Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Lis 2017

Ove brojke pokazuju zašto Madridu ne pada na pamet dopustiti odcjepljenje Katalonije

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec  

Ove brojke pokazuju zašto Madridu ne pada na pamet dopustiti odcjepljenje Katalonije

Odvoji li se Katalonija od Španjolske, na ovaj ili onaj način, španjolsko gospodarstvo vjerojatno će pretrpjeti više. Španjolski javni dug iznosi nešto više od bilijun eura, dok je Katalonija nisko zadužena pokrajina. Hipotetske scenarije bolnog razvoda za Business Insider opisala je Tena Lopez, bivša zastupnica u katalonskom parlamentu

Sama priznaje da je teško raditi scenarije za hipotetsku budućnost, no i da će utjecaj na ekonomiju obiju strana biti znatan ako dođe do neovisnosti Katalonije.

Lopez za početak ugrubo uspoređuje ekonomije dviju zemalja. Kao što je vidljivo iz niže priložene tablice, Katalonija predstavlja petinu ukupne španjolske ekonomije i gotovo šestinu ukupnog stanovništva.

Katalonski BDP iznosio je 209 milijardi eura, dok je ostatak Španjolske napravio učinak od 849 milijuna eura. Pritom su Katalonci malo bogatiji - po glavi godišnje imaju 28.200 eura, dok Španjolci imaju 21.750 eura. Usto, Katalonija za malo nadmašuje prosjek EU-a, dok je Španjolska ispod njega.

Katalonija ima i važan udio u ukupnom španjolskom izvozu s čak 60 milijardi eura godišnjeg izvoza. Brojke kojima raspolaže Business Insider nisu pretjerano točne jer ne govore koliko katalonskog i španjolskog izvoza točno otpada na međusobnu trgovinu.

Lopez nagađa s tri najrealnija scenarija: mirnim razvodom, u kojem se neovisnost Katalonije dogovara sa Španjolskom, jednostranim proglašenjem katalonske neovisnosti, u kojem ona ostaje dio EU-a, i jednostranim proglašenjem katalonske neovisnosti u kojem ona više nije članica EU-a.

1. Idealan scenarij: Dogovoreno osamostaljenje

U prvom scenariju nezavisnu Kataloniju priznaje Španjolska, ona postaje članica EU-a, ulazi u Ujedinjenje narode i sve međunarodne organizacije te preuzima sva prava i obveze iz postojećih ugovora.

Takav rasplet praktički znači da se u ekonomskom smislu ne bi dogodilo ništa dramatično. Katalonija bi imala vlastiti proračun (oko 16 milijardi eura) i Španjolska se ne bi mogla koristiti njime, čime bi godišnje izgubila oko dva posto BDP-a.

2. Katalonija proglašava neovisnost, ulazi u EU

Proglasi li Katalonija neovisnost bez pristanka Madrida, Španjolci je mogu pokušati izbaciti sa zajedničkog europskog tržišta te iz eurozone. No to je praktički nemoguća misija jer na to mora pristati svih 28 zemalja članica.

U ovom slučaju Katalonci ipak gube. Primjerice njihovi stanovnici mogu zaboraviti na mirovine koje dobivaju iz španjolskog proračuna, no Katalonija, s druge strane, može zauzeti svu španjolsku imovinu na svojem teritoriju, prodati je i isplatiti mirovine iz vlastitog poreza.

Glavni udar osjetio bi se na dugu. Španjolska bi sama morala vratiti dug od bilijun eura uz manji BDP. Katalonski dug iznosi samo 64 milijarde eura, od čega čak 60 posto drži Španjolska. Moćan je to alat u rukama Katalonije te bi ona jednostavno mogla odbiti vratiti Španjolcima njihov novac.

3. Katalonija izbačena s europskog tržišta - totalni rat

Kada bi nekim čudom Španjolska uspjela izbaciti Kataloniju iz EU-a i eurozone, ne bi trebalo puno vremena da se mlada država nađe na koljenima. Procjene govore da čak 60 posto svojih proizvoda Katalonci prodaju Španjolskoj. U trgovinskom ratu Barcelona bi se brzo našla pod pritiskom carina koje bi je učinile nekonkurentnom.

Osim toga, Španjolska bi mogla odgovoriti blokadama prometnica te bi se i jedna i druga zemlja brzo našle u nezavidnoj poziciji - zato je i katalonska neovisnost igra za ljude s jakim živcima na obje strane. Tko prvi trepne, gubi.


Komentari članka

Vezani članci

Ruski trgovci od navijača su ubrali do pet milijardi dolara

16.07.2018.

Mundijal dao mali, ali važan poticaj ruskoj ekonomiji, kažu analitičari

Kako su dva brata uspjela zaraditi stotine milijuna dolara samo na optimizmu

11.07.2018.

Pokušali su prodavati majice s apstraktnim dizajnom, ali to im nije baš išlo. Onda je braći Bertu i Johnu Jacobsu palo na pamet da, zbog svakodnevne poplave u negativnih vijesti svuda oko njih, iskušaju tržište nudeći mu pozitivne poruke.

Beckham: Što poslije nogometa? Vino i viski!

11.07.2018.

David Beckham, nekadašnji kapetan Engleske, odabrao je nakon nogometne karijere novac uložiti u vinograd, a proizvodi i škotski viski, koji se pije i u Južnoj Africi.

Počeo je najveći trgovinski rat u povijesti. Što to znači za Hrvatsku?

09.07.2018.

SAD je započeo "najveći trgovinski rat u povijesti" koji će naštetiti svjetskom lancu vrijednosti, uzdrmati tržišta i pogoditi svjetski gospodarski rast

Malta - primjer da i vrlo male zemlje mogu biti uspješne

09.07.2018.

Do sredine šezdesetih godina bila je pod britanskom vlašću i glavnina ekonomija bazirala joj se na pružanju usluga britanskoj vojsci koja je tamo bila smještena. Nakon odlaska Britanaca, nova neovisna država morala je izgraditi ekonomiju praktički od nule

Tag cloud

  1. 1778 članka imaju tag hrvatska
  2. 1802 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1165 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 918 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 394 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP