Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Ruj 2017

Ovo je hrana budućnosti, a njen uzgoj vrlo je isplativ

Izvor: maslina.slobodnadalmacija.hr · Autor: Zoran Šagolj  

Ovo je hrana budućnosti, a njen uzgoj vrlo je isplativ

Iako je zovu superžitaricom i hranom budućnosti, u domaćim poljima od Slavonije do Prevlake nećete naći – kvinoju. Iz čistog hobija i radoznalosti u pionirski pothvat njezina sijanja, unatoč pomalo sumnjičavim komentarima prijatelja i kolega sa splitskog Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, upustio se, ipak, mladi splitski inženjer agronomije dr. Branimir Urlić, javnosti odnedavno poznatiji i kao gradski vijećnik stranke "Pametno".

Doktorirao je na raštici i po tome je bilo za očekivati da će mu vrt biti prepun kakvih kupusnjača, ali...

– Baveći se stresom suše i iščitavajući stručnu literaturu, naišao sam na kvinoju, koja je proteinima na razini mlijeka, plus što je prebogata aminokiselinama i ne sadržava gluten. Konzultirao sam sve dostupne izvore i shvatio da je kod nas nitko nikada nije pokušao uzgajati, premda je godinama dostupna u nekim našim trgovinama. Stupio sam u kontakt s poznatim danskim profesorom Erikom Jakobsenom i od njega dobio sjeme koje je on inače sam razvio. I krenuo sam – kaže Urlić.

Za prvu lokaciju odabrao je prije dvije godine Košute kod Trilja i početni prinosi bilo su vrlo pristojni. U drugoj godini otišao je bliže moru, u Gustirnu poviše Marine, gdje su rezultati bili slični, da bi se ove godine vratio na triljsko područje, u sinjsko polje kod Graba.

Unatoč suši kakva se ne pamti, urod kvinoje ne bi trebao podbaciti. Tek je uobičajenu žetvu sa sredine kolovoza pomakao na početak rujna.

– Ona se u Južnoj Americi, koja joj je i postojbina, uzgaja na područjima od slanih pustinja uz more do goleti na četiri tisuća nadmorske visine. U Peruu, Boliviji, Čileu i čitavom nizu zemalja uspijeva u najrazličitijim mogućim uvjetima, tamo gdje je jedina kultura pa i tamo gdje je ima s drugima. Zato sam i bio uvjeren da će uspjeti u Dalmaciji – navodi splitski stručnjak.

U njegovu slučaju pokazalo se da prinos dosta ovisi o kvaliteti sjemena i njegovoj klijavosti. Druga presudna stvar bili su korovi, pogotovo "zloglasna" ambrozija.

– U slučaju da kvinoja nakon sijanja od ožujka do svibnja ima nešto slabije nicanje, usporeni rast nakon nicanja, to je trenutak kada baš kreće i nicanje ambrozije, i ako se dobro ne uskladi, ambrozija je često prevlada – veli.

To ga nije pokolebalo i što je sve više ulazio u materiju, dolazio je do zaključka da se Dalmacija i kvinoja ljube. Vjetar u leđa dale su mu i procjene Ujedinjenih naroda i agencije FAO da će kvinoja postati hrana budućnosti, što zbog svoje prilagodljivosti, što prehrambenih svojstava koji je krase.

U kratko vrijeme, broj od samo osam zemalja koje su je uzgajale popeo se do 75. U Europi, uz Dance, daleko su otišli Englezi, Francuzi, Nijemci, te jug Italije, klimatski posve sličan Dalmaciji.

U cijeloj priči važna je i ekonomska računica.

– Prinosi kvinoje kreću se od dvije pa sve do četiri tone po hektaru, tamo gdje je bilo navodnjavanje. To je golem prinos u usporedbi s nama toliko dragom pšenicom. Cjenovno je razlika ogromna – u jednom trenutku kada se pojavila u nas kilogram je koštao i 120 kuna. Sada se to kreće od 40 do 60 kuna, ovisno o pakiranju, ekocertifikatu. I s takvim cijenama to je neusporedivo s drugim kulturama, pogotovo što je menadžment nasada i utrošeni sati po hektaru na razini pšenice. A njezina je cijena u otkupu dvije kune po kilogramu, ako i toliko bude ove godine – pojašnjava naš sugovornik.

Ipak će reći kako nema šanse da bi kvinoja jednoga dana mogla posve zamijeniti pšenicu, kukuruz i ostale. Prije nego što bi se krenulo u intenzivniji uzgoj, napominje, trebat će provesti još čitav niz studija i dati nužne odgovore na pitanja o načinu sjetve, obradi tla, gnojidbi...

– Svojim sam primjerom dokazao da kvinoja može uspjeti u Dalmaciji. Po mojemu mišljenju, idealne lokacije su sve krške ravnice, od Ravnih kotara do Popova polja. Sve i da imamo odgovore na sva stručna pitanja, najgore bi bilo da svi odreda u jednom trenutku krenemo s kvinojom i ponovimo staru pogrešku da nam potražnja ne prati ponudu – kaže dr. Branimir Urlić.

A na pitanje kada će znati da je do kraja uspio u svom pothvatu zvanom kvinoja u Dalmaciji, kroz smijeh odgovara:

– Pa kada završim u "Plodovima zemlje"!

Usisavačem čisti urod

Kako je prvi u Hrvatskoj krenuo s kvinojom, tako je morao biti i inovator kada je u pitanju njezino čišćenje nakon žetve.

– Uzeo sam jedan stari usisavač i prilagodio ga nacrtima koje sam našao na webu. Moj "stroj" radi na principu da odvaja ostatak od sjemena. Kako se u kutiji stvara potlak, on sjeme vuče na dno. To vam je moderni način vijanja, isti princip kako se nekada radilo žito – objašnjava dr. Branimir Urlić.

Pomažu bubamare

Urliću, iako se to moglo očekivati, nisu u ove dvije godine velike glavobolje zadavali nametnici.

– Jednu godinu bio je napad lisnih ušiju, ali samim tim došle su bubamare, božje ovčice, koje su to dobro riješile. Literatura kada je u pitanju kvinoja i njezin uzgoj u sjevernoj i zapadnoj Europi navodi problem pepelnice, ali ja nisam na nju naišao, kao ni na bolesti. Još jedan prilog, znači, za kvinoju u Dalmaciji – ističe.

U sve se miješa

Quinoa ili kvinoja (pravilno se izgovara – kinua) svestrana je namirnica još od doba Inka. Oni su je zvali "majkom žitarica", iako je ona zapravo pseudožitarica poput heljde i amarantha. U usporedbi s cjelovitim žitaricama sadrži viši udio proteina, a bogata je i magnezijem, željezom, cinkom, vitaminima B i vlaknima. Kvinoja je prilično svestrana, tako da se uklapa u sve dnevne obroke i vrste jela, počevši od toga da se može kuhati u mlijeku, dodatak je juhama, umacima s povrćem i mesom, salatama... Dodaje se i desertima poput keksa, palačinkama, čak i sladoledu.


Komentari članka

Vezani članci

Proizvedeno više repice, a manje pšenice nego lani

27.10.2017.

Prirod po hektaru iznosio je 2,8 tona, dok je lani bio 3,1 tonu. Uzrok povećanom prirodu uljane repice, kako navode statističari u izvješću, veća je žetvena površina, i to za 11 tisuća hektara

Suša ubija humus! U Slavoniji će umjesto pšenice nicati sudanska trava i gradovi

16.10.2017.

U nekim dijelovima Zagore i Dalmacije neće biti moguće živjeti te će tamošnji ljudi gravitirati krajevima gdje se to može. Nestajat će biljne odrednice, drukčije će se distribuirati bolesti i štetnici, nestajat će regionalna obilježja

Zbog nešto bolje cijene zasijat ćemo 10 posto više pšenice nego lani

12.10.2017.

Ove godine naša najvažnija krušarica ipak je postigla nešto bolju cijenu od lanjske; prema podacima Žitozajednice, ali i Komore, prosječno je bila 1,15, a lani 1,05 kuna, pa je nešto bolja cijena u 2017. “odgovorila” ratare od daljnjeg smanjivanja površin

Nikad teže: Urod pšenice manji za skoro 40 posto

31.08.2017.

Ovogodišnji urod pšenice procijenjen je na 578 tisuća tona, što je za 39,8 posto manje od prošlogodišnjeg, a smanjen je i urod ječma i zobi

Belje, Vupik i PIK Vinkovci isplatile ovogodišnji otkup kooperantima

29.08.2017.

Sve tri kompanije otkupile su i platile gotovo 55.000 tona pšenice, ječma, uljane repice i zobi od 700 kooperanata i poljoprivrednih proizvođača

Tag cloud

  1. 1688 članka imaju tag hrvatska
  2. 1721 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1117 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 888 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 377 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 313 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 288 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja