Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Ou 2011

Otpremnine pune mirovinski zavod

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: Edita Vlahović Žuvela  

Otpremnine pune mirovinski zavod

Kompanije dio troška restrukturiranja prebacuju na državu. Treći okrugli stol Analize mirovinskog sustava ispitivat će veze tržišta rada i mirovinskog sustava te mogućnosti produžetka radnog vijeka. Prva dva okrugla stola koje smo organizirali u sklopu projekta Analiza mirovinskog sustava pokazala su da se u Hrvatskoj teško produžuje radni vijek, da se još uvijek, kao i prošlih desetljeća, rano odlazi u mirovinu. Kriza samo zaoštrava problem - od 2006. do 2010. broj korisnika starosnih mirovina smanjen je za 11,6 posto, dok je broj korisnika prijevremenih starosnih mirovina povećan čak 3,5 puta. Treći okrugli stol kojeg časopis Banka i Institut za javne financije organiziraju u četvrtak, 17. ožujka, u Radničkom domu bavit će se razlozima tako dramatičnog porasta prijevremenog umirovljenja, kao i mogućim načinima produžetka radnog vijeka.

Jedna od teza kojima će se baviti analitičari glasi: visoke otpremnine potiču radnike na rano umirovljenje (javna je tajna da se u nekim poduzećima radnici "guraju" da bi bili proglašeni viškom), a kompanije dio troška restrukturiranja prebacuju na državu, odnosno mirovinski fond. Naravno, riječ je o radnicima koji imaju uvjeta za odlazak u mirovinu, pa im poduzeće plaća da to i učine jer je tako poduzeću jeftinije nego da ga zadrži na plaći. U drugačijoj su poziciji radnici koji nemaju uvjete za mirovinu, a isplaćuju im se otpremnine. Na gubitničkoj strani je i država koja nema prihoda od poreza i doprinosa od isplaćene otpremnine, nema budućih prihoda od poreza i doprinosa temeljem plaće, a povećavaju joj se rashodi jer od prvog dana nakon prestanka radnog odnosa ima obvezu isplate mirovine. U hrvatskom sustavu ima još paradoksa i ako je vješt, poslodavac trošak restrukturiranja može sniziti na još nekoliko načina.

Marija Zuber, savjetnica-urednica u Računovodstvu i financijama, izračunala je koliko je poslodavcu rad umirovljenika jeftiniji od rada zaposlenog zbog važećih rješenja u poreznom sustavu i oporezivanju mirovina. Zuber će se baviti i ostalim kontroverzama poreznog tretiranja mirovina: kako to da se oporezuju prinosi od obvezne mirovinske štednje, a ne i od dobrovljne, kako razlike u plaćanju poreza i doprinosa mijenja visinu mirovine "starih" i "novih" umirovljenika, ili mirovine hrvatskih branitelja; treba li Hrvatska oporezivati mirovine koje rezidenti ostvaruju iz inozemstva... Ipak, ključno je pitanje kako ljude zadržati što dulje aktivnima. Kad bi se pitalo hrvatske poduzetnike, donja najprimjerenija dobna granica za umirovljenje i muškaraca i žena je 50 godina, a gornja čak 70 godina. Slovenski poduzetnici snizili su gornju granicu za nekoliko godina, do 65 godine. S druge strane slovenski poduzetnici spremniji su od hrvatskih zadržati zaposlenike nakon što ispune uvjete za mirovinu, ali u praksi u domaćim poduzećima više je starijih radnika nego u slovenskima, a još je veća razlika ako se gleda udio starijih među novozaposlenima.

Ne treba, međutim, imati iluzija - i u Hrvatskoj i u Sloveniji stariji, a to su svi već iznad 50-te, teško nalaze novi posao: u hrvatskim poduzećima među navozaposlenim je 3,4 posto starijih, u slovenskim tek 1,8 posto. Do takvih je rezultata došla Maja Vehovec iz Ekonomskog instituta koja je istraživala perspektive dužeg ostajanja u svijetu rada u Hrvatskoj i Sloveniji. Taj se problem u razvijenijim zemljama počeo tematizirati tek od 90-ih, s tom razlikom da su države Europske unije počele voditi javne politike kojima nastoje produžiti radni vijek i povećati zaposlenost ljudi starijih od 55 godina. U EU-15 zaposlenost te dobne skupine povećana je od 2000. do 2009. s 39,7 posto na 49,1 posto. "Hrvatska je usprkos recentnom napretku na začelju", kaže Teo Matković s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji je analizirao angažman starijih osoba u svijetu rada i moguće načine poboljšanja zapošljivosti starijih radnika.


Komentari članka

Vezani članci

OKRUGLI STOL: Kako potaknuti i povećati izvoznu orijentaciju hrvatskih tvrtki?

24.05.2019.

U utorak, 28.05. od 11-13 sati CEPOR, u suradnji s Ekonomskim fakultetom u Osijeku i Raiffeisenbank Hrvatska, organizira okrugli stol čiji cilj je raspraviti o efikasnosti mjera institucionalne podrške za internacionalizaciju poslovanja malih i srednjih

Ekonomski stručnjaci otkrivaju: Je li bolje štedjeti u oba stupa ili vratiti se u prvi?

25.10.2018.

Država svaki mjesec prisilno uzme dvadeset posto plaće koju netko zaradi i stavlja na štednju u prvi državni i drugi privatni mirovinski stup

Tko dobiva, a tko gubi: Pet glavnih promjena koje donosi mirovinska reforma

07.11.2017.

Unatoč protivljenju umirovljeničkih udruga i dijela stručne javnosti, vladajući planiraju ojačati drugi mirovinski stup, očekujući da će se tako dugoročno osigurati održivost cijelog sustava. Od 2002. u drugi stup uplaćuje se pet posto plaće, a da bi se o

Evo kako bi dva izvrsna studenta srezala proračun za 7,7 milijardi kuna

26.01.2016.

Najavljene reforme imaju dugoročni naglasak, zato su nam nužne kratkoročne mjere za smanjenje proračunskog deficita, glavna je ...

Male i srednje tvrtke mogu pokrenuti gospodarstvo, ali muči ih neproduktivnost

14.10.2014.

Mala i srednja poduzeća imaju potencijal biti motori hrvatskog izvoza, ali i cjelokupnog gospodarskog rasta. Kako bi se taj ...

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 488 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija