Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Ou 2018

Ostala bez posla pa se posvetila poljoprivredi, uz koke Hrvatice danas ima povrtnice s eko certifikatom

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Ostala bez posla pa se posvetila poljoprivredi, uz koke Hrvatice danas ima povrtnice s eko certifikatom

Iako snijeg i temperature ispod ništice kazuju da zima uvelike traje na Obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu Jasminke Zlatarek (43) iz Varaždinske županije, Općine Maruševec, razmišlja se o povrtnicama koje će se saditi u rano proljeće. U pravilu su to kelj, cvjetača, brokula, ali ima kod radišne ekonomistice crvenog i običnog zelja, graha, bundeva, krastavaca, rajčice, blitve, špinata, luka, korijenastog povrća i dr.

Nakon što je svojedobno ostala bez posla, priča nam Jasminka, bilo je pitanje kako dalje preživjeti, pa je izvor prihoda i egzistencije došao od naslijeđene zemlje, odnosno bavljenja poljoprivredom od koje danas isključivo i živi. Ona i sin joj David (23), a nažalost ne tako davno, rame uz rame s njima je bio i pokojni joj suprug. Sa zemljom (nešto više od tri hektara), ističe naša sugovornica, prijateljuje od djetinjstva, iako je zapravo gradsko dijete i cijeli je život kaže provela u centru grada. Nakon što bi joj roditelji, prisjeća se, došli doma s posla, uvijek bi se odlazilo na selo "nekaj delati". Pa joj ono zato i nije strano kao ni poljodjeljski posao jer naučena je raditi na zemlji.

U ponudi krumpir i varaždinsko zelje

A u ponudi na oko pola hektar kod Jasminke tijekom godine ima i krumpira i neizostavnog varaždinskog zelja. Prvotno je potonjeg kupila nekoliko paketića i sadila ga, a kasnije je sadnice radila sama. Iščupala bi glavicu zelja s korijenom koju bi potom umetnula u rupu dubine dvadesetak centimetara i pokrila je tankim slojem zemlje, odnosno slamom da se očuva temperatura i da se ne smrzava. Pokrila bi sve, kaže i stajskim gnojem. Na proljeće iz središta bi glavice izniknuli cvjetovi, odnosno svojevrsne tanke mahune sa sjemenkama koje bi potom posijala, odnosno presadila, ali tek "kada su visine dvanaestak centimetara". Osim potonjeg zaživi na poljima vrijedne ekonomistice i oko 6.000 sadnica crvenog zelja od kojih kaže nešto i otpadne od suše, štetnika i drugog, a u prosijeku to bude brojka od njih oko 4500 od čega se u pravilu dobije oko 2,5 tone zelja.

OPG bijelo zelje prodaje po šest kuna za kilogram, dok je crveno osam jer ga obitelj manje sadi, a i kod nas se ono uglavnom koristi za salate i nije u kulinarstvu zastupljeno kao što je slučaj s Francuskom i Italijom. Pripremaju majka i sin za tržište i kiselog zelja koje je traženo, a i poznato je ono iz varaždinskog kraja. Nakiselili su ga oko 1.300 litara, a našlo se za prodaju i ponešto kisele repe. Kada je o cijena riječ, naša ih sugovornica formira prema onima kako se kreću i na varaždinskoj tržnici pa joj je tako kilogram poriluka 10, cvjetače 15, a špinat je 20 kuna. Jasminkini su proizvodi s eko certifikatom što isključuje upotrebu herbicida izuzev sredstacva za zaštitu na biljnoj bazi. Kao prirodne insekticide gospodarstvo Zlatarek koristi pripravke od koprive, a dobar je i dalmatinski buhač. Šarolik im je izbor povrća jer jedno sustiže drugo pa gotovo i nemaju praznog hoda (poštuju i plodored).

Na imanju imaju i manji plastenik gdje uzgajaju rajčicu, papriku, mahune i slične povrtnice koje nemalo prodaju na kućnom pragu, a robu dostavljaju i dva purta tjedno u Zagreb, odnosno jedanput u sedam dana odlazi im ona u Rijeku i Šibenik. Iako je rad u poljoprivredi zahtjevan i traži predanost, majka i sin kažu kako nemaju dovoljno kapaciteta za potražnju svojih proizvoda koje nude tržištu. Trebalo bi im za to oko sedam hektara zemlje koju bi kao i sadašnju obrađivali sa svojom mehanizacijom (traktor i dr.) koju su pribavili bez kreditnog opterećenja.

Nisu dužni bankama

Ulagali su zarađeno i ušteđevinu pa su utoliko sretniji da u ova nesigurna vremena nisu dužni bankama. Imaju još na gospodarstvu i svojih 350 kokoši i desetak ovaca što im dobro dođe za prirodni gnoj kojim poboljšavaju strukturu tla koja je u tom kraju nemalo šljunkovito. Životinje im slobodno šetaju na oko 2.500 četvornih metara ograđenog prostora. Kokoši Hrvatice, odnosno crvene nesilice osim vanjskog imaju i svoje prostore za spavanje, onaj gdje nose jaja koje po komadu prodaju za 1,80 kuna.

Sve što su ustrojili na gospodarstvu još će kažu neko vrijeme tako i ostati a planove koje imaju realizirat će u budućnosti, korak po korak.


Komentari članka

Vezani članci

Upoznajte "OPG s najvećim brojem radnika u Hrvatskoj"

18.03.2019.

Prije šest godina Marko Pejić i Stjepan Martić osnovali su OPG na kojemu proizvode i prodaju organsko gnojivo - glistenjak pod nazivom lumbri humus. Koliko je takvo gnojivo vrijedno? Provjerite!

Goranska aronija, Karlin melem, džem - kreativnost na djelu mladog OPG-a Krepenc

12.03.2019.

Prvotna ideja bili su nasadi lavande. Supruga je po struci cvjećar-aranžer te gaji veliku ljubav prema bilju i voću. Njeno znanje odlučili smo iskoristiti i upustiti se u poljoprivrednu priču s aronijom, najprije u vidu hobija, a sada je to već postao pra

Obitelj Kovačić okrenula se batatu od kojeg proizvode tjesteninu i mlince

05.02.2019.

Obitelj Kovačić iz međimurske Belice umjesto uzgoja krumpira okrenula se batatu i proizvodnji tjestenine od te sve traženije biljke. Pridružila joj je i heljdu jer im kupci nemalo traže bezglutenske proizvode.

Dobitna kombinacija Tomislava Glavića: djeca i vina Martin, Marta i Martina

05.02.2019.

Glavićevo crno vino Martin od sorte Merlot najbolje je ocijenjeno u konkurenciji 577 uzoraka na međunarodnoj izložbi mladih vina "Ludbreg 2019.“ Kako je od najboljeg keramičara postao višestruki vinarski šampion?

Kada je otac dobio otkaz, novcem za školarinu kupio sam 30 koka

05.02.2019.

Dario Benjak jedan je od onih mladih ljudi na kojima će svijet ostati u sigurnim rukama. Kada se njegova obitelj suočila s problemom nezaposlenosti, taj je 25–godišnji student Veleučilišta u Karlovcu, odlučio čitavu svoju ušteđevinu, koju je godinama skup

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 940 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 565 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 367 članka imaju tag BDP
  39. 328 članka imaju tag porezi
  40. 266 članka imaju tag investicija