Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Velj 2018

OPG preuzeo s 19 godina, danas vodi još uspješnije gospodarstvo koje posluje bez kune kredita!

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Vjekoslav Hudolin  

OPG preuzeo s 19 godina, danas vodi još uspješnije gospodarstvo koje posluje bez kune kredita!

Mijo Šep je sa samo 19 godina preuzeo OPG od djeda imenjaka. Danas je uspješan OPG, koji se bavi tovom bikova i uzgojem konja, još uspješniji, a zahvaljujući prolasku na mjeri 4.2.1. ruralnog razvoja, planiraju investiciju vrijednu oko 1,2 milijuna kuna.

Mijo Šep iz Drenovog Boka, sela u Općini Jasenovac, jedan je od najmlađih nositelja uzornog obiteljskog gospodarstva u srcu Parka prirode Lonjsko polje. Prije nešto manje od dvije godine sa samo 19 godina preuzeo je uspješan OPG od svoga djeda imenjaka Mije Šepa.

"Zadovoljan sam što smo supruga Sofija i ja uz pomoć sina, snahe i unuka stvorili do sada. Kada smo se 1969. godine oženili nismo imali ništa, nismo ništa naslijedili, bili smo puka sirotinja. Sedamdesetih godina otišli smo u Njemačku, radili teške poslove, nismo se baš snašli, pa smo se vratili kući, a od zarade kupili smo prvi traktor. Sedam godina radio sam u šumi, zarađivalo se solidno, često sam kupovao nove traktore, a onda sam za novljansku tvrtku "Braća Rađenović" počeo kupovati i razvoziti telad.

Usput smo i sami počeli toviti bikove, ispočetka tridesetak grla u turnusu, a onda smo povećavali proizvodnju. Jedno vrijeme prije Domovinskog rata držali smo i do 60 konja pasmine hrvatski posavac“, ukratko se senior Mijo Šep prisjeća kako je njegova obitelj razvijala gospodarstvo. Nakon rata, počeli su se opet intenzivnije baviti poljoprivredom.

Prije nepune dvije godine Mijo i njegova supruga Sofija otišli su u zasluženu mirovinu, a dobro uhodano i lijepo razvijeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo preuzeo je njihov unuk Mijo.

Tove 115 bikova i drže 12 konja

"Poljoprivredom sam se pomalo počeo baviti još kao dječačić od osme godine kada sam pomagao oko stoke. Stalno sam bio uz djeda i tatu Darka kada su radili, pomagao im koliko sam mogao, a već s 11 godina počeo raditi s poljoprivrednim strojevima u polju. Jednostavno sam sve to upijao, naučio puno oko poslova sa stokom i na oranicama, tako da mi sve ide od ruke, a što je najbitnije, volim taj posao. Trenutačno oko 100 hektara zemlje, oranica i pašnjaka, od toga oko 50 posto vlastite, ostalo u zakupu. Od ratarskih kultura najviše sijemo kukuruza, a zastupljene su i ostale žitarice: pšenica, tritikale, zob i ječam. Imamo i površine pod djetelinom.

Uglavnom sve to proizvodimo za tov bikova i konje, a samo nešto viška kukuruza i prodamo. Od stoke tovimo 115 bikova, držimo i 11 kobila i jednog pastuha pasmine hrvatski posavac. Radove na zemlji obavljamo najviše djed, tata i ja. Imamo nove traktore i priključke, pa sve to obradimo sami. Nedostaje nam još jedan bolji kombajn. To planiramo nabaviti sljedeće 3-4 godine, a do tada ćemo raditi sa starim“, kaže junior Mijo Šep. Dodaje da imaju i jednog zaposlenika, pa se dobrom organizacijom posla sve stigne na vrijeme obaviti, a nađe se i slobodnog vremena.

U zimskom razdoblju 3-4 sata posla na dan

Mijin otac Darko, po struci poljoprivredni tehničar, inače 18 godina zaposlen kao čuvar prirode u Javnoj ustanovi Park prirode Lonjsko polje zadovoljan je što mu je sin ostao na selu i što se bavi poljoprivredom.

"Jako mi je drago, sad još ako dragi Bog da da se oženi. Ima dobre temelje, stabilno gospodarstvo, puno mu je lakše nego baki i djedu koji su krenuli od nule. Ima sve dobro posloženo i ako se potrudi može ići samo naprijed. Inače, kada nekome kažete da sa 120 bikova i 22 grla konja, koliko smo imali dok nismo prodali ždrebad, sada u zimi imamo samo 3-4 sata posla na dan, malo tko to vjeruje. Ali kada svi u obitelji rade, kada se poslovi rasporede, kada je sve dobro organizirano, kada imate strojeve, vodu u stajama, zaista sve te poslove obavimo za maksimalno 4 sata“, kaže Darko.

On također, koliko može, pomaže na obiteljskom gospodarstvu, unatoč tomu što ima zdravstvenih problema s kralježnicom. Dodaje da je i njegov otac Mijo mijenjao kukove, ali još pomaže, iako je u mirovini. Glavni je za čišćenje štale s malim strojem, za dovoz piljevine s pilane za stelju za bikove, za dovoz i odvoz kukuruza, svaki dan nešto radi.

Tako je to kada u obitelji svi rade, imaju razumijevanja jedni za druge, onda i gospodarstvo napreduje. I Mijina supruga Sofija, iako umirovljenica, i dalje pomaže.
I snaha i svekrva puno rade

"Hranim bikove i svinje, othranim perad za potrebe obitelji, radim u vrtu. Odlično se slažem sa snahom Željkom koja je jako vrijedna. Snaha i sin imaju kuću u Novskoj, mislila sam da će tamo živjeti, ali oni vole ovdje kod nas na selu. Nemam se šta potužiti, suprug i ja smo uvijek puno radili, ali bilo nam je lijepo i dobro. Kako god smo zamislili i kako smo se dogovorili tako nam je išlo. Sretni smo što su i ovi mlađi to poprimili od nas, svi radimo, slažemo se. Puno mi je lakše uz vrijednu snahu“, kaže Sofija.

"Imam dosta obveza u kući, kuham, brinem se da članovi obitelji dobro jedu. U štali moje su najveće obveze oko konja, hranim ih, čistim i obavljam sve druge poslove. Kada se kobile trebaju ždrijebiti tu sam ja, obilazim ih po noći. Koliko stignem pomažem i muškarcima oko tova bikova. Poljoprivredu sam zavoljela još kao djevojka uz baku koja se bavila poljoprivredom. Drago mi je što je ostao na poljoprivredi i gospodarstvu. Kada je on sretan, onda sam i ja sretna, zadovoljna sam“, kaže Željka Šep.

Prošli na natječaju za mjeru 4.1.2.

Ova godina trebala bi biti još jedna prekretnica u razvoju OPG-a Šep. Na prošlogodišnjem natječaju njihovo gospodarstvo se kandidiralo za mjeru 4.1.2. Programa ruralnog razvoja.

"Kandidirali smo se za sufinanciranje izgradnje lagune za kruti stajnjak, nabavu cisterne za gnojnicu, prikolice za stajski gnoj, rasipač mineralnih gnojiva i mali stroj za čišćenje staje. Dobili smo odluku Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju da je sve pozitivno ocijenjeno i sada očekujemo sljedeće korake da uđemo u tu investiciju vrijednu oko 1.200.000 kuna s PDV-om, od čega bi iz fonda Europske unije dobili nepovratnih sedamdeset posto od ukupnog iznosa.

Iako već imamo dobro razvijeno gospodarstvo, ovo će nam biti značajna potpora jer ćemo proširiti i modernizirati proizvodnju i prilagoditi ju standardima Europske unije. To će nam biti još jedan veliki poticaj da ustrajemo u ovoj proizvodnji i da ju i dalje razvijamo, osobito meni mladom poljoprivredniku koji sam preuzeo brigu o vođenju gospodarstva uz pomoć starijih članova obitelji", kaže mlađi Mijo Šep, zadovoljan što je ostao na selu i nastavio tradiciju bake i djeda, nadajući se da će od ovog posla i dalje dobro živjeti.

Rekordni prinosi kukuruza i vrhunska grla konja

Njegov djed Mijo kaže da je sretan što se na vrijeme vratio iz Njemačke i što su stvorili gospodarstvo koje dobro posluje bez kune kredita i koje, kako tvrdi, dobro živi. Da bi potkrijepio kako uvijek imaju dovoljno novca Mijo je istaknuo da je lani njihovo gospodarstvo kupilo novi osobni automobil vrijedan 350 tisuća kuna za gotov novac, dakle, također bez kredita. Ali nije to došlo samo od sebe, jer poduzetna i vrijedna obitelj Šep postiže odlične rezultate i u stočarstvu i u ratarstvu.

Uzgajaju i konje pasmine hrvatski posavac

"S našim vrhunskim grlima konja pasmine hrvatski posavac osvojili smo zlatnu medalju na novosadskom sajmu, imali smo šampionsko grlo u Gudovcu i šampionsko grlo na državnoj izložbi hrvatskog Posavca u Sunji. Dva puta imali smo najveće prinose kukuruza određenih sorti u Hrvatskoj, a 2016. godine ostvarili smo prinos od rekordnih 16 tona suhog zrna po hektaru. Zbog dobre genetika iz našeg OPG-a godišnje desetak bikova izdvojimo i prodamo za rasplod ljudima koji uzgajaju goveda u sustavu krava-tele. Trenutno je dobra otkupna cijena bikova od 16 kuna za kilogram žive vage, nemamo problema s plasmanom i naplatom. Cijena ždrebadi je u posljednje vrijeme porasla s 13-14 kuna za kilogram na 20 kuna, tako da su sada te proizvodnje isplative, a vidjet ćemo do kada će tako ići", kaže Darko.

Dodaje da na području Parka prirode Lonjsko polje ima dobrih uvjeta za razvoj stočarstva, ali malo je onih koji hoće raditi. Tako u njihovom selu Drenovom Boku, koje je prema popisu iz 1991. imalo oko 400 stanovnika, sada živi samo njih sedamdesetak. Nažalost, mnogi mladi otišli su u potrazi za boljim životom, unatoč tomu što su tom dijelu Lonjskog polja odlični uvjeti za bavljenje stočarstvom.


Komentari članka

Vezani članci

Od ideje do unosne prodaje: Eugen Novaković proizveo čips i kobasice od smokava!

18.10.2018.

Dok je unučiću Željku otvarao vrećicu čipsa od krumpira Eugenu Novakoviću sinulo je da bi mogao proizvesti čips od smokava. Od 150 kilograma svježih smokava proizveo sam 15 kg čipsa, pakirao u vrećice od 100 grama i svaku vrećicu prodao po 20 kuna, kaže N

Udruživanje je jedini put oporavka sela, slavonski svinjogojci to prepoznali i povukli pola milijuna eura

16.10.2018.

Želja je članova PZ Slavonski svinjogojac kroz proizvođačku organizaciju osigurati planiranu proizvodnju i prilagoditi je potražnji, posebno u pogledu kvalitete i količine; koncentrirati ponudu i stavljati na tržište vlastite proizvode, optimizirati trošk

Kad se udruže baka i unuk: uzgoj buše nadogradio uzgojem bobičastog i egzotičnog voća

16.10.2018.

Mladi Dario Colnar, agronom iz Liča, općina Fužine, na OPG-u Biserke Starčević, svoje bake koja se bavi stočarstvom odnosno uzgaja buše te je korisnica IAKS mjere 13, ušao je i u voćarske vode. Uzgaja aroniju, sibirske borovnice, ali i egzotične vrste. Pl

Ne žele biti konfekcija pa ih ne možete naći na policama velikih lanaca. No, i dalje rastu

15.10.2018.

Supružnici Babac u posao su krenuli doslovno od nule. Svoje džemove pripremali su bez tehnologije, u maloj kuhinji, kod kuće. Prekretnica je stigla kada su se odlučili podići proizvodni pogon.

Prosječna cijena hektara oranice porasla na 22.428 kuna hektar

10.10.2018.

Cijena hektara poljoprivredne površine u jadranskoj Hrvatskoj iznosila je, naime, 36.955 kuna, a u kontinentalnom dijelu 21.771 kunu. U odnosu prema prethodnoj godini, lani je prosječna cijena hektara na razini Hrvatske porasla za 1072 kune

Tag cloud

  1. 1811 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1501 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 847 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP