Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Tra 2009

Otvorena vrata elektranama na ugljen i nuklearkama

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Otvorena vrata elektranama na ugljen i nuklearkama

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predložit će Vladi da se u novu energetsku strategiju Hrvatske ugradi kombinirani, plavo-bijeli scenarij gradnje novih elektroenergetskih objekata, potvrdio nam je ravnatelj Uprave za energetiku i rudarstvo Ministarstva Branimir Horaček.

Riječ je o kombinaciji dva od tri scenarija predložena u nacrtu strategije. Iz plavog scenarija ostala je planirana gradnja termoelektrane (TE) na prirodni plin snage 400 megavata i dvije termoelektrane na ugljen snage po 600 megavata dok je iz bijelog scenarija preuzeta planirana gradnja nuklearke snage 1000 megavata.

Odluka o gradnji nuklearne elektrane donijet će se ipak za nekoliko godina, nakon prve faze pripreme hrvatskog nuklearnog programa, pa bi ona, prema očekivanju stručnjaka, najranije mogla proraditi tek 2022. ili 2023. godine.

Osim elektrana, u svim je scenarijima planirano da se do 2020. godine sagrade nove hidroelektrane ukupne snage 300 megavata i razne obnovljive izvore snage veće od gotovo 1550 megavata. Svi scenariji također predviđaju da se ove godine dovrši novi plinski blok snage 100 megavata u zagrebačkoj Termoelektrani-toplani, a 2012. novi plinski blok snage 250 megavata u TE-u Sisak te da se do 2020. sagradi novih 300 megavata u »suproizvodnim jedinicama«.

Ministarstvo će nacrt, kazao je Horaček, nakon što bude završen te nakon javne rasprave i konzultacija s ostalim ministarstvima i drugim nadležnim institucijama, vjerojatno još prije lokalnih izbora poslati Vladi. Očekuje da će Vlada prihvatiti njihov prijedlog i potom ga poslati u Sabor na raspravu.

U Ministarstvu žele da nova energetska strategija bude elastična kako bi se, ustreba li, mogla prilagođavati mogućim problemima s cijenama nekih energenata ili njihovom opskrbom te da bi se mogli mijenjati u njoj predviđeni rokovi. Također žele da bude konkurentna, zbog čega su i predložili gradnju novih termoelektrana na ugljen i nuklearke, jer je poznato da one, uz hidroelektrane, proizvode najjeftiniju struju.

Strategija mora, ističe Horaček, biti usklađena i s održivim razvojem. Zato su predviđene sve mjere zaštite okoliša i velika ulaganja u obnovljive izvore energije da bismo 2020. godine oko 20 posto energije proizvodili iz obnovljivih izvora. Pritom se očekuje da će s razvojem tehnologije obnovljivi izvori energije, koji sada proizvode mnogo skuplju struju od klasičnih, postati konkurentniji na tržištu.

Kod termoelektrana na ugljen će se, zbog smanjenja emisije stakleničkih plinova koji potiču globalno zagrijavanje, ostaviti prostor za gradnju postrojenja za separaciju ugljikova dioksida koji će se u budućnosti pohranjivati u podzemlje.

Do 2020. za energetiku 16 milijardi eura

Nacrt strategije energetskog razvitka Hrvatske do 2020. godine predviđa ukupna ulaganja u razne energetske projekte od čak 15 do 16 milijardi eura, kažu stručnjaci. Prema njihovim izračunima, tako velike investicije će u tom razdoblju povećati bruto društveni proizvod za dva posto godišnje.

Orijentirati se na više energenata

Horaček ističe kako je važno da u strategiji postoji i »energetski miks«, dakle da se ne orijentiramo previše na jednu vrstu elektrana ili jedan energent. Budući da na hidroelektrane odlazi polovica HEP-ovih proizvodnih kapaciteta, a većina najboljih lokacija za njihovu gradnju već je iskorištena, u nacrtu strategije prednost se daje gradnji termoelektrane na plin i ugljen, obnovljivih izvora i nuklearki.

Plavo-bijeli scenarij: Struka ga podržala i prihvatila

Plavo-bijeli scenarij predložio je, naime, projektni tim u kojem su brojni istaknuti domaći i strani energetski stručnjaci, a kao najbolji prihvatilo ga je i Vijeće projekta »Prilagodba i nadogradnja Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske«. U tom tijelu su predstavnici Sabora, šest ministarstava i drugih nadležnih institucija, najvažnijih energetskih tvrtki, HUP-a, HAZU-a, sindikata, udruga za zaštitu potrošača te više instituta i fakulteta.


Komentari članka

Vezani članci

Sve više poduzetnika u djelatnosti taksi-službe

17.01.2020.

Na prvom je mjestu po ostvarenoj dobiti Rijeka plus d.o.o. iz Rijeke, s ostvarenih 5,1 milijun kuna dobiti, najveći broj zaposlenih imalo je društvo Autotrans d.d. iz Cresa koje je ostvarilo i najveći ukupan prihod u iznosu od 260,2 milijuna kuna, a najve

U 2019. godini Hrvatsku posjetilo gotovo 21 milijun turista, koji su ostvarili 108,6 milijuna noćenja

15.01.2020.

Najviše noćenja ostvarili su Nijemci (21,2 milijuna), Slovenci (10,9 milijuna), Austrijanci (7,8 milijuna), Poljaci (6,1 milijun) i Talijani (5,5 milijuna)

Loša poduzetnička klima, manjak novca i iseljavanje usporili otvaranje novih tvrtki

13.01.2020.

Loša poduzetnička klima i masovno iseljavanje sve se više odražavaju i na dinamiku otvaranja novih tvrtki u Hrvatskoj. Kako pokazuju podaci Fine, preko servisa Hitro.hr prošle je godine osnovano oko tisuću manje tvrtki i obrta nego u 2018. godini, što pre

Čak 30 posto poduzeća nema svoje web-stranice

08.01.2020.

Ono što je još relativno slabo zastupljeno kod hrvatskih poduzeća je, unatoč upotrebi IKT tehnologija koje to omogućavaju, e-trgovina (internetska ili online prodaja) u poduzećima, preko koje se ostvaruje samo oko 14 posto njihova ukupnog prometa.

Pregled - Hrvatsko gospodarstvo u 2019.

30.12.2019.

Ovu godinu, gospodarski - obilježili su pozitivni makoekonomski pokazatelji, stabilne javne financije, uspješna turistička sezona, ali i brojne teškoće u kojima su se našle nekad velike kompanije

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1994 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1262 članka imaju tag izvoz
  5. 858 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1008 članka imaju tag svijet
  7. 989 članka imaju tag trgovina
  8. 1021 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 851 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 433 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 381 članka imaju tag hnb
  30. 425 članka imaju tag dzs
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 363 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg