Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Stu 2018

Od Vladinih mjera profitirali samo milijunaši, kaos tek slijedi

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Od Vladinih mjera profitirali samo milijunaši, kaos tek slijedi

Nakon što se Vlada ljetos pohvalila socijalnom osjetljivošću donošenjem mjera za pomoć blokiranima, analiza tih poteza Hrvatske udruge banaka pokazala je da je njima u prvom redu profitirao malen broj dužnika s višemilijunskim dugovima. Iako je ukupna vrijednost ovrha smanjena za drastičnih 60 posto, sa 41,8 na 17,1 milijardu kuna, broj dužnika pao je za niti 46.000 građana, objašnjava autor analize Velimir Šonje koji je prije godinu dana napravio prvo istraživanje o fenomenu blokada.

Trik je u rastu BDP-a

Podsjetimo, Vladine mjere obustavile su ovrhe dulje od tri godine na računima na kojima šest mjeseci prije stupanja zakona na snagu (4. kolovoza). Među njima je i tisuću najvećih dužnika čiji je ukupan dug iznosio 15,3 milijardi kuna ili, prosječno, oko 15 milijuna kuna - po osobi. Najmanji među njima bio je dužan 4,4 milijuna kuna, a listom predvodi rekorder s dugom od 404,8 milijuna kuna i koji dolazi iz jedne od članica EU. “Broj građana blokiranih do godine dana kontinuirano pada, a rezultat je pozitivne gospodarske aktivnosti, a ne mjera Vlade”, istaknuo je Šonje.

Njihov broj nakon linearnih otpisa do 10.000 kuna pao je na 41.187 (8,7 posto), a dug pao sa 1,23 milijardi kuna, na 970 milijuna kuna.

“Ne želim tvrditi da Vladine mjere nisu imale efekta, ali kada gledamo širu sliku, vidimo da su efekti u otprilike 80 posto slučajeva koncentrirani kod velikih dužnika”, poručuje. Iz Udruge banaka, međutim, upozoravaju da će se veliki dugovi koji su zbog odgode ovrha izašli iz statistika, pomalo vraćati,a u idućim mjesecima dug blokada rasti.

“Zamislite to kao retuširanje, slika je lijepa, ali su bore i dalje tamo”, slikovit je bio direktor HUB-a Zdenko Adrović.

Država tjera na ovrhe

Vrag je, naravno, u detalju: država koja banke i ostale tjera na obustave ovrha je jedne strane, istodobno poreznim propisima tjera vjerovnike da poduzmu sve mjere naplate, uključujući i ovrhe, jer im u suprotnom obračunava porez. Uz, kako očekuju bankari, “značajne” troškove koji će to donijeti, postavlja se i pitanje gubitka naplatnih redova među vjerovnicima pa je izvjesno da će Vladini potezi dodatno unijeti otežati pitanje blokiranih.

“Nikada se više ne bi smjele primjenjivati mjere bez socijalnih kriterija, ovo društvo treba uravnotežiti kriterije socijalne solidarnosti i ekonomske pravne efikasnosti. To je i stvar pragmatike, jer ako nisu dobro regulirani odnosi dužnika i vjerovnika, rizici su veći, a time su i kamatne stope. Favorizirajući stare dužnike, društvo zapravo seli teret troška rizika sa starijih dužnika na buduće, odnosno uglavnom mlade ljude. Moramo imati na umu da tu nema ‘besplatnog ručka’ već je uvijek posrijedi neka raspodjela”, zaključuje Šonje.

Tagovi

BDP · hub · vlada

Ispiši članak

Komentari članka

Vezani članci

Nejednakosti i dalje ogromne: BDP u Zagrebu čak tri put veći nego u Virovitici, PGŽ među tri županije iznad prosjeka

25.02.2020.

Po podacima DZS-a, najniži BDP po stanovniku ima Virovitičko-podravska županija – 6.445 eura u 2017. godini, što je 45,8 posto manje od hrvatskog prosjeka. To je i županija koja najviše zaostaje za prosjekom EU 28 odnosno tek je na trećini tog prosjeka

Zaduženost u svijetu dostigla rekordne razmjere

16.01.2020.

Ovako veliki svjetski dug predstavlja realni rizik za globalnu ekonomiju, posebno zbog predviđanja Instituta da se u 2020. godini očekuje dodatno povećanje. Prema procjenama, dug će u prvom kvartalu 2020. premašiti iznos od 257 bilijuna dolara.

Ovo su glavni razlozi zašto se strani investitori povlače iz Hrvatske

12.12.2019.

Možemo očekivati da će se koristiti rješenja koja nude kriminalističko profiliranje događaja rizičnih za tvrtku.

Gospodarstvo ubrzalo: Rast BDP-a u trećem tromjesečju 2,9%

28.11.2019.

Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju ove godine za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je nešto brži rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je BDP porastao 2,4 posto

Pogledajte koje (za sada) izmjene poreznih zakona stupaju na snagu od 1. siječnja 2020.

14.11.2019.

Ne bi bilo pošteno priznati da Vlada nije napravila značajnije pomake kod donošenja novih zakonskih izmjena i uvažila (barem djelomično) glas javnosti i ono što je najvažnije od svega glas gospodarstva

Tag cloud

  1. 1973 članka imaju tag hrvatska
  2. 2006 članka imaju tag turizam
  3. 1561 članka imaju tag financije
  4. 1276 članka imaju tag izvoz
  5. 863 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1021 članka imaju tag svijet
  7. 996 članka imaju tag trgovina
  8. 1025 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 860 članka imaju tag investicije
  10. 936 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 979 članka imaju tag EU
  13. 874 članka imaju tag industrija
  14. 640 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 776 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 597 članka imaju tag maloprodaja
  18. 558 članka imaju tag marketing
  19. 385 članka imaju tag poticaji
  20. 517 članka imaju tag tehnologija
  21. 495 članka imaju tag krediti
  22. 435 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 269 članka imaju tag potpore
  25. 356 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 427 članka imaju tag dzs
  30. 312 članka imaju tag osijek
  31. 381 članka imaju tag hnb
  32. 371 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 301 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 284 članka imaju tag opg
  39. 384 članka imaju tag BDP
  40. 341 članka imaju tag recesija