Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2018

Od Vladinih mjera profitirali samo milijunaši, kaos tek slijedi

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Od Vladinih mjera profitirali samo milijunaši, kaos tek slijedi

Nakon što se Vlada ljetos pohvalila socijalnom osjetljivošću donošenjem mjera za pomoć blokiranima, analiza tih poteza Hrvatske udruge banaka pokazala je da je njima u prvom redu profitirao malen broj dužnika s višemilijunskim dugovima. Iako je ukupna vrijednost ovrha smanjena za drastičnih 60 posto, sa 41,8 na 17,1 milijardu kuna, broj dužnika pao je za niti 46.000 građana, objašnjava autor analize Velimir Šonje koji je prije godinu dana napravio prvo istraživanje o fenomenu blokada.

Trik je u rastu BDP-a

Podsjetimo, Vladine mjere obustavile su ovrhe dulje od tri godine na računima na kojima šest mjeseci prije stupanja zakona na snagu (4. kolovoza). Među njima je i tisuću najvećih dužnika čiji je ukupan dug iznosio 15,3 milijardi kuna ili, prosječno, oko 15 milijuna kuna - po osobi. Najmanji među njima bio je dužan 4,4 milijuna kuna, a listom predvodi rekorder s dugom od 404,8 milijuna kuna i koji dolazi iz jedne od članica EU. “Broj građana blokiranih do godine dana kontinuirano pada, a rezultat je pozitivne gospodarske aktivnosti, a ne mjera Vlade”, istaknuo je Šonje.

Njihov broj nakon linearnih otpisa do 10.000 kuna pao je na 41.187 (8,7 posto), a dug pao sa 1,23 milijardi kuna, na 970 milijuna kuna.

“Ne želim tvrditi da Vladine mjere nisu imale efekta, ali kada gledamo širu sliku, vidimo da su efekti u otprilike 80 posto slučajeva koncentrirani kod velikih dužnika”, poručuje. Iz Udruge banaka, međutim, upozoravaju da će se veliki dugovi koji su zbog odgode ovrha izašli iz statistika, pomalo vraćati,a u idućim mjesecima dug blokada rasti.

“Zamislite to kao retuširanje, slika je lijepa, ali su bore i dalje tamo”, slikovit je bio direktor HUB-a Zdenko Adrović.

Država tjera na ovrhe

Vrag je, naravno, u detalju: država koja banke i ostale tjera na obustave ovrha je jedne strane, istodobno poreznim propisima tjera vjerovnike da poduzmu sve mjere naplate, uključujući i ovrhe, jer im u suprotnom obračunava porez. Uz, kako očekuju bankari, “značajne” troškove koji će to donijeti, postavlja se i pitanje gubitka naplatnih redova među vjerovnicima pa je izvjesno da će Vladini potezi dodatno unijeti otežati pitanje blokiranih.

“Nikada se više ne bi smjele primjenjivati mjere bez socijalnih kriterija, ovo društvo treba uravnotežiti kriterije socijalne solidarnosti i ekonomske pravne efikasnosti. To je i stvar pragmatike, jer ako nisu dobro regulirani odnosi dužnika i vjerovnika, rizici su veći, a time su i kamatne stope. Favorizirajući stare dužnike, društvo zapravo seli teret troška rizika sa starijih dužnika na buduće, odnosno uglavnom mlade ljude. Moramo imati na umu da tu nema ‘besplatnog ručka’ već je uvijek posrijedi neka raspodjela”, zaključuje Šonje.

Tagovi

BDP · hub · vlada

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Otkriveno što je Marićevo iznenađenje. Ima veze s nagrađivanjem radnika

12.11.2018.

Vlada će od 1. prosinca povećati neoporeziva davanja koja se odnose na nagrade zaposlenicima. Tu se radi o božićnicama, uskrsnicama, regresu, 13. plaći...

Bruxelles popravio prognozu: Hrvatski BDP se 2019. konačno vraća na razinu prije krize?

09.11.2018.

Europska komisija u četvrtak je podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,8 posto, s prethodnih 2,6 posto, ocijenivši da je iznenađujuće snažan rast u drugom tromjesečju najavio solidan rast u cijeloj godini

Dalić: Moju ostavku je iznudio Pupovac

31.10.2018.

U emisiji U mreži prvog Hrvatskog radija analizirana je jučer predstavljena knjigu Agrokor - slom ortačkog kapitalizma. Gosti emisije bili su autorica knjige i bivša potpredsjednica vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, predsjednik Udruge stranih

Na što je Uljanik potrošio 855 milijuna kuna za koje je jamčila država?

25.10.2018.

Kad se sve zbroji, Ministarstvo financija do kraja 2018. očekuje minimalna plaćanja u iznosu oko 2,35 milijardi kuna, sve uvećano za kamate i naknade. Navedeni iznos će se dodatno uvećati u slučaju daljnjih otkazivanja brodova

Država prvi put skupila više poreza nego što je potrošila

24.10.2018.

DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Tag cloud

  1. 1823 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1506 članka imaju tag financije
  4. 1186 članka imaju tag izvoz
  5. 785 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 965 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 659 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag EU
  11. 861 članka imaju tag svijet
  12. 837 članka imaju tag industrija
  13. 839 članka imaju tag ict
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 525 članka imaju tag marketing
  18. 444 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 479 članka imaju tag krediti
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 333 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 320 članka imaju tag agrokor
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP