo kad bi mogao nadgledati proizvodnju moje sportske linije u tvornici u Dugopolju, a o takvim mogućnostima sam do sada pregovarao s velikim, ozbiljnim ulagačima.

Vremena ima, nikud mi se ne žuri, a pleter će već napraviti svoje.


Komentari članka

Vezani članci

KAKO OTVORITI SVOJ FITNESS KLUB, KOLIKO NOVCA ULOŽITI, MOŽE LI SE OD TOGA IZNADPROSJEČNO ZARADITI Vlasnik više poznatih klubova otkriva kako je uspio

21.09.2017.

Budućnost medija na WMF-u – Sretan deseti rođendan!

21.09.2017.

Ako je suditi prema interesu posjetitelja ‘najboljeg vikenda u godini’, organizatori Weekend Media Festivala skrojili su dobru strategiju ‘customer experiencea’ i zasad vrlo uspješno odolijevaju zubu vremena

Odlučio sam svojoj obitelji osigurati budućnost u Osijeku

20.09.2017.

U bivšem poduzeću bio sam voditelj proizvodnje plastifikacije metala i taj posao volim i znam raditi. Razmišljao sam da bi bilo bolje otvoriti svoju proizvodnju i ostati u Osijeku, nego odseliti se u Njemačku

Predstavljen program desetog Weekend Media Festivala

14.09.2017.

U programu 10. Weekenda svakako se ističe panel STEM, j'taime: budućnost je već počela, na kojem će poduzetnik Nenad Bakić, sociolog Boris Jokić, inovator Mate Rimac..

Usporedba poduzetnika s kontinenta i Jadrana otkrila koji su produktivniji

11.09.2017.

Po podacima Fine, lani je od ukupno 114.483 poduzetnika njih 71.391 ili 62,4 posto imalo registrirano sjedište u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a u Jadranskoj 43.092 poduzetnika ili 37,6 posto ukupnog broja hrvatskih poduzetnika.

Tag cloud

  1. 1654 članka imaju tag hrvatska
  2. 1692 članka imaju tag turizam
  3. 1464 članka imaju tag financije
  4. 1095 članka imaju tag izvoz
  5. 694 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 891 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 609 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 856 članka imaju tag trgovina
  9. 876 članka imaju tag EU
  10. 688 članka imaju tag investicije
  11. 809 članka imaju tag industrija
  12. 785 članka imaju tag ict
  13. 728 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 708 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 497 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 446 članka imaju tag tehnologija
  20. 284 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 369 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 414 članka imaju tag dzs
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 379 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 293 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 331 članka imaju tag energetika
  32. 269 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 266 članka imaju tag agrokor
  36. 267 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja