Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Ou 2018

Ostala bez posla pa se posvetila poljoprivredi, uz koke Hrvatice danas ima povrtnice s eko certifikatom

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Ostala bez posla pa se posvetila poljoprivredi, uz koke Hrvatice danas ima povrtnice s eko certifikatom

Iako snijeg i temperature ispod ništice kazuju da zima uvelike traje na Obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu Jasminke Zlatarek (43) iz Varaždinske županije, Općine Maruševec, razmišlja se o povrtnicama koje će se saditi u rano proljeće. U pravilu su to kelj, cvjetača, brokula, ali ima kod radišne ekonomistice crvenog i običnog zelja, graha, bundeva, krastavaca, rajčice, blitve, špinata, luka, korijenastog povrća i dr.

Nakon što je svojedobno ostala bez posla, priča nam Jasminka, bilo je pitanje kako dalje preživjeti, pa je izvor prihoda i egzistencije došao od naslijeđene zemlje, odnosno bavljenja poljoprivredom od koje danas isključivo i živi. Ona i sin joj David (23), a nažalost ne tako davno, rame uz rame s njima je bio i pokojni joj suprug. Sa zemljom (nešto više od tri hektara), ističe naša sugovornica, prijateljuje od djetinjstva, iako je zapravo gradsko dijete i cijeli je život kaže provela u centru grada. Nakon što bi joj roditelji, prisjeća se, došli doma s posla, uvijek bi se odlazilo na selo "nekaj delati". Pa joj ono zato i nije strano kao ni poljodjeljski posao jer naučena je raditi na zemlji.

U ponudi krumpir i varaždinsko zelje

A u ponudi na oko pola hektar kod Jasminke tijekom godine ima i krumpira i neizostavnog varaždinskog zelja. Prvotno je potonjeg kupila nekoliko paketića i sadila ga, a kasnije je sadnice radila sama. Iščupala bi glavicu zelja s korijenom koju bi potom umetnula u rupu dubine dvadesetak centimetara i pokrila je tankim slojem zemlje, odnosno slamom da se očuva temperatura i da se ne smrzava. Pokrila bi sve, kaže i stajskim gnojem. Na proljeće iz središta bi glavice izniknuli cvjetovi, odnosno svojevrsne tanke mahune sa sjemenkama koje bi potom posijala, odnosno presadila, ali tek "kada su visine dvanaestak centimetara". Osim potonjeg zaživi na poljima vrijedne ekonomistice i oko 6.000 sadnica crvenog zelja od kojih kaže nešto i otpadne od suše, štetnika i drugog, a u prosijeku to bude brojka od njih oko 4500 od čega se u pravilu dobije oko 2,5 tone zelja.

OPG bijelo zelje prodaje po šest kuna za kilogram, dok je crveno osam jer ga obitelj manje sadi, a i kod nas se ono uglavnom koristi za salate i nije u kulinarstvu zastupljeno kao što je slučaj s Francuskom i Italijom. Pripremaju majka i sin za tržište i kiselog zelja koje je traženo, a i poznato je ono iz varaždinskog kraja. Nakiselili su ga oko 1.300 litara, a našlo se za prodaju i ponešto kisele repe. Kada je o cijena riječ, naša ih sugovornica formira prema onima kako se kreću i na varaždinskoj tržnici pa joj je tako kilogram poriluka 10, cvjetače 15, a špinat je 20 kuna. Jasminkini su proizvodi s eko certifikatom što isključuje upotrebu herbicida izuzev sredstacva za zaštitu na biljnoj bazi. Kao prirodne insekticide gospodarstvo Zlatarek koristi pripravke od koprive, a dobar je i dalmatinski buhač. Šarolik im je izbor povrća jer jedno sustiže drugo pa gotovo i nemaju praznog hoda (poštuju i plodored).

Na imanju imaju i manji plastenik gdje uzgajaju rajčicu, papriku, mahune i slične povrtnice koje nemalo prodaju na kućnom pragu, a robu dostavljaju i dva purta tjedno u Zagreb, odnosno jedanput u sedam dana odlazi im ona u Rijeku i Šibenik. Iako je rad u poljoprivredi zahtjevan i traži predanost, majka i sin kažu kako nemaju dovoljno kapaciteta za potražnju svojih proizvoda koje nude tržištu. Trebalo bi im za to oko sedam hektara zemlje koju bi kao i sadašnju obrađivali sa svojom mehanizacijom (traktor i dr.) koju su pribavili bez kreditnog opterećenja.

Nisu dužni bankama

Ulagali su zarađeno i ušteđevinu pa su utoliko sretniji da u ova nesigurna vremena nisu dužni bankama. Imaju još na gospodarstvu i svojih 350 kokoši i desetak ovaca što im dobro dođe za prirodni gnoj kojim poboljšavaju strukturu tla koja je u tom kraju nemalo šljunkovito. Životinje im slobodno šetaju na oko 2.500 četvornih metara ograđenog prostora. Kokoši Hrvatice, odnosno crvene nesilice osim vanjskog imaju i svoje prostore za spavanje, onaj gdje nose jaja koje po komadu prodaju za 1,80 kuna.

Sve što su ustrojili na gospodarstvu još će kažu neko vrijeme tako i ostati a planove koje imaju realizirat će u budućnosti, korak po korak.


Komentari članka

Vezani članci

Lički krumpir, kupus i luk s 900 metara nadmorske visine

29.11.2018.

Mlada tvrtka Vrankić j.d.o.o. nastala je prije četiri godine, no već sada je uspješna u proizvodnji ličkog krumpira, kupusa i luka. Poslovanje su si olakšali i prijavom na mjeru 3 Programa ruralnog razvoja.

Od poljoprivrede se može živjeti, a kroz zadrugu smanjujemo troškove

29.11.2018.

Poljoprivredna zadruga Dubrava okupila je desetak zadrugara proizvođača povrća i dva kooperanta jer im takav rad kažu umanjuje troškove, a i "zajedno su jači". Predvodi ih mladi agronom, predsjednik i volonter Matija Lacković koji im namjerava proširiti p

Domaći sir i vrhnje, jogurt, kefir - sve to stiže s OPG-a Konjušić i od mlijeka njihovih kravica pasmine Jersey

19.11.2018.

OPG Konjušić iz Gornjeg Stupnika kraj Zagreba krenuo je s malo krava 90-ih godina prošog stoljeća. Sada cijela obitelj živi isključivo od mljekarstva, a njihove sireve kupuju i restorani. Nude i voće koje sami uzgajaju

Dva života u jednom: Bio je pravnik u Sloveniji, a sad u Istri radi vrhunski sir

11.11.2018.

Živimo ovdje oko deset godina. Par godina prije preseljenja smo pripremali, uređivali i nakon toga se konačno preselili. Ovo je super kraj, super su uvjeti za koze. Istra je stvorena za to. Koze više vole brstiti grmlje nego jesti travu, a Istra je puna g

Turisti plaćaju 100 eura da bi brali masline i vozili se traktorom!

08.11.2018.

Dugo vremena smo razmišljali kako stvoriti dodatni sadržaj koji neće zahtijevati previše investiranja, a koji će naši gosti rado prihvatiti. Posjećujući turističke sajmove, razne konferencije, seminare i slušajući struku odlučili smo ponuditi prije tri go

Tag cloud

  1. 1829 članka imaju tag hrvatska
  2. 1860 članka imaju tag turizam
  3. 1507 članka imaju tag financije
  4. 1188 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 970 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 660 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 796 članka imaju tag investicije
  10. 933 članka imaju tag EU
  11. 866 članka imaju tag svijet
  12. 841 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 449 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 479 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 335 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 240 članka imaju tag potpore
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 363 članka imaju tag BDP