Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Ruj 2017

Ovo je hrana budućnosti, a njen uzgoj vrlo je isplativ

Izvor: maslina.slobodnadalmacija.hr · Autor: Zoran Šagolj  

Ovo je hrana budućnosti, a njen uzgoj vrlo je isplativ

Iako je zovu superžitaricom i hranom budućnosti, u domaćim poljima od Slavonije do Prevlake nećete naći – kvinoju. Iz čistog hobija i radoznalosti u pionirski pothvat njezina sijanja, unatoč pomalo sumnjičavim komentarima prijatelja i kolega sa splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, upustio se, ipak, mladi splitski inženjer agronomije dr. Branimir Urlić, javnosti odnedavno poznatiji i kao gradski vijećnik stranke "Pametno".

Doktorirao je na raštici i po tome je bilo za očekivati da će mu vrt biti prepun kakvih kupusnjača, ali...

– Baveći se stresom suše i iščitavajući stručnu literaturu, naišao sam na kvinoju, koja je proteinima na razini mlijeka, plus što je prebogata aminokiselinama i ne sadržava gluten. Konzultirao sam sve dostupne izvore i shvatio da je kod nas nitko nikada nije pokušao uzgajati, premda je godinama dostupna u nekim našim trgovinama. Stupio sam u kontakt s poznatim danskim profesorom Erikom Jakobsenom i od njega dobio sjeme koje je on inače sam razvio. I krenuo sam – kaže Urlić.

Za prvu lokaciju odabrao je prije dvije godine Košute kod Trilja i početni prinosi bilo su vrlo pristojni. U drugoj godini otišao je bliže moru, u Gustirnu poviše Marine, gdje su rezultati bili slični, da bi se ove godine vratio na triljsko područje, u sinjsko polje kod Graba.

Unatoč suši kakva se ne pamti, urod kvinoje ne bi trebao podbaciti. Tek je uobičajenu žetvu sa sredine kolovoza pomakao na početak rujna.

– Ona se u Južnoj Americi, koja joj je i postojbina, uzgaja na područjima od slanih pustinja uz more do goleti na četiri tisuća nadmorske visine. U Peruu, Boliviji, Čileu i čitavom nizu zemalja uspijeva u najrazličitijim mogućim uvjetima, tamo gdje je jedina kultura pa i tamo gdje je ima s drugima. Zato sam i bio uvjeren da će uspjeti u Dalmaciji – navodi splitski stručnjak.

U njegovu slučaju pokazalo se da prinos dosta ovisi o kvaliteti sjemena i njegovoj klijavosti. Druga presudna stvar bili su korovi, pogotovo "zloglasna" ambrozija.

– U slučaju da kvinoja nakon sijanja od ožujka do svibnja ima nešto slabije nicanje, usporeni rast nakon nicanja, to je trenutak kada baš kreće i nicanje ambrozije, i ako se dobro ne uskladi, ambrozija je često prevlada – veli.

To ga nije pokolebalo i što je sve više ulazio u materiju, dolazio je do zaključka da se Dalmacija i kvinoja ljube. Vjetar u leđa dale su mu i procjene Ujedinjenih naroda i agencije FAO da će kvinoja postati hrana budućnosti, što zbog svoje prilagodljivosti, što prehrambenih svojstava koji je krase.

U kratko vrijeme, broj od samo osam zemalja koje su je uzgajale popeo se do 75. U Europi, uz Dance, daleko su otišli Englezi, Francuzi, Nijemci, te jug Italije, klimatski posve sličan Dalmaciji.

U cijeloj priči važna je i ekonomska računica.

– Prinosi kvinoje kreću se od dvije pa sve do četiri tone po hektaru, tamo gdje je bilo navodnjavanje. To je golem prinos u usporedbi s nama toliko dragom pšenicom. Cjenovno je razlika ogromna – u jednom trenutku kada se pojavila u nas kilogram je koštao i 120 kuna. Sada se to kreće od 40 do 60 kuna, ovisno o pakiranju, ekocertifikatu. I s takvim cijenama to je neusporedivo s drugim kulturama, pogotovo što je menadžment nasada i utrošeni sati po hektaru na razini pšenice. A njezina je cijena u otkupu dvije kune po kilogramu, ako i toliko bude ove godine – pojašnjava naš sugovornik.

Ipak će reći kako nema šanse da bi kvinoja jednoga dana mogla posve zamijeniti pšenicu, kukuruz i ostale. Prije nego što bi se krenulo u intenzivniji uzgoj, napominje, trebat će provesti još čitav niz studija i dati nužne odgovore na pitanja o načinu sjetve, obradi tla, gnojidbi...

– Svojim sam primjerom dokazao da kvinoja može uspjeti u Dalmaciji. Po mojemu mišljenju, idealne lokacije su sve krške ravnice, od Ravnih kotara do Popova polja. Sve i da imamo odgovore na sva stručna pitanja, najgore bi bilo da svi odreda u jednom trenutku krenemo s kvinojom i ponovimo staru pogrešku da nam potražnja ne prati ponudu – kaže dr. Branimir Urlić.

A na pitanje kada će znati da je do kraja uspio u svom pothvatu zvanom kvinoja u Dalmaciji, kroz smijeh odgovara:

– Pa kada završim u "Plodovima zemlje"!

Usisavačem čisti urod

Kako je prvi u Hrvatskoj krenuo s kvinojom, tako je morao biti i inovator kada je u pitanju njezino čišćenje nakon žetve.

– Uzeo sam jedan stari usisavač i prilagodio ga nacrtima koje sam našao na webu. Moj "stroj" radi na principu da odvaja ostatak od sjemena. Kako se u kutiji stvara potlak, on sjeme vuče na dno. To vam je moderni način vijanja, isti princip kako se nekada radilo žito – objašnjava dr. Branimir Urlić.

Pomažu bubamare

Urliću, iako se to moglo očekivati, nisu u ove dvije godine velike glavobolje zadavali nametnici.

– Jednu godinu bio je napad lisnih ušiju, ali samim tim došle su bubamare, božje ovčice, koje su to dobro riješile. Literatura kada je u pitanju kvinoja i njezin uzgoj u sjevernoj i zapadnoj Europi navodi problem pepelnice, ali ja nisam na nju naišao, kao ni na bolesti. Još jedan prilog, znači, za kvinoju u Dalmaciji – ističe.

U sve se miješa

Quinoa ili kvinoja (pravilno se izgovara – kinua) svestrana je namirnica još od doba Inka. Oni su je zvali "majkom žitarica", iako je ona zapravo pseudožitarica poput heljde i amarantha. U usporedbi s cjelovitim žitaricama sadrži viši udio proteina, a bogata je i magnezijem, željezom, cinkom, vitaminima B i vlaknima. Kvinoja je prilično svestrana, tako da se uklapa u sve dnevne obroke i vrste jela, počevši od toga da se može kuhati u mlijeku, dodatak je juhama, umacima s povrćem i mesom, salatama... Dodaje se i desertima poput keksa, palačinkama, čak i sladoledu.


Komentari članka

Vezani članci

Ostao bez posla i odlučio obrađivati 120 ha u eko proizvodnji

12.06.2018.

Po uzoru na svog oca, zakoraknuo sam u poljoprivredu kad sam nakon 20 godina rada u PIK-u ostao bez posla. Poučen iskustvom, smatram da se može uspjeti, ali uz jako puno upornosti, rada i odricanja. Troškovi same proizvodnje su veliki, a cijene kultura ma

Početak sezone je bio loš, ali za sjetvu su bili dobri uvjeti

03.05.2018.

Proljetna sjetva u punom je jeku na poljima Lijepe naše. Hrvatski ratari proljetne kulture će sijati na oko 450 tisuća hektara. Na 50 od ukupno 100-ak hektara koliko posjeduje, Mario Glavaš iz Rajsavca odradio je proljetnu sjetvu soje i kukuruza.

Povećane površine pod žitaricama

01.03.2018.

Pšenicom je lani zasijano 142 tisuća hektara ili 44,9 posto više nego godini ranije, a jačma je zasijano na 54 tisuće hektara, ili 22,7 posto više

Proizvedeno više repice, a manje pšenice nego lani

27.10.2017.

Prirod po hektaru iznosio je 2,8 tona, dok je lani bio 3,1 tonu. Uzrok povećanom prirodu uljane repice, kako navode statističari u izvješću, veća je žetvena površina, i to za 11 tisuća hektara

Suša ubija humus! U Slavoniji će umjesto pšenice nicati sudanska trava i gradovi

16.10.2017.

U nekim dijelovima Zagore i Dalmacije neće biti moguće živjeti te će tamošnji ljudi gravitirati krajevima gdje se to može. Nestajat će biljne odrednice, drukčije će se distribuirati bolesti i štetnici, nestajat će regionalna obilježja

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 819 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 386 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 282 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija