Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Tra 2018

Ostvarili ste veliki profit. Kako platiti što manje poreza, a da je sve legalno?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Ostvarili ste veliki profit. Kako platiti što manje poreza, a da je sve legalno?

Većina poduzetnika do kraja travnja dužna je podnijeti godišnju prijavu poreza na dobit. U Hrvatskoj se poduzetnička zarada oporezuje po stopama od 18 i 12 posto, ovisno o ostvarenim prihodima, a postoje olakšice i oslobođenja koji omogućuju legalno smanjenje ili potpuno izbjegavanje plaćanja ove obveze

Obveznici poreza na dobit su sva trgovačka društva, ali i dio fizičkih osoba (obrtnici, slobodna zanimanja) koje posluju u sustavu tog poreza. Porezna osnovica je razlika između ukupnih prihoda i rashoda poslovanja u financijskoj godini.

U pravilu, računovodstveno iskazana dobit ne podudara se s iznosom dobiti koja podliježe oporezivanju. Naime, u praksi postoji niz stavki koje uvećavaju ili umanjuju poreznu osnovicu. Tipične stavke koje podižu poreznu osnovicu su rashodi vezani uz vrijednosno usklađivanje materijalne imovine, potraživanja i vrijednosnih papira do kojih dolazi zbog smanjenja vrijednosti (otpis ili nerealizirani gubitak), amortizacija iznad propisanih stopa, dijela troškova reprezentacije i korištenja osobnim vozilom i sl.

S druge strane, poreznu osnovicu umanjuju stavke poput priznatih gubitaka iz prethodnih razdoblja, prihoda po osnovi vrijednosnog usklađivanja imovine, potraživanja i vrijednosnih papira (povećanje vrijednosti, nerealizirana dobit), državnih potpora za istraživačko-razvojne projekte (od 100 do 150 posto opravdanih troškova), državnih potpora za obrazovanje i izobrazbu radnika, prihoda od dividendi ili udjela u dobiti i sl.

Primjerice, porezno se priznaje rashod po osnovi vrijednosnog usklađenja potraživanja od kupaca, za koja je od dospijeća do kraja poreznog razdoblja prošlo više od 60 dana, a nisu naplaćena do 15 dana prije podnošenja porezne prijave. Dakle usklađenjem vrijednosti takvih potraživanja prihod od prodaje ući će u poslovni rezultat tek u razdoblju u kojem će potraživanje biti naplaćeno, a time će i obveza za porez na dobit po toj osnovi nastati poslije isteka tog razdoblja.

Poreznu osnovicu mogu smanjiti i rezerviranja za očekivane buduće troškove, kao što su troškovi započetih sudskih sporova ili troškovi otpremnina pod uvjetom da je već donesen program zbrinjavanja viška radnika.

Poduzetnicima koji su ostvarili prihod iznad tri milijuna na utvrđenu osnovicu obračunava se porez na dobit po stopi od 18 posto, dok se poduzetnicima s prihodom ispod navedene granice razrezuje porez po stopi od 12 posto. U praksi, poduzetnici tijekom godine plaćaju predujmove poreza na temelju rezultata iz prethodne godine, a na temelju godišnje porezne prijave utvrđuje se razlika poreza za plaćanje ili povrat.

Kako bi umanjili ili potpuno izbjegli porez na dobit, poduzetnici mogu koristi i zakonom regulirane porezne olakšice i oslobođenja. Kako se ta prava često mijenjaju, dobro je znati koje su porezne olakšice trenutno na snazi. Podsjetimo, poreznim izmjenama koje su stupile na snagu početkom 2017. ukinute su porezne olakšice za reinvestiranu dobit i porezne olakšice na području jedinica lokalne samouprave II. skupine.

Zadržane su porezne olakšice za poduzetnike koji posluju na potpomognutom području jedinica lokalne samouprave I. skupine (47 jedinica) i na području Vukovara. Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na tim područjima plaćaju 50 posto od propisane stope poreza na dobit.

Značajna umanjenja porezne osnovice mogu se ostvariti korištenjem poticaja na temelju Zakona o poticanju ulaganja. Ukupna potpora za ulaganje se izračunava kao postotak vrijednosti ulaganja, odnosno utvrđuje se na temelju prihvatljivih troškova ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu ili na temelju prihvatljivih troškova otvaranja novih radnih mjesta povezanih s ulaganjem (trošak plaća).

Maksimalni intenziteti potpore, utvrđeni kartom regionalnih potpora, iznose 25 posto, 35 posto ili 45 posto od ukupnih troškova ulaganja, ovisno o tome realizira li projekt ulaganja mali, srednji ili veliki poduzetnik.

Pritom treba naglasiti da porezni obveznik koji koristi poreznu olakšicu uz prijavu poreza na dobit mora dostaviti presliku potvrde o statusu korisnika potpore i godišnje pisano izvješće o izvršenju investicijskog projekta, prihvatljivim troškovima, korištenju poticajnih mjera te očuvanju predmetne investicije i otvorenih radnih mjesta povezanih s tom investicijom.


Komentari članka

Vezani članci

Amazon i Netflix u SAD-u neće platiti ni dolara poreza na dobit

18.02.2019.

Zahvaljujući povoljnim zakonima, poreznim olakšicama i rupama u propisima, velike kompanije koje mnogo zarađuju u SAD-u ne moraju platiti porez na dobit

OGORČENI: Prka Đurašić – Poduzetnike se muze kroz poreze i kažnjava jer pune državnu blagajnu

05.02.2019.

Slijedom tekstova i reakcija koji je pokrenuo intervju Kristine Ercegović, vlasnice Business caféa, javilo nam se još mnoštvo nezadovoljnih poduzetnica i poduzetnika koji imaju osjećaj da se bore s vjetrenjačama.

Poručujem ministru financija da prestane mlatiti mrtvoga konja

01.02.2019.

Njezina poruka Vladi proizlazi iz nezadovoljstva koje guši male biznise s kojima najčešće surađuje.

Marija Zuber: Porezna će većinu podataka prikupljati iz obrasca JOPPD

29.01.2019.

Za isplaćene dohotke koji se smatraju konačnima, a od kojih je isplatitelj obustavljao porez na dohodak po odbitku, isplatitelji nisu obvezni poreznom obvezniku dostavljati potvrdu o dohotku isplaćenom na godišnjoj razini osim na izričit zahtjev.

Marić najavio promjene u poreznom tretmanu paušalista i "slobodnjaka"

28.01.2019.

Niska stopa oporezivanja i jednostavno vođenja knjiga dovelo je do velikog rasta obrtnika paušalista i slobodnih djelatnosti. Ministar Zdravko Marić najavio je da će Ministarstvo financija "posebno razmotriti taj segment i vidjeti kako ga tretirati u budu

Tag cloud

  1. 1856 članka imaju tag hrvatska
  2. 1880 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1195 članka imaju tag izvoz
  5. 808 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 979 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 936 članka imaju tag trgovina
  8. 810 članka imaju tag investicije
  9. 670 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 889 članka imaju tag svijet
  11. 942 članka imaju tag EU
  12. 858 članka imaju tag ict
  13. 841 članka imaju tag industrija
  14. 755 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 477 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 562 članka imaju tag maloprodaja
  18. 532 članka imaju tag marketing
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 342 članka imaju tag poticaji
  22. 409 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 245 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 325 članka imaju tag eu fondovi
  30. 322 članka imaju tag agrokor
  31. 291 članka imaju tag osijek
  32. 324 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 325 članka imaju tag porezi