Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Stu 2018

Osim javne uprave, strance sada muči i manjak radnika

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Darko Bičak  

Osim javne uprave, strance sada muči i manjak radnika

Hrvatska je ove godine pala na gotovo svim listama globalne konkurentnosti, a da statistika ima i realnu podlogu u pogoršanju poslovnog okruženja potvrđuju i predstavnici stranih gospodarskih i industrijskih komora u Hrvatskoj.

Njih šest, koji okupljaju 1300 stranih tvrtki s gotovo 150 tisuća zaposlenih, a čije investicije čine gotovo 50 posto ukupnog ulaska stranog kapitala u našu zemlju u proteklih 30-ak godina, ujedinili su se u inicijativi kojom žele detektirati, a zatim i upozoriti na ključne probleme s kojim se strani poduzetnici, a isto tako i oni domaći, susreću prilikom pokretanja te razvoja poslovanja u Hrvatskoj. Istraživanju je provedeno od svibnja do listopada na 473 strana poduzetnika u Hrvatskoj, od multinacionalnih korporacija do malih obiteljskih tvrtki, a koji su redom članovi: Američke gospodarske komore u Hrvatskoj, Udruge talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj, Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu u Zagrebu, Kanadsko-hrvatske gospodarske komore, Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore ili pak Nordijske gospodarske komore u Hrvatskoj.

Zanimljivo je da su komore, osim tradicionalnih boljki hrvatskog gospodarstva i društva na koje se upozorava već dugi niz godina: neučinkovita javna uprava, porezna presija te pravna sigurnost, sada pojavio i problem kvalitetne radne snage. Na taj problem posebno upozoravaju njemački poduzetnici u našoj zemlji, a koji su više vezani uz radno intenzivne djelatnosti koje zapošljavaju veći broj ljudi. Isti problem ističu i Austrijanci čija predstavnica Sonja Holocher-Ertl kaže da je nedostatak radne snage i uzrok što se mnoge investicije iz te zemlje u Hrvatskoj ne mogu ostvariti. Strani poduzetnici generalno upozoravaju da je nužno unaprijediti sustav javnih usluga jer, smatraju, da bi javna uprava trebala biti na usluzi poduzetnicima, a i građanima, a ne im otežavati život i poslovanje.

“Javna bi uprava trebala biti potpora tvrtkama i omogućiti im da se usredotoče na svoju osnovnu djelatnost pružajući im pravodobne i predvidljive usluge te pritom biti odgovorna za svoj rad. Potrebno je uvesti odgovarajuće sankcije u situacijama kada javni službenici neučinkovito obavljaju zakonski propisane dužnosti, ali i nagrade za one službenike koji nadmašuju očekivanja. Komore također pozivaju na digitalizaciju javnih institucija i usluga što bi rezultiralo bržim i transparentnijim javnim uslugama”, kazala je Andrea Doko Jelušić, direktorica Američke gospodarske komore u Hrvatskoj – AmCham. Dodala je da komore također po tom pitanju smatraju da Agencija za investicije i konkurentnost treba ostati samostalna agencija jer je ključna instanca za investitore koji razmatraju ulaganje u Hrvatsku te je kao takva već stekla određenu reputaciju među postojećim i budućim investitorima.

Strani poduzetnici se žale i na činjenicu da je Hrvatska sve manje konkurentna po pitanju plaća, a u odnosu na usporedive zemlje iz šire regije zbog visokih ukupnih davanja poslodavaca te relativno niskih neto plaća koje primaju radnici. Tako Gordana Fuštar, izvršna direktorica Nordijske komore u Zagrebu upozorava da je oporezivanje rada u Hrvatskoj značajno je veće nego u zemljama koje investitori razmatraju za svoje ulaganje uz Hrvatsku, a to su Bugarska, Češka, Rumunjska, Srbija ili Slovačka. “U usporedbi s konkurentnim gospodarstvima visoko plaćeni zaposlenici i dalje su “skupi”, što nije poticajno za privlačenje investicija i nova zapošljavanja u poslovnim aktivnostima koje stvaraju veću dodanu vrijednost. Također, ukupna dobrobit zaposlenika znatno će se povećati ako se određena plaćanja radnicima ne budu smatrala oporezivim primitkom u naravi, uključujući naknadu za prehranu radnika, naknadu za sportske aktivnosti ili dopunsko zdravstveno osiguranje”, navodi Fuštar.

Dodaje da same komore, kao i njihove članice, prepoznaju i pozdravljaju napore hrvatske Vlade u smanjivanju poreznog opterećenja rada u 2017. i 2018. godini te smatraju nužnim provođenje daljnjih mjera koje bi povećale konkurentnost troškova rada u Hrvatskoj i pomogle zadržati zaposlenike. Sven Thorsten Potthoff, direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore, upozorava da se strani investitori u Hrvatskoj susreću sa sve nekvalitetnijom radnom snagom te da je hitno nužno povezivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. “Poduzetnici često ističu kako postoji neusklađenost između vještina i znanja potrebnih na tržištu rada i onih koji se stječu kroz obrazovni sustav. U većini slučajeva tvrtka mora uložiti resurse i vrijeme kako bi mlada osoba stekla praktično znanje u zanimanju za koje se prethodno obrazovala. Komore smatraju da bi praktična znanja i znanja stečena kroz obveznu praksu ili pripravništvo na svim obrazovnim razinama (srednjoškolsko, strukovno i visoko obrazovanje) rezultirala boljim obrazovnim sustavom i lakšim prijelazom na tržište rada”, kaže Potthoff. Komore se nadaju da bi uvođenje dualnog modela strukovnog obrazovanja moglo popraviti situaciju, ali pozivaju na jače uključivanje tvrtki i potreba gospodarstva kod izrade kurikuluma. Također, inzistiraju na većoj primjeni digitalizacije u obrazovanju kako bi učenici i studenti stekli znanja koja su tehnološki usklađena s potrebama tržišta.


Komentari članka

Vezani članci

Cappelli od sutra najavio povećane kvote za strane radnike, otkrio i koliko

19.06.2019.

Upitan kada će doći do ukidanja kvota, Cappelli je odgovorio da to ide s prijedlogom novog zakona, odnosno od iduće godine. "Za sljedeću godinu, na vrijeme", rekao je ministar turizma.

Lidl i Spar ubrzano stižu Konzum, Müller puše za vrat DM-u, no najveće su iznenađenje plaće

19.06.2019.

Među lancima koji se bave prodajom hrane Lidl i Spar sustižu Konzum, u prodaji neprehrambenih proizvoda neprikosnoven je Pevec, a na drogerijskom tržištu Müller puše za vratom DM-u

Zabrinjavajući podaci: Objavljeno koliko će Hrvatska izgubiti stanovnika do 2050. godine

19.06.2019.

Očekivani životni vijek trebao bi iznositi 77,1 godinu u 2050., u odnosu na današnjih 72,6 godina, navodi se u izvješću.

Hrvati su prošle godine na putovanja potrošili više od milijarde eura, evo gdje se najviše odlazilo

17.06.2019.

Najčešći motiv odlaska na privatno višednevno putovanje bio je odmor na more, na što se odnosilo 1,4 milijuna putovanja ili 31,2 posto te posjet rodbini i prijateljima (1,3 milijuna putovanja ili 30,6 posto).

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

Tag cloud

  1. 1916 članka imaju tag hrvatska
  2. 1929 članka imaju tag turizam
  3. 1532 članka imaju tag financije
  4. 1223 članka imaju tag izvoz
  5. 833 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 958 članka imaju tag trgovina
  8. 828 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 576 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija