Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Ou 2018

Ostala bez posla pa se posvetila poljoprivredi, uz koke Hrvatice danas ima povrtnice s eko certifikatom

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Snježana Kratz  

Ostala bez posla pa se posvetila poljoprivredi, uz koke Hrvatice danas ima povrtnice s eko certifikatom

Iako snijeg i temperature ispod ništice kazuju da zima uvelike traje na Obiteljsko poljoprivrednom gospodarstvu Jasminke Zlatarek (43) iz Varaždinske županije, Općine Maruševec, razmišlja se o povrtnicama koje će se saditi u rano proljeće. U pravilu su to kelj, cvjetača, brokula, ali ima kod radišne ekonomistice crvenog i običnog zelja, graha, bundeva, krastavaca, rajčice, blitve, špinata, luka, korijenastog povrća i dr.

Nakon što je svojedobno ostala bez posla, priča nam Jasminka, bilo je pitanje kako dalje preživjeti, pa je izvor prihoda i egzistencije došao od naslijeđene zemlje, odnosno bavljenja poljoprivredom od koje danas isključivo i živi. Ona i sin joj David (23), a nažalost ne tako davno, rame uz rame s njima je bio i pokojni joj suprug. Sa zemljom (nešto više od tri hektara), ističe naša sugovornica, prijateljuje od djetinjstva, iako je zapravo gradsko dijete i cijeli je život kaže provela u centru grada. Nakon što bi joj roditelji, prisjeća se, došli doma s posla, uvijek bi se odlazilo na selo "nekaj delati". Pa joj ono zato i nije strano kao ni poljodjeljski posao jer naučena je raditi na zemlji.

U ponudi krumpir i varaždinsko zelje

A u ponudi na oko pola hektar kod Jasminke tijekom godine ima i krumpira i neizostavnog varaždinskog zelja. Prvotno je potonjeg kupila nekoliko paketića i sadila ga, a kasnije je sadnice radila sama. Iščupala bi glavicu zelja s korijenom koju bi potom umetnula u rupu dubine dvadesetak centimetara i pokrila je tankim slojem zemlje, odnosno slamom da se očuva temperatura i da se ne smrzava. Pokrila bi sve, kaže i stajskim gnojem. Na proljeće iz središta bi glavice izniknuli cvjetovi, odnosno svojevrsne tanke mahune sa sjemenkama koje bi potom posijala, odnosno presadila, ali tek "kada su visine dvanaestak centimetara". Osim potonjeg zaživi na poljima vrijedne ekonomistice i oko 6.000 sadnica crvenog zelja od kojih kaže nešto i otpadne od suše, štetnika i drugog, a u prosijeku to bude brojka od njih oko 4500 od čega se u pravilu dobije oko 2,5 tone zelja.

OPG bijelo zelje prodaje po šest kuna za kilogram, dok je crveno osam jer ga obitelj manje sadi, a i kod nas se ono uglavnom koristi za salate i nije u kulinarstvu zastupljeno kao što je slučaj s Francuskom i Italijom. Pripremaju majka i sin za tržište i kiselog zelja koje je traženo, a i poznato je ono iz varaždinskog kraja. Nakiselili su ga oko 1.300 litara, a našlo se za prodaju i ponešto kisele repe. Kada je o cijena riječ, naša ih sugovornica formira prema onima kako se kreću i na varaždinskoj tržnici pa joj je tako kilogram poriluka 10, cvjetače 15, a špinat je 20 kuna. Jasminkini su proizvodi s eko certifikatom što isključuje upotrebu herbicida izuzev sredstacva za zaštitu na biljnoj bazi. Kao prirodne insekticide gospodarstvo Zlatarek koristi pripravke od koprive, a dobar je i dalmatinski buhač. Šarolik im je izbor povrća jer jedno sustiže drugo pa gotovo i nemaju praznog hoda (poštuju i plodored).

Na imanju imaju i manji plastenik gdje uzgajaju rajčicu, papriku, mahune i slične povrtnice koje nemalo prodaju na kućnom pragu, a robu dostavljaju i dva purta tjedno u Zagreb, odnosno jedanput u sedam dana odlazi im ona u Rijeku i Šibenik. Iako je rad u poljoprivredi zahtjevan i traži predanost, majka i sin kažu kako nemaju dovoljno kapaciteta za potražnju svojih proizvoda koje nude tržištu. Trebalo bi im za to oko sedam hektara zemlje koju bi kao i sadašnju obrađivali sa svojom mehanizacijom (traktor i dr.) koju su pribavili bez kreditnog opterećenja.

Nisu dužni bankama

Ulagali su zarađeno i ušteđevinu pa su utoliko sretniji da u ova nesigurna vremena nisu dužni bankama. Imaju još na gospodarstvu i svojih 350 kokoši i desetak ovaca što im dobro dođe za prirodni gnoj kojim poboljšavaju strukturu tla koja je u tom kraju nemalo šljunkovito. Životinje im slobodno šetaju na oko 2.500 četvornih metara ograđenog prostora. Kokoši Hrvatice, odnosno crvene nesilice osim vanjskog imaju i svoje prostore za spavanje, onaj gdje nose jaja koje po komadu prodaju za 1,80 kuna.

Sve što su ustrojili na gospodarstvu još će kažu neko vrijeme tako i ostati a planove koje imaju realizirat će u budućnosti, korak po korak.


Komentari članka

Vezani članci

Eko mandarine s OPG-a Prović Vlaho: Nikad nije kasno za napraviti preokret u proizvodnji

20.09.2018.

Nije lako napraviti zaokret, promijeniti se, ali shvatili smo da nikad nije kasno napraviti pravu stvar, nanovo učiti, stjecati nove spoznaje. Za to treba puno rada, ručne obrade, a ponajviše ljubavi

Sve je lošija obrazovna struktura OPG-ova

17.09.2018.

Od 11.765 nositelja OPG-ova u OBŽ-u 695 ih nema završenu osnovnu školu, a za 3212 nema podataka o stručnoj spremi

Proizvođači mandarina i ove će godine kamionima u izravnu prodaju diljem Hrvatske, no i dalje ih čeka problem - papirologija

13.09.2018.

Niska cijena i slaba prodaja mandarina prethodnih godina natjerala je neretvanske proizvođače mandarina da traže nove načine prodaje. No propisi i papirologija muče ih i dalje. Može li jednostavnije?

Mlada obitelj iz Ljubljane preselila na Kozji Vrh kamo uskoro planiraju vratiti kozliće kojih već dugo nema

06.09.2018.

Planiramo obnoviti bakinu tradicionalnu goransku kuću koju ćemo nazvati 'Bakina hiša'. U suterenu želimo staru štalu pretvoriti u kušaonicu 'Bakina špajza' gdje će gosti moći probati naše domaće kobasice i sireve koje proizvode goranski OPG-ovi.

Proizvođači u Baranji mljevenoj paprici dižu cijenu

31.08.2018.

Nepovoljni meteorološki uvjeti većini baranjskih proizvođača prepolovili prinose paprike

Tag cloud

  1. 1802 članka imaju tag hrvatska
  2. 1836 članka imaju tag turizam
  3. 1497 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 955 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 910 članka imaju tag trgovina
  8. 650 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 926 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 837 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 521 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 422 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 326 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 312 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP