Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Pro 2020

Ove zime nema velikih, tradicionalnih svinjokolja

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Sanja Najvirt/Plodovi zemlje/HRT  

Ove zime nema velikih, tradicionalnih svinjokolja

Lani smo, uoči Božića, uvezli više od 400.000 odojaka. Domaćih nije bilo ni za lijek, a bolje nije ni ove godine. Svinjogojce, slično kao i lani, uništava prekomjeran uvoz jeftinih svinja i mesa kojem cijenom ne mogu konkurirati. I pandemija je učinila svoje. U jeku slavonskih svinjokolja - potražnja za velikim svinjama, dvjestokilašima, manja je nego prije. Cijena zrelog mesa za kulen i druge delicije - kažu nam u Podgorju, selu svinjogojaca - jedva je 12 kuna po kilogramu.

Iz tovilišta obitelji Maglajić na godinu izađe oko 3.000 prvoklasnih svinja. Sve križanci najboljih mesnih pasmina, no koronavirus učinio je svoje. Kupci ne dolaze, prodaja pada. Pogotovo odojaka, gdje je udar uvoza najžešći.

- Prošla godina je bila dobra, za razliku od ove. Ove je godine na žalost korona napravila puno toga lošeg, ljudi su smanjili kupovinu svinja bar kod nas, vidim to po svinjokoljama. Situacija nije baš bajna, ne znam što će biti dalje, ali zasad nije baš dobro. Na svakom tovljeniku kojeg vidite, gubimo oko 2 kune, rekao je Zdenko Maglajić, svinjogojac iz Podgorja.

Iskusne svinjogojce spašava to što proizvode vlastitu hranu za svinje, imaju svoju mješaonicu, malu liniju klanja. Naravno, tove prasadi uvezenu s poznatih farmi iz Njemačke i Mađarske jer domaće baze za tov odavno nema. Tove ih najmanje 6 mjeseci. Meso je prvorazredno, ali se ne usude širiti kapacitete.

- Imam svake godine istu kvalitetu, to je mesnatost 85, 86 posto i ljudi su to prepoznali i traže. Svaki dan dolaze, čuju za robu i kvalitetu i kupuju. I s tim riješim svoje svinje, rekao je Franjo Lukačević, svinjogojac iz Podgorja.

I dok velike svinje tove za domaće poljoprivredne tvrtke koje se bave preradom i prodajom mesa, u biznis s odojcima ne usude se ući. Udar uvoza - tu je kažu najžešći.

- Ne znam, sa 7 ili 8 kuna da se čovjek može pokriti - ja ne mogu vjerovati, ali iz uvoza ovo što dolazi to je viša i država ih financira. Izvozite, mi ćemo vam dodati i na taj način ide. Kao i kod nas kad vam je interventni otkup pa je cijena 9 kuna i još ti država doda 2 kune. Vjerojatno rade na taj način, rekao je Lukačević.

Tihe subvencije u svinjogojskim silama Europe nisu nepoznata stvar. Pogotovu u kriznim vremenima, kakvo je i ovo pod udarom pandemije. I u tovilištima obitelji Lukačević ove je godine za trećinu manje tovljenika. I ne samo kod njih.

Svinjokolje su tradicija slavonskih dvorišta, prosinačke temperature idealne, stupanj, dva ispod nule. Za obradu mesa kaže struka, baš je to ključno. Zbog strogih epidemioloških mjera - umjesto velike svinjokolje kakve su tradicija u obitelji - ove zime imat će više manjih. Naravno s jednako kvalitetnim rezultatom.


Komentari članka

Vezani članci

Blagdanska potražnja podigla cijene prasetine na realnu razinu?

30.12.2020.

Prije mjesec dana cijena se kretala oko 13-14, a sad su nam nudili i 18 kuna za prasce, no nisu ih došli preuzeti. Na koncu smo prodali drugome kupcu za 16 kuna po kilogramu, kaže jedan svinjogojac.

Svinjokolja 20 % manje nego lani

25.12.2020.

- Turnus stavljanja svinja u tov krenuo je prije nego što je korona u Hrvatskoj uzela maha. Stoga uzrok konstantnom smanjenju svinjokolja treba tražiti negdje drugdje - ističe, nastavljajući kako su dva-tri osnovna razloga zbog čega je tome tako. Jedan od

Proizvodit će 840.000 svinja godišnje na farmama s 12 katova

28.09.2020.

Svinje su ograničene na jedan kat tijekom cijelog života kako bi se izbjeglo njihovo miješanje, a svaka stambena jedinica ima ventilacijski sustav, dizala za prijevoz i cjevovod za usmjeravanje uginule prasadi na unutarnja područja spaljivanja.

Autohtone pasmine svinja, stare sorte kukuruza i eko lijeska recept su za uspjeh Maria Juretića

25.08.2020.

Stodanac, osmoredac, crveni i starinski kukuruz, ali i crne slavonske, turopoljske, banijsku šaru i svinje mangulice uzgaja obitelj OPG Juretić koja je razvoj svoje poljoprivredne priče prepoznala i u mjerama Programa ruralnog razvoja.

Lani nam se smanjio broj goveda, svinja, ovaca i peradi; porastao samo broj koza

19.02.2019.

U Hrvatskoj je prošle godine ukupan broj goveda smanjen za 8,2 posto u odnosu na godinu ranije, svinja za 6,6 posto, ovaca za 3,1 posto, a peradi za 10,6 posto, dok je broj koza povećan za 3,9 posto

Tag cloud

  1. 2092 članka imaju tag hrvatska
  2. 2166 članka imaju tag turizam
  3. 1367 članka imaju tag izvoz
  4. 1614 članka imaju tag financije
  5. 1163 članka imaju tag svijet
  6. 865 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1101 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1059 članka imaju tag trgovina
  9. 890 članka imaju tag zapošljavanje
  10. 1002 članka imaju tag ict
  11. 895 članka imaju tag investicije
  12. 725 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1027 članka imaju tag EU
  14. 931 članka imaju tag industrija
  15. 807 članka imaju tag menadžment
  16. 944 članka imaju tag kriza
  17. 398 članka imaju tag koronavirus
  18. 633 članka imaju tag maloprodaja
  19. 419 članka imaju tag poticaji
  20. 583 članka imaju tag marketing
  21. 532 članka imaju tag tehnologija
  22. 512 članka imaju tag krediti
  23. 370 članka imaju tag opg
  24. 385 članka imaju tag eu fondovi
  25. 301 članka imaju tag potpore
  26. 379 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 427 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 451 članka imaju tag obrazovanje
  29. 403 članka imaju tag porezi
  30. 384 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 331 članka imaju tag osijek
  32. 436 članka imaju tag dzs
  33. 390 članka imaju tag hnb
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 315 članka imaju tag hgk
  36. 395 članka imaju tag vlada
  37. 334 članka imaju tag agrokor
  38. 357 članka imaju tag energetika
  39. 405 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici