Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Svi 2013

Odzvonilo kovanicama od 1 i 2 centa?

Izvor: www.business.hr · Autor: Friedel Taube/Andrea Jung-Grimm/DW  

Odzvonilo kovanicama od 1 i 2 centa?

U ova krizna vremena uvijek se iznova čuju zahtjevi za ukidanjem eura. To djelomično trenutačno preispituje čak i Europska komisija. Ali ne ukidanje eura kao valute, nego samo povlačenje dvije najmanje kovanice: one od jednog i one od dva centa. To su predložili Europski parlament i Europsko vijeće. Europski povjerenik za monetarnu politiku Olli Rehn već je konstatirao: "Kovanice od jednog i dva centa proizvode se s gubitkom."

Proizvodnja skuplja od vrijednosti
Troškovi proizvodnje kovanica, koje se sastoje od željeza presvučenog bakrom, prelaze njihovu nominalnu vrijednost. A tu su i veliki troškovi koji nastaju kada se kovanice raspodjeljuju po prodavaonicama. Europska komisija je priopćila da razlika između ukupnih troškova i stvarne vrijednosti kovanica od njihovog uvođenja do danas već iznosi više od 1,4 milijarde eura. U Finskoj i Nizozemskoj se dvije najmanje kovanice praktički već danas ne koriste. U tim su zemljama sve cijene zaokružene na pet centi, pa manje kovanice više nisu potrebne. Za Njemačku je to nezamislivo, kaže Stefan Hertel, predstavnik Trgovinskog saveza Njemačke: "Postoje ispitivanja, pa i ono koje je provela njemačka središnja banka Bundesbank, koja pokazuju da velika većina potrošača voli kovanice od jednog i dva centa i da ih želi zadržati." Istog su mišljenja i trgovci. Ako ništa drugo, a ono radi uobičajene prakse iskazivanja cijena u kojima je iza zareza obično iznos od 99 centi. Razlog je čista psihologija: na kupce primamljivije djeluje cijena od 1,99 eura nego od 2 eura. A takvo formiranje cijene nije moguće bez kovanica od jednog centa koje se moraju izvraćati kao kusur.

Skupa opskrba novcem
U Njemačkoj je za raspodjelu novca trgovinama zadužen Bundesbank. Ta središnja banka već godinama pokušava štedjeti pa je zato smanjila broj svojih filijala. To je vrlo nepraktično za trgovce koji novac potreban za poslovanje osobno podižu. "Mi smo već odavno upozorili da se putovanje za nas produžilo", kaže Hertel. Osim toga, trgovci kritiziraju i još jednu mjeru štednje Bundebanka, koja za njih poskupljuje nabavu novca. Naime, banka je 2011. odlučila smanjiti svoje troškove transporta tako što isporučuje kovanice samo u velikim količinama. Trgovci od tada moraju naručivati tzv. "normirane kontejnere" u kojima se nalaze kovanice u vrijednosti od 314.000 eura. Za male prodavaonice to je svakako prevelika količina, no ako žele naručiti manje, tu uslugu moraju posebno platiti.

Hertel priznaje: "Ukidanje kovanica od jednog i dva centa imalo bi financijske prednosti." Neovisno o tome koliko raspodjela gotovine košta, Bundesbank ne planira povlačenje malih kovanica tako dugo dok većina Nijemaca to ne želi. Naravno, situacija bi se promijenila ukoliko će Europska komisija doći do zaključka da ukidanje kovanica od jednog i dva centa ima više pozitivnih nego negativnih strana.


Komentari članka

Vezani članci

Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme

07.06.2026.

Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura

Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj

28.05.2026.

Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje

Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona

08.05.2026.

Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj

Hrvatska 2035.: IT će eksplodirati, u industriji kritičan nedostatak ljudi

07.05.2026.

Dokument Europskog centra za razvoj strukovnog obrazovanja predviđa da će za 10 godina najveći izazov biti zapošljavanje u industriji

Kako je Hrvatska izgubila razvojnu utrku započetu prije 22 godine

04.05.2026.

Nakon 1. svibnja 2004. i najvećeg proširenja EU većina država tranzicijske Europe ubrzano je rasla. Hrvatska to do danas nije nadoknadila Subota, 1. svibnja 2004. bio je prijelomni dan za Europu. Ulaskom deset država u Europsku uniju stvorena je nova kon

Tag cloud

  1. 2867 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1814 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 1575 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2006 članka imaju tag financije
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1347 članka imaju tag industrija
  12. 1253 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1084 članka imaju tag menadžment
  15. 697 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 872 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 692 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 521 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 366 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 531 članka imaju tag obrazovanje
  34. 437 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk