Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Svi 2019

Od ulaska Hrvatske u EU uvoz vina se učetverostručio

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Marinko Petković  

Od ulaska Hrvatske u EU uvoz vina se učetverostručio

Na hrvatskom tržištu vina, prema udjelu 66 posto čine kvalitetna vina, 20 posto vrhunska, a 14 posto vina bez zaštićene oznake izvornosti, čiji udio, kao i vrhunskih vina blago raste, jer je i promet vina u prošloj godini, u odnosu na 2016. godinu povećan za sedam posto, kazao je predstavnik Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i selo Robert Brkić. Centar je zadužen za izdavanje rješenja za stavljanje vina u promet, a na stručnom skupu pod nazivom 'Autentična hrvatska vinska priča', koji je održan u sklopu II. revije Vina od davnina, okupla su se regulatori, vinari, ugostitelji i konzultanti.

Prodaja bijelih vina raste, a cnih pada
Dodao je da u prometu vina imamo i 34 autohtone sorte vina, čiji udio na domaćem tržištu iznosi 20 posto, što je pad u odnosu na 2016. godinu, kad je iznosio 23 posto. Nadalje, udio bijelih vina na tržištu iznosi 78 posto, a crna vina, kao što je Plavac mali, Teran i Merlot, bilježe lagani pad. Od sorata, i dalje je neprikosnovna graševina, s udjelom od 45 posto, a najviše zastajemo u odnosu na druge zemlje EU-a po udjelu prodaje pjenušaca na tržištu, koja je povećana s 0,5 posto na jedan posto, dok je EU prosjek 10 posto.

Kako se čulo, prema pakovinama, ohrabruje blagi rast buteljiranog vina na domaćem tržištu, na kojem OPG-ovi i obrti u prometu vina, sudjeluju s 24 posto, a 1.600 poslovnih subjekata pokriva 76 posto vinskog tržišta. Paradoks domaćeg vinskog tržišta je da imamo sve više vinara, a sve manje vina, iako nam barem vinske tradicije ne manjka, koja je u Hrvatskoj duža nego kod Argentine i Čilea zajedno. Ali i od tuda se uvoze jeftina vina za turističku potrošnju dok prosječna izvozna cijena hrvatskog vina polako raste te sad iznosi 2,70 eura po litri.

Međutim, manje dobre vijesti su da se uvoz vina u Hrvatsku učetverostručio nekoliko posljednjih godina, od 2013. godine, odnosno polako raste od ulaska Hrvatske u EU, a jednako tako se smanjuje izvoz vina.

Vinski konzultant Đuro Horvat ističe da se promijenila struktura uvoznih vina čija je cijena povećana 20 posto, a drži da će veliki izazov za novi Zakon o vinu, biti što je smanjena sadnja crnih sorata vinove loze koda nas, na 24 posto sa 30 posto udjela, jer i prodaja crnih vina, nakon njihova uzleta prije 10-ak godina, i dalje pada.

Gerila marketing u vinu
Vinar Rade Bobanović iz zadruge Masvin iz Polače kaže da sad prozvode vino za 50 posto poznatih kupaca, koji sve češće dolaze u Polaču da vide 11 hektara lijepo uređenih vinograda i čak 40 ha maslinika, a cilj je imati 75 posto poznatih kupaca, bilo na kućnom pragu ili u restoranima i trgovačkim kućama, jer su prinosi grožđa u Dalmaciji, mali od 60 dkg do 1,20 kilograma po trsu. "No, ima kod nas terena gdje samo ljudska noga može doći u vinograde, ali zato imamo Rose, koji je među top pet u Hrvatskoj, a Crljenak raste samo južno od Šibenika", ističe Bobanović.

Distributer autohtonih hrvatskih vina Siniša Kocejić iz Splita, kaže da je i gerila marketing uspješan u promociji našeg Crljenka i Debita, jer ga samo ovdje može dobiti. "Surađujemo sa 700 malih vinara koji su naši partneri i tako će ostati jer se ovaj posao, na duge staze, ne može drugačije raditi. Vino je 'živa priča' i to nije roba na polici kao svaka druga, ali ne možemo naprijed, ako strani gosti, još uvijek, znaju više o hrvatskom vinu nego domaći konobari", ističe Kocejić.

Hrvatska nije pivska zemlja
Vinar s Krka Ivan Katunar, kaže da na Krku, kojim prolazi poznata 45 (vinska) paralela, ima manje oborina nego na Pelješcu, ali više nego na Korčuli, što pogoduje da imamo 8000 loza po hektaru vinograda. "Stručnjaci su nam rekli da kod nas ne može uspijevati ništa, osim Žlahtine, ali imamo i Plavac mali, iako iz svojih 3,5 ha vinograda u Baščanskoj kotlini, vidim Zavižan", ističe Katunar.

S druge strane, član Uprave Jadranke iz Malog Lošinja, Goran Filipović kaže da imaju više od 400 svjetskih etiketa vina u ugostiteljskoj ponudi na Jadranu, ali su radili i velike pezentracije Iločkih podruma, Krauthakera, Benvenutija i drugih velikih domaćih vinarija, koji imaju vrijedna arhivska vina, jer je doživljaj ono što danas gosti traže na eno gastro sceni. Istra je i tu učinila iskorak, što je povećalo prodaju njezinih vina.

U raspravi se čulo, da globalno tržište vina bilježi pad sedam posto, a raste prodaja piva četiri i jakih alkoholnih pića, tri posto. Pivske zemlje, što Hrvatska nikada prije nije bila, kao što je Austrija, koja izvozi 60 milijuna litara vina, ali u marketing vina ulaže godišnje 20 milijuna eura, a kod nas samo Istra, jedna od četiri vinske regije, ima vinsku strategiju do 2030. godine, te 140 članova udruge Vinistra, nakon punog kruga sa malvazijom u posljednjih 20-ak godina, sad traži novi iskorak u vinskom svijetu.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska vina sve popularnija u Srbiji, izvoz raste 30 posto

21.02.2020.

Na beogradskom sajmu vina BeoWine, koji se održava u sklopu 42. međunardonog Sajma turizma od 20. do 23. veljače, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore predstavlja se i 12 hrvatskih vinarija – Iločki podrumi, Blato 1902, Kutjevo, Terzolo, Udruga Plav

Sve više visokoobrazovanih mladih seli iz gradskih u ruralna područja

13.02.2020.

Mlade poljoprivrednike cijele Slavonije i Baranje, a posebno one koji se u skorašnjoj budućnosti tek vide u toj grani, usrećila je vijest da će država subvencionirati kupnju zemlje za sve mlade koji se žele baviti poljoprivredom. Dio je to strateškog cilj

Ivan Enjingi: Nema ekološke poljoprivrede, kao ni vinogradarstva bez domaćih životinja!

29.01.2020.

Govoreći o 'tajni svog uspjeha', Enjingi je kazao da je nema jer je princip proizvodnje vina uvijek isti, ali da omjeri, kao i sve drugo, variraju od godine do godine. No, trebamo više raditi, a misliti ekološki jer nitko drugi nema pet vinogradarskih reg

U Mandićevcu će posaditi sigurnosne kolekcije 20-ak autohtonih sorata vinove loze

29.01.2020.

Blagoslovom vinograda pokušališta u Mandićevcu započela je nova godina za studente i profesore Fakulteta agrobiotehnoloških znanosti iz Osijeka. U ovoj godini imaju velike planove.

Uskoro rezidba, loza je odlično

27.01.2020.

Unazad šest godina svi su naši nasadi obnovljeni, i to uz pomoć EU sredstava, tzv. vinske omotnice, a u 2019. završili smo i s obnovom posljednjeg položaja. Ako pogledamo u budućnost, u slijedećih 20 - 30 godina u kojima želimo eksploatirati grožđe iz tih

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1042 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 684 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija