Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Tra 2019

Osječko-baranjska županija lani je ostvarila suficit od 911 milijuna kuna

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Igor Mikulić  

Osječko-baranjska županija lani je ostvarila suficit od 911 milijuna kuna

Osječko-baranjska županija ostvarila je prošle godine, promatrano po županijama, drugi najveći suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni s inozemstvom - 911 milijuna kuna. Veći je suficit imala samo Sisačko-moslavačka županija - 1,27 milijardi kuna. Pokazuje to analiza Hrvatske gospodarske komore o robnoj razmjeni županija s inozemstvom u 2018. godini koja se temelji na privremenim podatcima Državnog zavoda za statistiku.

Prednjači Zagreb
Iz analize se tako može vidjeti kako su tvrtke s područja Osječko-baranjske županije lani izvezle roba u vrijednosti 4,84 milijarde kuna, a uvezle u vrijednosti 3,93 milijarde kuna. Prema tim su pokazateljima imale udio od 4,5 posto u ukupnom hrvatskom izvozu, kao i udio od 2,2 posto u ukupnom hrvatskom uvozu. Osječko-baranjska županija je na šestom mjestu po vrijednosti izvoza iza Zagreba, Varaždinske, Zagrebačke, Istarske i Međimurske županije.

Robna razmjena općenito je koncentrirana na Grad Zagreb, koji ostvaruje više od 30 posto ukupnog hrvatskog izvoza i gotovo polovinu ukupnog uvoza. Hrvatska je lani izvezla roba za 107,7 milijardi kuna, od čega se na Grad Zagreb odnosi 33,28 milijardi kuna. Kod robnog uvoza, koji je u 2018. iznosio ukupno 175,5 milijardi kuna, udio Zagreba iznosi 48,9 posto, odnosno tvrtke sa sjedištem u Zagrebu uvezle su roba u vrijednosti 85,8 milijardi kuna.

Koncentraciju robne razmjene na Zagreb i manji broj županija iz HGK-a potkrepljuju i podatcima da prvih pet županija s najvećim izvozom čine 53,3 posto ukupnog hrvatskog izvoza, a prvih deset čak 72,1 posto. Koncentracija je kod uvoza još izraženija pa prvih pet županija uvozi 71,5 posto ukupne vrijednosti uvoza, a prvih deset čak 83,3 posto.

Saldo robne razmjene po županijama pokazuje da njih 11 ostvaruje robni suficit. Najveći deficit ima Zagreb - 52,5 milijardi kuna, čime najviše utječe i na ukupni saldo na nacionalnoj razini. Naime, Hrvatska je lani u robnoj razmjeni s inozemstvom zabilježila ukupni deficit od 67,8 milijardi kuna.

Kada se pogledaju ostale slavonske županije, Brodsko-posavska županija imala je u prošloj godini robni izvoz vrijedan 2,33 i uvoz od 1,73 milijarde kuna te je ostvarila suficit od 594 milijuna kuna. Znatno veći izvoz od uvoza lani je imala i Virovitičko-podravska županija. Tvrtke iz te županije izvezle su robe vrijedne 1,26 milijardi, a uvezle za 522 milijuna, ostvarujući pozitivnu razliku od 741 milijun kuna. Vrijednost izvoza roba iz Požeško-slavonske županije u 2018. dosegnula je 1,02 milijarde, a uvoz 751 milijun kuna te je i ta županija ostvarila suficit od 272 milijuna kuna. Vukovarsko-srijemska županija jedina je slavonska županija koja je lani imala uvoz veći od izvoza, i to za 1,39 milijardi kuna. Izvoz je bio vrijedan 2,14 milijardi, a uvoz 3,53 milijarde kuna.

Osvrćući se na podatke i trendove po županijama, analitičari HGK-a napominju da raspoloživi podatci pokazuju kako je većina županija dosegnula pretkriznu razinu robnog izvoza. Izuzetak su samo Sisačko-moslavačka županija, i to zbog znatno smanjenog izvoza kutinske Petrokemije i sisačke Željezare, te četiri jadranske županije na čiju je razinu izvoza pretežno utjecala manja vrijednost izvezenih brodova.

Vrijednost izvoza Zagreba je 154 puta veća od izvoza Dubrovačko-neretvanske županije, a vrijednost uvoza čak 596 puta veća nego kod Ličko-senjske županije, čija je vrijednost uvoza najmanja. Vrijednost izvoza per capita u najuspješnijoj Međimurskoj županiji je čak 26 puta veća nego u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - neki su od zaključaka iz analize.

Prerađivačka industrija
Promatrano po stopi rasta izvoza, najviše su se isticale Ličko-senjska i Zagrebačka županija. Naime, izvoz Ličko-senjske županije u 2018. (u iznosu od 395,8 milijuna kuna) bio je čak devet puta veći nego u 2008., a izvoz Zagrebačke županije 3,4 puta veći (lani je iznosio 6,35 milijardi kuna).

Podatci prema djelatnostima pokazuju da u najvećem broju županija po izvozu prednjači prerađivačka industrija, no postoje županije u kojima to nije slučaj pa se tako primjerice izvoz u Ličko-senjskoj županiji temelji na djelatnosti rudarstva i vađenja, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Zagrebu visok udio izvoza ostvaruje se u djelatnosti trgovine.

Najvažnija izvozna tržišta u prošloj su godini bila Italija, Njemačka, Slovenija, BiH i Austrija, a te su zemlje ujedno najzastupljenije u izvozu većine županija. U osam županija tih pet zemalja nije zauzimalo sva tri prva mjesta prema vrijednosti ukupnog izvoza. Analitičari HGK-a pritom izdvajaju Karlovačku županija, koja je zahvaljujući izvozu naoružanja lani najviše izvozila u SAD, potom Njemačku, a na trećem mjestu po izvozu joj je Irak. "Vrijednosti izvoza i uvoza, a djelomično i njihova struktura još su jedan pokazatelj koji naglašava velike razlike u gospodarstvima županija Hrvatske te potrebu za naglašenijim poticanjem robnog izvoza pojedinih županija", zaključak je analize Komore.


Komentari članka

Vezani članci

Porezni prihodi u svibnju na polovini prošlogodišnjih

28.05.2020.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izvijestio je u srijedu da su s jučerašnjim danom porezni prihodi u svibnju bili na polovini prošlogodišnjih, dok je vrijednost fiskaliziranih računa oko 18 posto manja u odnosu na isto lanjsko razdo

Izazovna jesen - Ekonomska bijeda gotovo je zajamčena

21.05.2020.

Mnogima se vjerojatno u nekom trenutku tijekom koronakrize drastično promijenila percepcija onih ‘nedovoljnih‘ 2,5 posto gospodarskog rasta prije nego je najveći show na svijetu počeo, a kako odmiču proljetni mjeseci ta se misao sve više vraća.

Porinut brod za polarne ekspedicije; Horvat: To je najveći hrvatski izvozni proizvod

20.05.2020.

Novogradnja 487 putničkog broda za polarne ekspedicije Ultramarine, vrijedan 106 milijuna eura, porinut je u subotu u Brodograđevnoj industriji Split​, a ministar gospodarstva Darko Horvat ustvrdio je kako je to najveći hrvatski izvozni proizvod.

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Velika analiza: Koliko je hrvatski javni sektor zapravo (ne)efikasan?

18.05.2020.

Hrvatska nažalost spada u države EU u kojima javne službe ne tretiraju sve građane jednako. Moglo bi se reći da su na papiru svi jednaki, ali postoje oni "nejednakiji". Tako su javne službe u Hrvatskoj jako pristrane i neprofesionalne. Po razini nepristra

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 704 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 354 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija