Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Tra 2018

Ostvarili ste veliki profit. Kako platiti što manje poreza, a da je sve legalno?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Ostvarili ste veliki profit. Kako platiti što manje poreza, a da je sve legalno?

Većina poduzetnika do kraja travnja dužna je podnijeti godišnju prijavu poreza na dobit. U Hrvatskoj se poduzetnička zarada oporezuje po stopama od 18 i 12 posto, ovisno o ostvarenim prihodima, a postoje olakšice i oslobođenja koji omogućuju legalno smanjenje ili potpuno izbjegavanje plaćanja ove obveze

Obveznici poreza na dobit su sva trgovačka društva, ali i dio fizičkih osoba (obrtnici, slobodna zanimanja) koje posluju u sustavu tog poreza. Porezna osnovica je razlika između ukupnih prihoda i rashoda poslovanja u financijskoj godini.

U pravilu, računovodstveno iskazana dobit ne podudara se s iznosom dobiti koja podliježe oporezivanju. Naime, u praksi postoji niz stavki koje uvećavaju ili umanjuju poreznu osnovicu. Tipične stavke koje podižu poreznu osnovicu su rashodi vezani uz vrijednosno usklađivanje materijalne imovine, potraživanja i vrijednosnih papira do kojih dolazi zbog smanjenja vrijednosti (otpis ili nerealizirani gubitak), amortizacija iznad propisanih stopa, dijela troškova reprezentacije i korištenja osobnim vozilom i sl.

S druge strane, poreznu osnovicu umanjuju stavke poput priznatih gubitaka iz prethodnih razdoblja, prihoda po osnovi vrijednosnog usklađivanja imovine, potraživanja i vrijednosnih papira (povećanje vrijednosti, nerealizirana dobit), državnih potpora za istraživačko-razvojne projekte (od 100 do 150 posto opravdanih troškova), državnih potpora za obrazovanje i izobrazbu radnika, prihoda od dividendi ili udjela u dobiti i sl.

Primjerice, porezno se priznaje rashod po osnovi vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca, za koja je od dospijeća do kraja poreznog razdoblja prošlo više od 60 dana, a nisu naplaćena do 15 dana prije podnošenja porezne prijave. Dakle usklađenjem vrijednosti takvih potraživanja prihod od prodaje ući će u poslovni rezultat tek u razdoblju u kojem će potraživanje biti naplaćeno, a time će i obveza za porez na dobit po toj osnovi nastati poslije isteka tog razdoblja.

Poreznu osnovicu mogu smanjiti i rezerviranja za očekivane buduće troškove, kao što su troškovi započetih sudskih sporova ili troškovi otpremnina pod uvjetom da je već donesen program zbrinjavanja viška radnika.

Poduzetnicima koji su ostvarili prihod iznad tri milijuna na utvrđenu osnovicu obračunava se porez na dobit po stopi od 18 posto, dok se poduzetnicima s prihodom ispod navedene granice razrezuje porez po stopi od 12 posto. U praksi, poduzetnici tijekom godine plaćaju predujmove poreza na temelju rezultata iz prethodne godine, a na temelju godišnje porezne prijave utvrđuje se razlika poreza za plaćanje ili povrat.

Kako bi umanjili ili potpuno izbjegli porez na dobit, poduzetnici mogu koristi i zakonom regulirane porezne olakšice i oslobođenja. Kako se ta prava često mijenjaju, dobro je znati koje su porezne olakšice trenutno na snazi. Podsjetimo, poreznim izmjenama koje su stupile na snagu početkom 2017. ukinute su porezne olakšice za reinvestiranu dobit i porezne olakšice na području jedinica lokalne samouprave II. skupine.

Zadržane su porezne olakšice za poduzetnike koji posluju na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave I. skupine (47 jedinica) i na području Vukovara. Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na tim područjima plaćaju 50 posto od propisane stope poreza na dobit.

Značajna umanjenja porezne osnovice mogu se ostvariti korištenjem poticaja na temelju Zakona o poticanju ulaganja. Ukupna potpora za ulaganje se izračunava kao postotak vrijednosti ulaganja, odnosno utvrđuje se na temelju prihvatljivih troškova ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu ili na temelju prihvatljivih troškova otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem (trošak plaća).

Maksimalni intenziteti potpore, utvrđeni kartom regionalnih potpora, iznose 25 posto, 35 posto ili 45 posto od ukupnih troškova ulaganja, ovisno o tome realizira li projekt ulaganja mali, srednji ili veliki poduzetnik.

Pritom treba naglasiti da porezni obveznik koji koristi poreznu olakšicu uz prijavu poreza na dobit mora dostaviti presliku potvrde o statusu korisnika potpore i godišnje pisano izvješće o izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom.


Komentari članka

Vezani članci

Božićni dar s neoporezivim isplatama radnika nosi zamke

14.11.2018.

Računajući i efekt 5-postotne stope PDV-a i za bezreceptne lijekove, rasterećenje bi 2019. moglo biti i 3 mlrd. kuna

Englez u Dubrovniku: Privatne firme ovdje izumiru. Pohlepa države ubija Hrvatsku

13.11.2018.

A u slučaju da se pitate koliko bi vas zaposlenik s plaćom od 7000 kuna koštao u Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7600 kuna. Ovo je srž problema. Kao što Shakespeare kaže: 'Nešto je trulo u državi Danskoj.

Otkriveno što je Marićevo iznenađenje. Ima veze s nagrađivanjem radnika

12.11.2018.

Vlada će od 1. prosinca povećati neoporeziva davanja koja se odnose na nagrade zaposlenicima. Tu se radi o božićnicama, uskrsnicama, regresu, 13. plaći...

Popović: Irci nam nude da tamo preselimo čitavu tvrtku

09.11.2018.

Bilo bi dobro da su ta davanja na plaće i iz plaća bar 20 do 30 posto niža, i da su plaće naših zaposlenika toliko više. Stalno smo u strahu da će nam otići najvažniji ljudi, jer neprestano dobivaju ponude drugih tvrtki. I ne samo oni, naša tvrtka dobiva

Bruxelles popravio prognozu: Hrvatski BDP se 2019. konačno vraća na razinu prije krize?

09.11.2018.

Europska komisija u četvrtak je podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,8 posto, s prethodnih 2,6 posto, ocijenivši da je iznenađujuće snažan rast u drugom tromjesečju najavio solidan rast u cijeloj godini

Tag cloud

  1. 1822 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1505 članka imaju tag financije
  4. 1185 članka imaju tag izvoz
  5. 783 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 964 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 658 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag EU
  11. 857 članka imaju tag svijet
  12. 836 članka imaju tag industrija
  13. 838 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 524 članka imaju tag marketing
  18. 479 članka imaju tag krediti
  19. 443 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 332 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 320 članka imaju tag agrokor
  30. 314 članka imaju tag eu fondovi
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP