Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lip 2018

Ovaj mladi dvojac u svemir planira poslati prvu hrvatsku raketu, a državne poticaje, kažu, ne trebaju

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Lucija Adžić  

Ovaj mladi dvojac u svemir planira poslati prvu hrvatsku raketu, a državne poticaje, kažu, ne trebaju

Bili smo u radionici i uredu domaćeg startupa Pulsar Laboratories, koji postoji tek godinu dana, a klijenti im dolaze sami, preko preporuke. Ispričali su nam ponešto o svom prvom projektu, prvoj godini, ali i planovima za budućnost. Ako ovako nastave, nećemo se čuditi kad naprave svemirsku raketu

Mladi domaći dvojac Dajgoro Labinac i Ante Medić nije dugo čekao na pokretanje firme Pulsar Laboratories. Poduzetničkim su vodama zaplivali prošle godine, nakon samo godinu dana radnog iskustva. Sad su sami svoji šefovi, rade na projektima za klijente, ali i na vlastitima. Ponosni su na to što su isplatili plaće i uskoro namjeravaju udvostručiti broj zaposlenih.

Njihovi ludi planovi za budućnost su svemirska industrija i slanje prve hrvatske rakete u svemir te hrabro grabe u tom smjeru. Obojica su zaljubljenici u space i tehnologiju pa su tako došli do imena tvrtke koju su nazvali po vrsti zvijezde što se iznimno brzo rotira.

Ured i radionica im je jedna od kućica u Tehnološkom parku na Velesajmu te rade na izradi elektroničkih rješenja, softvera i razvoju proizvoda kroz sve faze, a pružaju i usluge savjetovanja svojim klijentima. Kažu kako klijente ne moraju tražiti, već da oni sami dolaze po preporuci.

'Naš fokus je namjenska elektronika, a prototipe proizvoda radimo po potrebama klijenata. Ljudi nam često dođu s nekakvom idejom, žele nešto postići ili riješiti nekakav problem i onda mi to preuzimamo od početne ideje do završnog prototipa ili proizvoda. Sad za jedan projekt radimo bežične senzore za mjerenje temperature', objašnjava

Kao i mnogi u njihovu sektoru, na posao nisu dugo čekali. Radili su za jednu firmu godinu dana, a potom su dali otkaz i zajedno osnovali Pulsar. I prije otvaranja imali su dogovorene poslove, pa se nikad nisu ni prijavili za potporu za samozapošljavanje.

'Kada smo otvarali tvrtku, nismo tražili poticaje za samozapošljavanje jer smo imali nekoliko poslova koji su nas čekali, iako mi nekad bude žao zbog toga. No tada nam se činilo da treba predugo čekati', kaže Medić i dodaje kako ne vjeruje da su državni poticaji dobri.

'Gledam na to kao da država nekome uzme novac i financira nekog drugog. Razumijem čemu služe poticaji, ali to de facto znači da netko financira svoju konkurenciju. Država uzme tvoj porez i onda ga da nekome drugome, uglavnom tvojoj konkurenciji', smatra.

Za njega je tržišno natjecanje jedini način na koji proizvod može funkcionirati.

'Ako je proizvod dobar, ako ga kupci žele, ako funkcionira na tržištu, onda firma ide, proizvod ide i to je to. Naravno, nije to jedni uvjet da uspije. Ali ako je potpomognut dotacijama države ili nečeg drugog, onda kad-tad to krahira, kad dotacije prestanu', pojašnjava.

Ne ide uvijek sve po planu

Jedan od prvih zadataka na kojem su radili bila je elektronika za pametni novčanik njihovih susjeda iz Tehnološkog parka, firme Baggizmo, a sada rade na novoj pametnoj kartici za istog klijenta.

Prvu godinu su preživjeli, kaže Medić u šali na pitanje kako je prošla.

'Zadovoljni smo. Dosta smo skupili iskustava u ovoj prvoj godini, ali bilo je i jako puno izazova. Puno više nego što bih ih možda htio. Ali svaki problem postoji da se riješi, a svaki izazov koji smo imali smo i riješili.'
tportal

Radili su na mnogo projekata, od kojih su mnogi bili uspješni, no našao se i pokoji propali pokušaj, o čemu nam nije htio govoriti.

'Najzanimljivije je raditi na novim projektima, kad se radi od nule i kad smišljaš nešto što dosad nije napravljeno. Najizazovniji dio stvaranja proizvoda je sama proizvodnja i sastavljanje proizvoda u smislenu cjelinu te proizvod koji funkcionira', objašnjava. Primjerice, dok su radili na pametnim novčanicima, naišli su na neke logističke poteškoće. Pokušali su tako sav materijal nabaviti u Hrvatskoj, no nisu uspjeli i bilo je tu traženja komponenti od Kine do Amerike.

'Kad radite nešto od nule, teško je i vremenski procijeniti koliko vam treba dok ne dobijete željeni rezultat. Na kraju sam zadovoljan time kako je sve ispalo.'
U skoroj budućnosti planiraju zaposliti nove ljude, a u daljnjoj nema granica

Nisu im strana ni inozemna tržišta te svoje proizvode primarno prilagođavaju potrebama stranih kupaca. Hrvatska je mala za ono čime se oni bave, a ni kupovna moć ne ide joj u prilog, smatra Medić. Cijene rada i materijala diktiraju konačne cijene pa visokotehnološki proizvodi, kakve oni rade, ne mogu naći kupce na našem tržištu.

'Danas je svjetsko tržište otvoreno i bilo bi glupo ne iskoristiti priliku i pokušati se probiti na vanjsko tržište', rekao je.

Dajgoro i Ante su vlasnici, programeri, inženjeri i radnici u svojoj firmi. Uskoro će im se pridružiti još jedan član, ali potraga za novim snagama tu ne staje. Traže inženjere elektrotehnike i programere, a plaće se kreću oko 15.000 kuna bruto.

'Sad smo u procesu selekcije kandidata i uskoro će nas biti troje, a onda, nedugo nakon toga, nadam se, i četvoro. Preselit ćemo se u veći ured preko puta jer nam je ovdje zbilja tijesno', pokazao je Ante na radne stolove zatrpane materijalima, dijelovima i prototipovima. No nije to jedan od onih tijesnih ureda kakvi se viđaju u općinama ili knjigovodstvenim servisima, u kojima se grade neboderi registratora i gdje nema mjesta za stolicu.

S njegove lijeve strane nalazi se radni stol na kojem su materijali i alati spremni za neki novi proizvod. Ima tu svega – od kliješta i lemilice do mikroskopa za najpreciznije zadatke. Baš smo ih zatekli usred rada na generatoru signala i analognom sintesajzeru, koje uskoro namjeravaju prijaviti Končarovu Institutu za elektrotehniku.

'Generator služi za generiranje različitih valnih oblika, a sintesajzer za stvaranje buke i muzike. Tako se muzika nekad radila, tamo sedamdesetih i osamdesetih. To je zgodna mala niša i ima ljudi koji se bave time kao hobijem, a mi pokušavamo napraviti nekoliko kitova koje će moći sami složiti', objašnjava Medić.

Rade i kitove za edukaciju, a dosad su već vodili nekoliko dječjih radionica na kojima su ih učili lemljenju i osnovama elektrotehnike.

'Djeca koja su došla bila su malo mlađa nego što smo očekivali, a zadatak je bio namijenjen malo starijoj djeci. Ali uspješno su lemili uz našu pomoć i svi su na kraju otišli s funkcionalnim borićem koji svira i svijetli', ispričao nam je Medić anegdotu s prošlogodišnje radionice, pokazujući na ukrasni borić koji visi na staklenom zidu nasuprot njegovu računalu.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatski poduzetnici ‘zdušno’ navijaju za ukidanje ljetnog i zimskog računanja vremena

14.09.2018.

Gotovo 90 posto hrvatskih poduzetnika se u anketi Hrvatske gospodarske komore (HGK) izjasnilo za ukidanje pomicanja sata, a 60 posto anketiranih se odlučilo za ljetno računanje vremena.

Novi međupredmet: Maturantima će poduzetništvo uskoro biti dio svakodnevne nastave

10.09.2018.

Projekt obuhvaća radionice s učenicima i nastavnicima te izradu metoda projektne nastave i uvođenje poduzetničkih sadržaja u sve nastavne predmete partnerskih škola

Produljen rok za prijavu na natječaj za sudjelovanje u edukacijskim aktivnostima projekta OSA - Obrazovanjem do SAmoinicijative. Postani voditelj EU projekata!

05.09.2018.

Mlada ste visokoobrazovana nezaposlena osoba ili dugotrajno nezaposlena osoba s područja Osječko-baranjske županije? Želite steći konkurentna znanja za prednost na tržištu rada i razvoj vlastite karijere?

Kontinentalni poduzetnici 2017. ostvarili dobit od 31,3 milijarde, jadranski 10,1 milijardu

17.08.2018.

Fina je objavila poslovne rezultate poduzetnika na razini Kontinentalne i Jadranske Hrvatske u 2017.

Najveći hrvatski ICO skupio 8,1 milijun dolara i ide po još

09.08.2018.

Nakon što u rujnu završi ICO, domaći startup očekuje se da će vrijediti 60 milijuna dolara ili gotovo 400 milijuna kuna, a zatim će ga izlistati na svjetskim kripto-burzama.

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 419 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP