Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Tra 2019

Odlučili ste dignuti kredit? Ovo su detalji na koje trebate paziti

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Valentina Wiesner/VL  

Odlučili ste dignuti kredit? Ovo su detalji na koje trebate paziti

Nitko ne voli dug, no ponekad je on jedini način za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba: stanovanja, obrazovanja, nerijetko i zdravlja. Pristup zaduživanju je jednostavan: kod poduzetnika bi dug trebao biti poluga za stvaranje nove vrijednosti, dovoljno velike da se vrati kredit i ostvari profit, dok kod građana to najčešće nije ulaganje, osim u nekretninu i obrazovanje, gdje se uloženo obično ne vraća odmah, nego s odgodom, dok se ostale svrhe svode na potrošnju. Kod kredita građanima cilj je da rata kredita, kad se oduzme iznos potreban za život, bude otplativa, pa i u slučaju oscilacije kamatne stope ili tečaja. Jedino tako mogu ga “preživjeti” i kreditor i dužnik, piše Večernji list.

Odnedavno je HNB pritisnuo banke da dodatno postrože pravila za procjenu kreditne sposobnosti kod odobravanja nenamjenskih kredita za koje su imale puno labavije kriterije nego za stambene, posebno imajući u vidu da je izmjenama Ovršnog zakona definirano da je zaštićeni dio primanja koji se ne može ovršiti podignut s dvije trećine na tri četvrtine. Time se znatno smanjio “prostor” za odobravanje novih kredita, a kod refinanciranja starih najčešći je slučaj da nova rata ne smije biti veća od stare, čak i u slučajevima kad dužnici žele skratiti rok otplate.

Ovisno o vrsti i namjeni kredita, puno je detalja na koje dužnik treba paziti:

Kuna ili euro: osnovno je pravilo za smanjenje rizika kod podizanja kredita zaduživanje u valuti u kojoj dužnik ima primanja. Trenutačno je to u Hrvatskoj – kuna. Iako su kamatne stope na kredite u euru u prosjeku nešto niže nego za kunske. Premda je ulazak u eurozonu trenutačno “na dugom štapu”, dužnici se pitaju i što će se dogoditi s njihovim kreditima uvede li Hrvatska euro: ako imaju kredite valutno vezane uz euro, realna je prijetnja rast tečaja eura (slabljenje vrijednosti kune). U tom slučaju u trenutku konverzije porasle bi im i glavnice, a time i anuiteti. Dužnici u kunama u tom bi slučaju i dalje plaćali iste anuitete te i dalje imali iste glavnice, ali kod konverzije bi im se u iznosu u eurima smanjila. Gotovo je nemoguć scenarij da bi euro mogao oslabjeti.
• Fiksna ili varijabilna kamata: ako je kamata fiksna tijekom cijele otplate kredita, uz stabilan tečaj, to je zapravo jedini slučaj u kojem možemo znati koliko novca u konačnici vraćamo banci za posuđeni iznos. Kod varijabilne je kamate to nemoguće znati do samog trenutka otplate. Fiksna je, kamata, doduše, nešto skuplja, a trenutačno traje trend pada kamatnih stopa te se dužnicima s varijabilnim kamatama rate konstantno lagano spuštaju. No, treba znati da su referentne kamate, uz koje banke vežu izračun svojih kamatnih stopa, na povijesnom minimumu i u nekom se srednjoročnom razdoblju očekuje njihov rast. Postoji i opcija da se dužnik ne odluči odmah, u trenutku podizanja kredita. Može ga sad podići uz promjenjivu kamatnu stopu, a u trenutku kad se trend pada kamata promijeni, od banke zatražiti “fiksiranje” kamate. Ne uspiju li postići dogovor, uvijek kredit može refinancirati povoljnijim, u drugoj banci.
EKS: klijent zapravo ne bi trebao uspoređivati osnovne, nego efektivne kamatne stope, koje pokazuju pravi trošak kredita i uključuju cijenu svih izdataka koje dužnik plaća pri odobravanju i otplati kredita. EKS je niži ako je kredit podignut uz akciju koja klijenta oslobađa plaćanja naknada za obradu kreditnog zahtjeva, troškova procjene vrijednosti nekretnine, ako kao instrument osiguranja ne mora ugovarati životno ili drugo osiguranje, izdvojiti depozit u nekom obliku...
Usporedba kredita: nitko se ne bi trebao upustiti u podizanje kredita a da u rukama nema ponude otplatnih planova iste vrste kredita od barem nekoliko banaka. Kao preliminarnu radnju, zainteresirani za kredit može prvo sam napraviti malo istraživanje i to tako da ode na stranicu Hrvatske narodne banke koja je prije nekog vremena uvela aplikaciju i informativnu listu ponude kredita svih banaka u Hrvatskoj, preko koje građani mogu usporediti kamate i neke dodatne uvjete kreditiranja. Uskoro bi takvu aplikaciju trebali uvesti i za naknade. Građani preko ove aplikacije mogu provjeriti koja banka daje najveći iznos određene vrste kredita u kunama i euru, najdulji rok otplate, fiksnu ili varijabilnu kamatu, koji referentni parametar koristi kod izračuna kamate (euribor ili NRS), EKS i fiksnu maržu te visinu naknade za prijevremenu otplatu kredita.
Simulacija otplate: osim otplatnog plana, klijent od banke treba zatražiti i simulaciju otplate za slučaj rasta kamatne stope (ako kredit ima varijabilnu kamatnu stopu) ili promjene tečaja. Tek tada može procijeniti može li podnijeti rast anuiteta u slučajevima “poremećaja tržišta”, kako im tepa financijski sektor.
Naknade za obradu i prijevremenu otplatu: klijenti uglavnom odlučuju podići kredit tijekom akcije u kojoj su oslobođeni plaćanja naknade za troškove obrade kredita, no akcije ne traju vječno pa i o tom parametru treba voditi računa. Usto, naknade za prijevremenu otplatu kredita mogu predstavljati velik problem kod refinanciranja u drugoj banci i “pojesti” benefite niže kamate, što je bitno kod refinanciranja kredita podignutih prije 1. siječnja 2010. Tad je, naime, zakonskim izmjenama naplata izlazne naknade stavljena izvan zakona.
Rok otplate: iznimno je bitan za cijenu kredita: što je rok otplate dulji, kredit je skuplji jer se plati više kamate. No, s druge strane, treba voditi računa i o tome da je rata podnošljiva na mjesečnoj razini.
Dopušteno prekoračenje: najskuplji je kredit. Čak i kod revolving otplate na kartice, glavnica se s vremenom smanjuje, no kod konstantnog “minusa” plaćaju se samo kamate. Ako je ikako moguće, isplativije je podići gotovinski nenamjenski kredit i zatvoriti prekoračenje
Rate ili anuiteti: otplatom u ratama klijent brže isplaćuje glavnicu, čime su mu niži i ukupni troškovi kamata, nego otplatom u anuitetima. Plaćanje anuitetima podrazumijeva jednak mjesečni iznos tijekom cijele otplate iako se u početku otplaćuje veći udio kamate u odnosu na glavnicu, dok se s vremenom otplaćuje veći udio glavnice u odnosu na kamatu. Kod otplate na rate iznos glavnice uvijek je jednak, a iznos kamate se smanjuje od prve prema zadnjoj rati pa su rate veće u prvim godinama otplate.


Komentari članka

Vezani članci

Prijavite se na javni poziv OBŽ za kreditiranje sjetve i stočarstva!

27.09.2019.

Održana je sjednica Povjerenstva za provedbu postupka javnog poziva za kreditiranje sjetve i stočarske proizvodnje na području Županije. Financijskih sredstava ima dovoljno, prijavite se!

Dužnici pobijedili banke, doznajemo kako mogu do svog novca

18.09.2019.

KORISNICI kredita u švicarskim francima pobijedili su banke i to je prva uspješna kolektivna parnica u Republici Hrvatskoj. Naime, Vrhovni sud potvrdio je presudu Visokog trgovačkog suda te će korisnici kredita sada moći pojedinačno tužiti banke i tražiti

Za ruralni razvoj krediti od 50.000 do čak milijun eura

17.09.2019.

Financijske instrumente iz PRR-a prate uvjeti koji su povoljniji od tržišnih

Još jedna banka najavila akciju gotovinaca do kraja ovog tjedna

16.09.2019.

Ne jenjava konkurencija na tržištu nenamjenskih kredita; i Sberbanka je najavila akciju gotovinaca do kraja ovog tjedna

Europska središnja banka će testirati ovih pet hrvatskih banaka, evo zašto

07.08.2019.

Europska središnja banka (ECB) najavila je u srijedu da će slijedom kandidature Hrvatske za članstvo u eurozoni provjeriti otpornost pet hrvatskih banaka na moguće nepovoljne uvjete poslovanja.

Tag cloud

  1. 1947 članka imaju tag hrvatska
  2. 1973 članka imaju tag turizam
  3. 1551 članka imaju tag financije
  4. 1250 članka imaju tag izvoz
  5. 846 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag svijet
  7. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 972 članka imaju tag trgovina
  9. 838 članka imaju tag investicije
  10. 684 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 919 članka imaju tag ict
  12. 967 članka imaju tag EU
  13. 864 članka imaju tag industrija
  14. 770 članka imaju tag menadžment
  15. 572 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 588 članka imaju tag maloprodaja
  18. 550 članka imaju tag marketing
  19. 508 članka imaju tag tehnologija
  20. 489 članka imaju tag krediti
  21. 367 članka imaju tag poticaji
  22. 429 članka imaju tag obrazovanje
  23. 348 članka imaju tag eu fondovi
  24. 396 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 347 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 423 članka imaju tag dzs
  31. 305 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 300 članka imaju tag hgk
  34. 379 članka imaju tag vlada
  35. 346 članka imaju tag energetika
  36. 351 članka imaju tag porezi
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 379 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija