Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2019

Od ulaska Hrvatske u EU uvoz vina se učetverostručio

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Marinko Petković  

Od ulaska Hrvatske u EU uvoz vina se učetverostručio

Na hrvatskom tržištu vina, prema udjelu 66 posto čine kvalitetna vina, 20 posto vrhunska, a 14 posto vina bez zaštićene oznake izvornosti, čiji udio, kao i vrhunskih vina blago raste, jer je i promet vina u prošloj godini, u odnosu na 2016. godinu povećan za sedam posto, kazao je predstavnik Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i selo Robert Brkić. Centar je zadužen za izdavanje rješenja za stavljanje vina u promet, a na stručnom skupu pod nazivom 'Autentična hrvatska vinska priča', koji je održan u sklopu II. revije Vina od davnina, okupla su se regulatori, vinari, ugostitelji i konzultanti.

Prodaja bijelih vina raste, a cnih pada
Dodao je da u prometu vina imamo i 34 autohtone sorte vina, čiji udio na domaćem tržištu iznosi 20 posto, što je pad u odnosu na 2016. godinu, kad je iznosio 23 posto. Nadalje, udio bijelih vina na tržištu iznosi 78 posto, a crna vina, kao što je Plavac mali, Teran i Merlot, bilježe lagani pad. Od sorata, i dalje je neprikosnovna graševina, s udjelom od 45 posto, a najviše zastajemo u odnosu na druge zemlje EU-a po udjelu prodaje pjenušaca na tržištu, koja je povećana s 0,5 posto na jedan posto, dok je EU prosjek 10 posto.

Kako se čulo, prema pakovinama, ohrabruje blagi rast buteljiranog vina na domaćem tržištu, na kojem OPG-ovi i obrti u prometu vina, sudjeluju s 24 posto, a 1.600 poslovnih subjekata pokriva 76 posto vinskog tržišta. Paradoks domaćeg vinskog tržišta je da imamo sve više vinara, a sve manje vina, iako nam barem vinske tradicije ne manjka, koja je u Hrvatskoj duža nego kod Argentine i Čilea zajedno. Ali i od tuda se uvoze jeftina vina za turističku potrošnju dok prosječna izvozna cijena hrvatskog vina polako raste te sad iznosi 2,70 eura po litri.

Međutim, manje dobre vijesti su da se uvoz vina u Hrvatsku učetverostručio nekoliko posljednjih godina, od 2013. godine, odnosno polako raste od ulaska Hrvatske u EU, a jednako tako se smanjuje izvoz vina.

Vinski konzultant Đuro Horvat ističe da se promijenila struktura uvoznih vina čija je cijena povećana 20 posto, a drži da će veliki izazov za novi Zakon o vinu, biti što je smanjena sadnja crnih sorata vinove loze koda nas, na 24 posto sa 30 posto udjela, jer i prodaja crnih vina, nakon njihova uzleta prije 10-ak godina, i dalje pada.

Gerila marketing u vinu
Vinar Rade Bobanović iz zadruge Masvin iz Polače kaže da sad prozvode vino za 50 posto poznatih kupaca, koji sve češće dolaze u Polaču da vide 11 hektara lijepo uređenih vinograda i čak 40 ha maslinika, a cilj je imati 75 posto poznatih kupaca, bilo na kućnom pragu ili u restoranima i trgovačkim kućama, jer su prinosi grožđa u Dalmaciji, mali od 60 dkg do 1,20 kilograma po trsu. "No, ima kod nas terena gdje samo ljudska noga može doći u vinograde, ali zato imamo Rose, koji je među top pet u Hrvatskoj, a Crljenak raste samo južno od Šibenika", ističe Bobanović.

Distributer autohtonih hrvatskih vina Siniša Kocejić iz Splita, kaže da je i gerila marketing uspješan u promociji našeg Crljenka i Debita, jer ga samo ovdje može dobiti. "Surađujemo sa 700 malih vinara koji su naši partneri i tako će ostati jer se ovaj posao, na duge staze, ne može drugačije raditi. Vino je 'živa priča' i to nije roba na polici kao svaka druga, ali ne možemo naprijed, ako strani gosti, još uvijek, znaju više o hrvatskom vinu nego domaći konobari", ističe Kocejić.

Hrvatska nije pivska zemlja
Vinar s Krka Ivan Katunar, kaže da na Krku, kojim prolazi poznata 45 (vinska) paralela, ima manje oborina nego na Pelješcu, ali više nego na Korčuli, što pogoduje da imamo 8000 loza po hektaru vinograda. "Stručnjaci su nam rekli da kod nas ne može uspijevati ništa, osim Žlahtine, ali imamo i Plavac mali, iako iz svojih 3,5 ha vinograda u Baščanskoj kotlini, vidim Zavižan", ističe Katunar.

S druge strane, član Uprave Jadranke iz Malog Lošinja, Goran Filipović kaže da imaju više od 400 svjetskih etiketa vina u ugostiteljskoj ponudi na Jadranu, ali su radili i velike pezentracije Iločkih podruma, Krauthakera, Benvenutija i drugih velikih domaćih vinarija, koji imaju vrijedna arhivska vina, jer je doživljaj ono što danas gosti traže na eno gastro sceni. Istra je i tu učinila iskorak, što je povećalo prodaju njezinih vina.

U raspravi se čulo, da globalno tržište vina bilježi pad sedam posto, a raste prodaja piva četiri i jakih alkoholnih pića, tri posto. Pivske zemlje, što Hrvatska nikada prije nije bila, kao što je Austrija, koja izvozi 60 milijuna litara vina, ali u marketing vina ulaže godišnje 20 milijuna eura, a kod nas samo Istra, jedna od četiri vinske regije, ima vinsku strategiju do 2030. godine, te 140 članova udruge Vinistra, nakon punog kruga sa malvazijom u posljednjih 20-ak godina, sad traži novi iskorak u vinskom svijetu.


Komentari članka

Vezani članci

Berba u punom jeku: grožđa manje, ali vrhunske kvalitete

18.09.2019.

Petnaestak dana kasnije nego proteklih godina, počela je berba u vinogradima diljem Istre. Vremenski su uvjet idealni, grožđe dobre kvalitete, pa bi vinogradari i vinari mogli imati uspješnu sezonu.

Grožđe zdravo, sezona berbe mogla bi se odužiti zbog nedostatka berača

13.09.2019.

Berači su deficitarni, mnogi su otišli u inozemstvo ili na more, a poklapa se i termin berbe duhana

Pošip, crljenak i plavac iz Kraljevskih vinograda na putu za Japan

10.09.2019.

Unazad 10-ak godina podigli su vinograde kojima dominiraju domaće sorte i tako s 38 hektara nasada i 300.000 trsova ušli u najuži krug najvećih vinogradara Dalmacije. Puno je planova koje ostvaruju kroz vlastita ulaganja, kredite te Mjeru 13 jer "svaka ku

Kvalitetnije brendiranje lijek za jeftina uvozna vina

02.09.2019.

Na hrvatskom tržištu vina zrcale se problemi cijelog poljoprivredno-prehrambenog sektora, unatoč znanju i tradiciji ne proizvodimo dovoljno vina za domaće potrebe pa se jeftino vino uvozi, a izvoze se kvalitetna hrvatska vina, stoga je kvalitetnije brendi

Druge su propadale, PZ Putniković traje: Naša zadruga je društvo osoba, a ne kapitala

22.08.2019.

Uvjerenja smo da zadrugarstvo, poticano i priznato kao oblik organiziranja poljoprivredne proizvodnje u većini zemalja EU, može i kod nas, osobito u ruralnim sredinama, biti važan gospodarski oslonac, kaže Jozo Rabušić iz PZ Putniković koja je otvorila Pr

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 488 članka imaju tag krediti
  20. 506 članka imaju tag tehnologija
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija