Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Ruj 2009

Ostrea otvorila novu suvremenu tvornicu ribe

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ljubica Ivićev Balen  

Ostrea otvorila novu suvremenu tvornicu ribe

Tvornica za preradu ribe Ostrea otvorila je svoje nove pogone u poslovnoj zoni u Stankovcima. Na prostoru od 15.000 metara četvornih sagrađena je tvornica veličine 7500 metara četvornih. U novim, suvremeno opremljenim halama godišnje će se proizvoditi 4500 tona ribe, a zaposleno je 260 radnika. Ostrea je počela raditi u Benkovcu prije desetak godina u pogonu u kojemu je oko 50 zaposlenih godišnje solilo oko 500 tona ribe.

»Surađujemo s oko 50 ribarskih brodova, pa ribu za nas lovi više od polovice hrvatske flote plivarica. Prisutni smo u 30 zemalja zahtjevnog međunarodnog tržišta. S poslovnim partnerom iz Italije, slanim inćunima pokrivamo više od 50 posto tamošnjeg tržišta, a sve više ulazimo i u domaće lance i trgovine«, kaže Neven Badurina, vlasnik tvornice.

U novu tvornicu u Stankovcima uloženo je više od 45 milijuna kuna, a strojevi stoje oko pet milijuna eura. Tvornicu su gradile domaće tvrtke, u njoj se prerađuje riba ulovljena u našem dijelu Jadrana, a oko 90 posto proizvodnje ide na inozemno tržište. Budući da sezona ulova i soljenja inćuna, temeljne djelatnosti tvornice, traje od ožujka do kraja listopada, sezonski radnici rade punih osam mjeseci u godini.

Ostrea ima najveći i najmoderniji pogon za soljenje inćuna u Europi, a prema poslovnim planovima trebala bi postati vodeća riboprerađivačka tvornica u Hrvatskoj. »Poticajima se prati ulov, uzgoj i prerada ribe, a svaka kuna uložena u taj sektor se višestruko vraća«, istaknuo je na otvaranju tvornice Tonči Božanić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Pogoni prve tvornice, otvorene 2000. godine, nalaze se u unajmljenim halama regionalne veletržnice u Benkovcu, a ta tvornica neće biti zatvorena jer će proizvodnja, iako u smanjenom obliku, u njoj biti nastavljena. Tvrtka je u vlasništvu Nevena Badurine, koji je ujedno i njezin direktor, te dvojice Talijana iz Parme. U novoj tvornici instalirane su potpuno nove linije, a proširit će se i asortiman proizvodnje. Dosad su radili poluproizvod - usoljene inćune u barilima od 100 do 130 kilograma, te manje finalno pakiranje od jednog do deset kilograma inćuna u ambalaži s talijanskim dizajnom, kao i manje količine usoljenih srdela.

Cilj im je zatvoriti cijeli proizvodni ciklus, tj. pripremu i pakiranje fileta slane ribe u ulju, što se sada radi u Albaniji, a potom plasira na tržište. Imaju stabiliziranu proizvodnju od 3000 do 3500 tona godišnje, a s novom tvornicom povećat će proizvodnju za 20 do 30 posto. Pretprošle godine imali su rekordnu proizvodnju kad su u jednom danu očistili i usolili sto tona ribe, što ni jedna tvornica u Europi ne može učiniti. Deset djelatnica u osam sati rada posoli do pet tona inćuna. »Naši odlični radnici najzaslužniji su za dobre poslovne rezultate«, naglašavaju u Ostrei.

Otkup inćuna i srdela

Proizvodnja najviše ovisi o ulovu, koji na sjevernom Jadranu počinje na proljeće, a završava u listopadu na južnom Jadranu. Ostrea ima odlično organiziran otkup inćuna od Rijeke, Zadra, Splita pa sve do Korčule, a od Drvenik-tune i Sardine Postira otkupljuju i srdele. Do Benkovca i Stankovaca riba se prevozi Ostreinim kamionima s rashladnim uređajima, jer se inćuni ne smiju zamrzavati i moraju se preraditi u roku od 48 sati od ulova.


Komentari članka

Vezani članci

Prijavite se za potporu za kupnju i uzgoj rasplodnih junica - rok prijave je 1. listopada

20.09.2018.

Na raspolaganju je 195 milijuna kuna, podsjećaju iz Ministarstva poljoprivrede

Uspješan obiteljski posao Vinarije Pinkert: otac i kći udružili snage pa proizvode 60.000 litara vina godišnje!

06.09.2018.

Na 15 hektara zemlje na kojima raste 65 tisuća trsova vinove loze smjestio se vinograd obitelji Pinkert. Otac Zoltan, zaljubljenik u vinogradarstvo i kći Kristina godišnje proizvedu 60 tisuća litara vrhunskog vina čime nižu brojne uspjehe!

Pola milijarde kuna za zajmove poljoprivrednika, zahtjevi se primaju od 1. rujna

30.08.2018.

Ti se financijski instrumenti sufinanciraju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, a iz Ministarstva iznose da je za to rezervirano pola milijarde kuna.

Država dijeli 279 milijuna kuna malim poljoprivrednicima, 15.000 eura po poljoprivredniku

24.08.2018.

Potpore su namijenjene kupnji životinja, bilja i sjemena, gradnji i opremanji objekata, kupnji zemljišta i strojeva, promidžbi poljoprivrednih proizvoda, stjecanju potrebnih stručnih znanja itd.

Prođe li novi prijedlog EK, našim ribarima se crno piše

03.08.2018.

Dio članica, uključujući Hrvatsku, usprotivio se pojedinim idejama iz Bruxellesa pa se ipak može očekivati povoljniji kompromis

Tag cloud

  1. 1800 članka imaju tag hrvatska
  2. 1835 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 955 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 835 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 420 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 326 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP