Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Lis 2018

Ovi klinci iz Pete gimnazije i s FER-a ozbiljna su senzacija; rade biznis koji ima šanse postati hit

Izvor: www.telegram.hr · Autor: Sandra Bolanča  

Ovi klinci iz Pete gimnazije i s FER-a ozbiljna su senzacija; rade biznis koji ima šanse postati hit

Fran, Luka, Filip i Matija nedavno su, sa svojim startup projektom Mundus, osvojili sto tisuća kuna na natječaju Good Game Liftoff. Nakon ozbiljnih, višesatnih izlaganja, stručni žiri, u kojem su bili neki od vodećih hrvatskih poduzetnika poput Mate Rimca, Nenada Bakića i Tomislava Cara, Mundus je ocijenio najperspektivnijom poslovnom idejom. Njihova tech društvena igra inicijalno se zvala Svijet na dlanu, a sad je samo Mundus jer 'Filip nije znao prevesti ostatak na latinski'. Ovo je velika priča o tim ingenioznim klincima koji vrlo ozbiljno idu u biznis; pritom su svi srednjoškolci, osim jednog starijeg gospodina među njima koji već ima 20

Da, mi smo Mundus dečki, rekli su kad smo sjeli na terasu poslovne zgrade, u kojoj su dobili prostor za korištenje. Oko nas je bilo par praznih stolaca, bez stolova, pred nama se rastro Zagreb. „Ja sam Matija Fućek. Da, bilo je nekada s tvrdim č, kako svi i očekuju, međutim, kad se najstariji brat rodio, tata je, vadeći neke dokumente, vidio je da je netko upisao prezime s mekim ć. Tata poludio, mama rekla nema veze. I tako smo nas četiri brata postala i ostala Fućek. Nova dinastija, ja sam prvi član dinastije Fućek“, kaže Matija i prasne u smijeh.

„Oprosti, nisi prvi, jer si najmlađi od četvero braće, dakle, četvrti si“, dobacuje mu kolega Fran. Matija pohađa treći razred Pete gimnazije, prirodoslovno-matematičke gimnazije u centru Zagreba. „Moja uloga u Mundusu je dizajn, marketing i razvoj game-playa“, kaže svečano. I svi prasnu u smijeh. „Imam 16 i tri četvrtine godina. Inače, od milja me zovu Brđanin. Zato što živim u Gornjoj Kustošiji, tik uz Park prirode Medvednica, blizu koza“.

„Ja sam Filip Hercig, imam 17 godina“, kaže njegov kolega. „Moj tata ima prezime s „k“, Hercik. Ne, ne, zezam se, ja sam normalan, kod nas nije bilo problema s upisivanjem prezimena“. Opet smijeh. Filip također pohađa Petu gimnaziju, matematičko-informatički smjer. Na projektu Mundus radi na razvoju web sustava, marketingu, PR-u i poslovnom razvoju. „Filip je iz Sesveta“, ubacuje se Matija, „on nije brđanin, on je ravničar“.

U timu imaju i jednog starijeg gospodina, taj ima 20 godina

Fran Zekan ima 17 godina. „Ja sam, za razliku od njih, urban“, kaže, dok mu ramena podrhtavaju od smijeha. Fran također pohađa Petu gimnaziju, četvrti razred. U projektu je, kaže, zadužen za razvoj hardvera, softvera i financije. Na spomen financija nastade kratka tišina, potom, naravno, smijeh. „Dobro, dosta, uozbiljimo se“, naloži Fran. „Tako je, ja sam zadužen za financije. Filip odredi narudžbe, komponente, sponzore, a ja oderem pare“.

Ti odereš pare, promrmljao je Luka. Luka Dumančić, najstariji je kolega u timu, ima 20 godina. Zovu ga Duma. Luka je završio Petu gimnaziju i upisao zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER). Na projektu se, kaže, bavi razvojem aplikacije i sustavom za igru.

„Ej, jesi vidio ispod članka o našem projektu, bili su neki komentari o Uljaniku“.
„Nemoj zezat.“
„Da.“
„Ma dobro, tako su i ispod članka o Albertu Gajšaku pisali, kao ono, nešto, svaka čast njemu što je razvio posao i zaposlio sedam ljudi, ali nama i dalje propada Uljanik“.
„Neeemoj, zezat, to su pisali?!“
„Da.“
Nagradio ih je žiri u kojem su sjedili vodeći hrvatski poduzetnici

„Znate tko je Albert Gajšak?“, okrenu se prema meni. „Dečko drži svoju firmu, ima sedam zaposlenih, započeo je u isto vrijeme kao i mi, razvio se, prodao je igraće konzole, najavljuje nove projekte, odličan je. Ima 19 godina“.

„Oprosti, on ima 19 i četiri petine godina“, prijekorno će Fran.
„A ja donedavno nisam čuo za Uljanik. Što je to?“, kaže Matija.

Mlada četvorka – Matija, Filip, Fran i Luka – nedavno su, sa svojim startup projektom Mundus, osvojili sto tisuća kuna. Njihov je projekt, naime, proglašen najboljim na ovogodišnjem Good Game Liftoffu, natječaju za najbolje hrvatske startupe. Nakon ozbiljnih, višesatnih izlaganja, stručni žiri, u kojem su bili neki od vodećih hrvatskih poduzetnika poput Mate Rimca, Nenada Bakića i Tomislava Cara, Mundus je ocijenio najperspektivnijom poslovnom idejom. Mundus je, u kratkim crtama, pametna društvena igra, koja se igra uz pomoć smartphonea. Dečki su osvojili sto tisuća kuna, sredstva su bespovratna, a jedini uvjet je da, uspiju li jednog dana izgraditi kompaniju vrijednu više od milijun eura, doniraju nekom drugom startupu sto tisuća kuna. Inače, natječaj Good Game Liftoff projekt je Nikole Stolnika, osnivača kompanije Good Game Global.

‘Otišao sam u dućan, kupio društvene igre i počeo razmišljati’

Sve je krenulo s Filipom, kažu mi dečki. „Da“, potvrđuje Filip, „priča je krenula kad sam bio u sedmom osnovne. Prijavio sam se na smotru mladih poduzetnika, koju su organizirali Agencija za odgoj i obrazovanje, Ministarstvo obrazovanja i Hrvatska zajednica tehničke kulture. Na tom sam natjecanju imao glupi projekt, neki model pametne kućice s kojom sam, nekim čudom, pobijedio. To je bilo na županijskom nivou, osvajanjem prvog mjesta, stekao sam pravo za državno natjecanje iz informatike, koje se održava u hotelu Zora u Primoštenu.

Kakva mi je bila ta pametna kuća? Najradije ne bih ni spominjao. U stvari, spomenut ću zbog Jadrana, profesora Tehničkog odgoja. Bio je to model male kuće u kojoj su se, kao, spajali tradicija i suvremenost. Imala je crvene škure, senzore za toplinu i vlagu, vrata su nešto otvarala, bio je tu i bazen, kao neki polu-jacuzzi. Uglavnom, na državnom sam osvojio treće mjesto. Sasvim okej, glavno da sam dobro pojeo i zabavio se“, prisjeća se Filip.

Nakon završetka školske godine odlučio je da i u osmom razredu ode na natjecanje. „Stiglo je ljeto i rekoh, sad ću se malo ozbiljnije pripremiti, da opet idem dobro jesti u Primošten. Želio sam napraviti pametnu društvenu igru“, kaže Filip. Obišao je trgovačke centre, uzeo poznate klasične društvene igre, poput Čovječe, ne ljuti se, Monopolija i krenuo razmišljati.
Osnovna škola pobijedila je na natjecanju Fakulteta strojarstva

„Složio sam igru, koju sam nazvao „Zabavan put Hrvatske“. U njoj su bili naši gradovi iz svih županija, a igrala se tako da sam sastavio pitanja o tim gradovima. Igra je imala stadionski dizajn, svijetlile su nekakve led-ice, bila je tu i pametna kockica, koja je danas glupa, jer je zastarjela“, nasmijao se Filip svojim počecima. Na igri je radio osam mjeseci. Došlo je opet vrijeme državnog natjecanja iz informatike, no Agencija ga je, te 2016., odlučila ukinuti.

„Bilo mi je žao, sad neću ići u Primošten, neću jesti i zezati se, ful mi je bilo krivo“, prisjeća se Filip. Ubrzo se, međutim, prijavio na natjecanje Inova mladi, u organizaciji zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Natjecanje okuplja osnovnoškolce, srednjoškolce i studente iz Hrvatske i susjednih država. U konkurenciji od petstotinjak izlagača, Filip je osvojio prvo mjesto.

„Bio je to ujedno prvi put da je jedna osnovna škola osvojila prvo mjesto. Osnovna škola Jelkovec iz Sesveta. Spomenite, da, zbog Jadrana, da se dobro osjeća. Jadran Jelić, profesor Tehničke kulture, bio mi je ujedno i razrednik. Kad smo pobijedili, nastalo je pravo slavlje. Odmah je došla ravnateljica i vodila nas u McDonalds tu na Krugama, počastila je cijeli tim“, kaže Filip, koji je nakon tog ljeta upisao srednju školu.
Što nije valjalo na prvoj verziji? Uglavnom nije valjalo ništa

„Prvo sam htio MIOC, ali nisam uspio. Bio sam jako razočaran. Imao sam neke četvorke, koje mi se nisu smjele dogoditi. Druga dva izbora bila su Tehnička škola Ruđera Boškovića ili Peta gimnazija. Raspitivao sam se i naletio sam na Lukin Facebook profil“, pokazuje glavom prema kolegi. Luka je, inače, tri godine stariji, Filip se tada sjetio da je na jednom natjecanju slušao njegovu prezentaciju.

„Da, tako je bilo“, smije se Luka. „Dvoumiš se između Ruđera i Pete, pitao sam ga. Čuj, ako dođeš k nama u Petu, imat ćeš problema s latinskim. Dosta je težak ovdje. Ali, imamo 3D printer“.
„Namignuo mi je da imaju 3D printer, kojeg tada ni MIOC nije imao. To je prevagnulo, odabrao sam Petu“, kaže Filip.

Luka je tada išao u četvrti srednje, Filip je upisao prvi. Krenuli su razgovarati o Filipovom projektu „Zabavan put Hrvatske“. Htjeli su napraviti aplikaciju.
„I?“, pitam nestrpljivo.
„A ono, napravili smo“.
„Da, jesmo.“
„Pa dobro, jel valjalo?“.
„A je, radilo je“.
„Fizička verzija, kao, spojena s mobilnom aplikacijom“.
„Dobro, iz današnje perspektive, što nije valjalo?“
„Ništa. Ništa nije valjalo“, prasnuše u smijeh.

Uglavnom, nastavlja Filip, igru su odlučili printati na 3D printeru. Nastavničko osoblje, međutim, nije znalo njime baratati, pa su Filipa uputili na Frana koji je tada pohađao drugi srednje. Pogledavši projekt, Fran je bio jako skeptičan. „Otvoreno sam im rekao, dečki, ovo vam je sranje“, nasmijao se Fran. „U hardverskom i softverskom pogledu“. Pridružio im se i tim je brojao trojicu mladih entuzijasta. Presložili su igru, isprintali drugu verziju i nazvali je „Svijet na dlanu“. Prijavili su se na natjecanje Razvoj softvera i poduzetništvo na zagrebačkoj Malešnici, s idejom da opet idu dobro klopati u Primošten.

„Slobodno možete napisati, da je glavna motivacija hrana“, ubacuje se Matija. Međutim, spomenuto natjecanje nisu prošli i do Primoštena nisu ni došli, smiju se rimi. Nastala je kratka pauza u radu, dečki nisu bili sigurni da li da započeti projekt „Svijet na dlanu“ nastave ili da ga u potpunosti odbace. Uto su im, kaže Filip, sinule neke sulude ideje i obratili su se ljudima u tvrtci STEMI.

„Oni su za nas bili veliki, završili su fakultete, došli smo im s idejom da nam daju prostor, da nas mentoriraju i podijele s nama svoja znanja. Pristali su, misleći da ćemo tamo biti tjedan dana i brzo odustati“, prisjeća se Luka. Tvrtka STEMI ima prostore u sklopu tvrtke CROZ, koja se bavi softverskim rješenjima za velike sustave. Dečkima su dali podršku i savjete. Bilo je to krajem ljeta prošle godine; upravo tada su Filip, Fran i Luka upoznali četvrtog člana ekipe, Matiju. Već su vidjeli njegove grafičke dizajne, 3D animacije i to im se jako svidjelo. Velika četvorka odlučila je da će dalje razvijati igru „Svijet na dlanu“. Izradili su pametniju i kompletniju verziju, da bi na kraju zaključili: „Svijet na dlanu“ je bulšit naziv. Ne valja“.
‘Zove se samo Mundus, ovaj ostatak Luka nije znao prevesti’

„Krenuli smo razglabati, daj zamisli, pokorimo svijet i onda Amerikanci lome jezik s glupim imenom naše igre. The World in the Palm, on the Palm, nismo znali ni koju prepoziciju upotrijebiti, bezveze. I Luka predloži, neka se zove Mundus“, prisjeća se Filip.
„Da, to je preuzeo iz onog mrskog latinskog“, dobacuje Fran.
„Samo Mundus?“, pitam.
„Naravno. Ovo dalje „na dlanu“ nije znao, kako se kaže na latinskom“, kaže Matija.
Vrištanje.
Ostao je Mundus.

Za igru su, dakle, sastavili pakete pitanja iz različitih područja: filozofija, automobili, mačke, biologija, sve. Ploča ima 16 svjetlećih polja u raznim bojama. Točnim odgovorom, igrači osvajaju polja. Mogu igrati dva, tri, četiri igrača. Nadalje, može igrati i samo jedan igrač protiv same ploče ili, pak, protiv drugog umreženog igrača. Igrači fizički sjede jedan do drugoga, a trenutno je u razvoju i ideja da fizički mogu biti odvojeni te igrati preko Interneta. Igra traje od 20 do 40 minuta, ovisno o broju igrača i načinu igre. Na sredinu ploče stavi se mobitel, dovoljan je samo jedan. Svaki igrač otvara pitanje, mobitel se povezuje s pločom i daje točan odgovor. Danas su svi uvučeni u svoje mobitele, u ovoj igri čovjek koristi svoj smartphone, ali, i dalje se fizički druži s ljudima, pojašnjavaju naši tvorci igre. Cilj svakog igrača je izbaciti ostale igrače. Svaki igrač ima svoju boju, baca kockicu, pomakne se na dobiveno polje, i ukoliko na postavljeno pitanje ponudi točan odgovor, to se polje oboji njegovom bojom.

„Tržište za zabavu nije jako kompetitivno“, tumači Filip. „Ako i postoje pametne društvene igre, jako su trivijalne“. „Ili su dosadne“, nadovezuje se Luka. Bili su nedavno na sajmu društvenih igara, ne sviđa im se, kažu, taj trend da se nude igre u kojima igraču treba i po petnaest minuta samo da razumije pravila.
Profesori će uz Mundus moći zamaskirati učenje kroz igru

„Mundus se izdvaja jer možemo skalirati težinu pitanja, tako da, primjerice, mogu igrati djed i unuk, koji nemaju istu razinu znanja. Ima tu dosta prostora za razvoj. Danas još uvijek ne postoji razvijena, razvikana i dobra pametna društvena igra. Cilj je da Mundus to postane. Želimo da Mundus postane brand, koji stvara pametne društvene igre. Da postane moderni klasik“, kažu dečki. Igru su, nastavljaju, namijenili masovnom tržištu, zatim školama i obrazovnim ustanovama te strastvenim bord-gejmerima.

„Mass tržište uvijek je otvoreno, jer se ljudi vole igrati. Druga ciljna skupina su nam škole, profesori će, kroz naš sustav, moći sastaviti pitanja i učenje zamaskirati kroz igru. Svako dijete htjet će pobijediti prijatelja i na taj način će učiti. Treća ciljna skupina su bord-gejmeri, luđaci koji svo svoje slobodno vrijeme troše na igranje društvenih igara“, kaže Filip.

Pitanja će se, nadalje, staviti u pakete, koji kolaju sustavom. U sustav će stalno ulaziti novi paketi pitanja, igrači će ih moći kupiti u „shopu“, na tržištu unutar same igre, a moći će i prodavati pitanja. Na taj način, igra će stalno imati nova osvježenja i nikoga neće zasititi. „Zato je koncept Mundusa odličan. On nudi jednostavne modele igre, preko složenijih do najsloženijih. Naime, činjenica je da u igrama jedno vrijeme nešto bude fora, a onda ljudima to dosadi. Mundus to može izbjeći, jer će uvijek nuditi nove pakete pitanja, i različite stupnjeve težine igre. Ne igra isto obitelj, škola ili zaluđeni bord-gejmer, njihovi fokusi i interesi nisu isti. Što je bord-gejmeru genijalno, drugome je zamorno. Zato Mundus nudi razne nadogradnje“, tumače dečki.
Bit će nešto skuplja od klasičnih igara, koštat će 400-tinjak kuna

Zasad, krajnji korisnik morat će kupiti Mundus ploču, koja će, kažu, biti nešto skuplja od klasičnih društvenih igara, primjerice, koštat će oko četiristo do petsto kuna. Igrač mora imati svoj smartphone, a aplikaciju će besplatno moći skinuti s Googla Playa i AppStorea. Ulaskom u igru, igrač može dalje kupiti ili osvojiti razne nadogradnje.

Mundus ruši međugeneracijske zidove i spaja ljude, kažu njegovi autori. Otkako su ga prošlo ljeto osmislili, predstavili su ga na mnogim natjecanjima i eventima. „Početkom ove godine opet smo se dočepali državnog natjecanja i Primoštena“, smije se Filip, „osvojili smo drugo mjesto, ali smo u konačnici bili diskvalificirani, jer je Luka već bio prva godina faksa. Iako nismo koristili njegov dio u projektu, ipak se smatralo da je jedan od članova tima završio srednju i time smo izgubili pravo natjecanja. A ništa, opet smo fino pojeli i družili se s ljudima“, smiju se dečki.

U travnju ove godine prijavili su se na Startup VG, natjecanje u razvijanju poslovnih ideja. U komisiji je, kažu, bio Saša Cvetojević, jedan od osnivača Zagrebačkog inkubatora poduzetništva. Oni su im mentorirali projekt i dečki su osvojili drugo mjesto. „Ja sam zeznuo stvar“, kaže Filip. „Prezentacija treba trajati tri minute, ja je nisam dobro izradio. U samo tri minute izložiti cijeli projekt veliki je izazov, s kojim se nisam dobro nosio“. Osvojili su drugo mjesto i tri tisuće kuna. Prvo mjesto donosilo je 15 tisuća kuna, iznos koji bi im svakako dobro došao za daljnji razvoj projekta. Nakon mjesec dana, u svibnju ove godine, prijavili su se na izložbu Inova mladi, u organizaciji zagrebačkog FSB-a, i ondje su između 444 izlagača osvojili drugo mjesto. „Ništa pare, dobili smo pehar i hranu u menzi“, kažu.

Svako natjecanje, međutim, donijelo im je nova, vrlo vrijedna saznanja, iskustva i uvide. Nakon jednog eventa shvatili su da im tehnološka izvedba može biti puno bolja. Odlučili su rekonstruirati cijeli sustav. Totalno. Od nule. Ljetos oko Velike Gospe Luka je, kaže, išao vaditi krv. Sedam ujutro, gužva, stvorio se red. „Moram čekati, buljim u mobitel, otvorim Netokraciju, kad tamo na dnu stranice diskretno stoji najava Good Game Liftoff projekta. Vidim, dijeli se sto tisuća kuna. To je trenutno najveća nagrada u Hrvatskoj za startup natjecanja“, kaže Luka.

Prijavili su projekt. Prošli su dva kruga natjecanja, eliminacijski i drugi krug, kao finale, u kojeg je ušlo deset najboljih radova. Prezentaciju su, kažu, doveli na potpuno novu razinu i – osvojili sto tisuća kuna. Uz novčanu nagradu, prvo mjesto donosi im i besplatne uredske prostore u Algebrinom labu na šest mjeseci te vaučer Hrvatske gospodarske komore za odlazak na jedan internacionalni sajam. Dio financijske nagrade uložit će u optimizaciju proizvodnog lanca, dio u marketing, kao proboj na tržište. Iduće godine planiraju i crowdfunding kampanju.

„Za par dana, 27. rujna, održava se Idea Knockout, natjecanje tehnoloških ideja koje organizira BUG. Glavna nagrada je put u Las Vegas i izlagački štand na CES-u, najvećem svjetskom sajmu novih tehnologija. Pucamo na prvo mjesto. Ako nam se dogodi CES, dogodit će nam se svijet“, kažu Mundus dečki.


Komentari članka

Vezani članci

Šibenska tvrtka čiji su klijenti vlasnici skupocjenih jahti s novim laboratorijem podigli poslovanje na višu razinu

28.11.2018.

Trenutačno zapošljavaju 20 ljudi te su, kako sami ističu, u stalnoj potrazi za novim, kvalitetnim kadrovima

Poznati hrvatski brend nakita proširio poslovanje i otvorili dućan u Miamiju

27.11.2018.

Zagrebački obiteljski obrt izrade unikatna nakita ušao i na tržište s kojeg im, kažu, dolaze najkvalitetniji klijenti.

Najviši prihod po zaposlenom ostvaren kod poljoprivrednica

27.11.2018.

Društva u vlasništvu muškaraca više zapošljavaju i ostvaruju veće prihode

Irena je prva i jedina automehaničarka u Hrvatskoj s majstorskim ispitom

26.11.2018.

Irena se specijalizirala za azijske aute i na njima najviše voli raditi. U svojem servisu koji se prostire na oko 180 četvornih metara, ima zaposlena i dva automehaničara.

Priča vukovarskog Sirijca: U ratu spašavao ranjenike, danas zapošljava stotine

21.11.2018.

RADWAN Joukhadar je neobičan čovjek. Sirijac, došao je u Hrvatsku iz Alepa davno, tamo još 1969. Ovdje je ostao sasvim slučajno. Namjeravao je studirati farmaciju u Italiji, ali je na poziv prijatelja ostao nakratko u Zagrebu. To je bilo dovoljno. Zalj

Tag cloud

  1. 1834 članka imaju tag hrvatska
  2. 1861 članka imaju tag turizam
  3. 1508 članka imaju tag financije
  4. 1188 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 972 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 661 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 798 članka imaju tag investicije
  10. 933 članka imaju tag EU
  11. 867 članka imaju tag svijet
  12. 843 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 449 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 336 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 241 članka imaju tag potpore
  27. 371 članka imaju tag hnb
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 364 članka imaju tag BDP
  40. 282 članka imaju tag rast