Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Tra 2009

Otvorena vrata elektranama na ugljen i nuklearkama

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Željko Bukša  

Otvorena vrata elektranama na ugljen i nuklearkama

Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva predložit će Vladi da se u novu energetsku strategiju Hrvatske ugradi kombinirani, plavo-bijeli scenarij gradnje novih elektroenergetskih objekata, potvrdio nam je ravnatelj Uprave za energetiku i rudarstvo Ministarstva Branimir Horaček.

Riječ je o kombinaciji dva od tri scenarija predložena u nacrtu strategije. Iz plavog scenarija ostala je planirana gradnja termoelektrane (TE) na prirodni plin snage 400 megavata i dvije termoelektrane na ugljen snage po 600 megavata dok je iz bijelog scenarija preuzeta planirana gradnja nuklearke snage 1000 megavata.

Odluka o gradnji nuklearne elektrane donijet će se ipak za nekoliko godina, nakon prve faze pripreme hrvatskog nuklearnog programa, pa bi ona, prema očekivanju stručnjaka, najranije mogla proraditi tek 2022. ili 2023. godine.

Osim elektrana, u svim je scenarijima planirano da se do 2020. godine sagrade nove hidroelektrane ukupne snage 300 megavata i razne obnovljive izvore snage veće od gotovo 1550 megavata. Svi scenariji također predviđaju da se ove godine dovrši novi plinski blok snage 100 megavata u zagrebačkoj Termoelektrani-toplani, a 2012. novi plinski blok snage 250 megavata u TE-u Sisak te da se do 2020. sagradi novih 300 megavata u »suproizvodnim jedinicama«.

Ministarstvo će nacrt, kazao je Horaček, nakon što bude završen te nakon javne rasprave i konzultacija s ostalim ministarstvima i drugim nadležnim institucijama, vjerojatno još prije lokalnih izbora poslati Vladi. Očekuje da će Vlada prihvatiti njihov prijedlog i potom ga poslati u Sabor na raspravu.

U Ministarstvu žele da nova energetska strategija bude elastična kako bi se, ustreba li, mogla prilagođavati mogućim problemima s cijenama nekih energenata ili njihovom opskrbom te da bi se mogli mijenjati u njoj predviđeni rokovi. Također žele da bude konkurentna, zbog čega su i predložili gradnju novih termoelektrana na ugljen i nuklearke, jer je poznato da one, uz hidroelektrane, proizvode najjeftiniju struju.

Strategija mora, ističe Horaček, biti usklađena i s održivim razvojem. Zato su predviđene sve mjere zaštite okoliša i velika ulaganja u obnovljive izvore energije da bismo 2020. godine oko 20 posto energije proizvodili iz obnovljivih izvora. Pritom se očekuje da će s razvojem tehnologije obnovljivi izvori energije, koji sada proizvode mnogo skuplju struju od klasičnih, postati konkurentniji na tržištu.

Kod termoelektrana na ugljen će se, zbog smanjenja emisije stakleničkih plinova koji potiču globalno zagrijavanje, ostaviti prostor za gradnju postrojenja za separaciju ugljikova dioksida koji će se u budućnosti pohranjivati u podzemlje.

Do 2020. za energetiku 16 milijardi eura

Nacrt strategije energetskog razvitka Hrvatske do 2020. godine predviđa ukupna ulaganja u razne energetske projekte od čak 15 do 16 milijardi eura, kažu stručnjaci. Prema njihovim izračunima, tako velike investicije će u tom razdoblju povećati bruto društveni proizvod za dva posto godišnje.

Orijentirati se na više energenata

Horaček ističe kako je važno da u strategiji postoji i »energetski miks«, dakle da se ne orijentiramo previše na jednu vrstu elektrana ili jedan energent. Budući da na hidroelektrane odlazi polovica HEP-ovih proizvodnih kapaciteta, a većina najboljih lokacija za njihovu gradnju već je iskorištena, u nacrtu strategije prednost se daje gradnji termoelektrane na plin i ugljen, obnovljivih izvora i nuklearki.

Plavo-bijeli scenarij: Struka ga podržala i prihvatila

Plavo-bijeli scenarij predložio je, naime, projektni tim u kojem su brojni istaknuti domaći i strani energetski stručnjaci, a kao najbolji prihvatilo ga je i Vijeće projekta »Prilagodba i nadogradnja Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske«. U tom tijelu su predstavnici Sabora, šest ministarstava i drugih nadležnih institucija, najvažnijih energetskih tvrtki, HUP-a, HAZU-a, sindikata, udruga za zaštitu potrošača te više instituta i fakulteta.


Komentari članka

Vezani članci

Turistički sajam u Londonu: Hrvatska hit

05.11.2019.

U Londonu se održava jedan od najvećih turističkih sajmova, na kojem se predstavlja oko 5 tisuća izlagača iz više od 180 zemalja. Među njima je i Hrvatska, koja je ovogodišnji hit sajma. A da bi britanskih turista kod nas bilo još više, uvode se nove zrak

Porast javnog duga, sada iznosi 297,1 milijardu

05.11.2019.

Po podacima HNB-a, javni dug je krajem srpnja, prema metodologiji ESA 2010, iznosio 297,1 milijardu kuna, što je gotovo 11 milijardi kuna ili 3,8 posto više u odnosu na kraj 2018., a to je povećanje posljedica izdanja 1,5 milijardi eura vrijedne euroobvez

Hrvati troše i kupuju, a trgovci pune blagajne

02.11.2019.

Hrvatska već 60 mjeseci bilježi rast maloprodaje pa bi ove godine trgovci nakon punih 11 godina mogli doseći promet iz pretkrizne 2008. Na pozitivne trendove u trgovini na malo najviše su utjecali rast plaća, zaposlenosti, turistička potrošnja i povoljnij

Hrvatski građani na putovanja lani potrošili 6,45 milijardi kuna

28.10.2019.

Na barem jednom privatnom višednevnom putovanju prošle godine je bilo 1,7 milijuna ili 46,5 posto hrvatskih građana u dobi od 15 i više godina, pri čemu su ukupno potrošili 8,7 milijardi kuna, od čega 3,8 milijardi kuna u Hrvatskoj, a 4,8 milijardi kuna u

Prosječna neto plaća u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna

22.10.2019.

Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz iznosila je 6.438 kuna, što je na godišnjoj razini realno više za dva posto, objavio je u ponedjeljak Državni zavod za statistiku (DZS)

Tag cloud

  1. 1951 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1253 članka imaju tag izvoz
  5. 853 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 990 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 973 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 585 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 770 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 380 članka imaju tag vlada
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija