Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Velj 2020

Od hrvatskog startupa do laboratorija u koji dolaze raditi strani znanstvenici

Izvor: www.index.hr · Autor: Marko Repecki  

Od hrvatskog startupa do laboratorija u koji dolaze raditi strani znanstvenici

GENOS je osnovan 2007. godine i tada je bio prvi akademski startup, da bi danas izrastao u ozbiljan laboratorij koji zapošljava 50-ak stručnjaka, od kojih su polovica doktori znanosti te su u nekim područjima, poput istraživanja glikana, vodeći u svijetu.

Osim hrvatskih znanstvenika, u Genos dolaze raditi i stručnjaci iz inozemstva, što i ne čudi s obzirom na to da ih je ugledni znanstveni časopis The Scientist 2013. godine proglasio "Najboljim mjestom za rad" u svijetu, u konkurenciji 240 biomedicinskih i biotehnoloških kompanija.

Uspjeli su razviti GlycanAge test koji omogućuje previđanje pojave određenih bolesti, poput srčanog ili moždanog udara, a onda i njihovu prevenciju.

Zagreb bi mogao postati centar za farmakogenomiku za Europu

Osim toga, osnivač Genosa dr.sc. Goran Lauc u razgovoru za Index najavio je velike planove na području farmakogenomike koja je vrlo važna u personaliziranoj medicini.

“Genos je osnovan 2007. godine i na početku smo se uglavnom bavili genetikom, radili smo razne genetičke testove. Već tada smo lansirali neke testove koji su bili prvi u svijetu. Na primjer, prvi smo radili prenatalni test očinstva - to je test koji se može napraviti prije nego što se beba rodi. Godinu, dvije kasnije prebacili smo se na glikane, no još uvijek imamo dio laboratorija u kojem se rade genetički testovi. Sada u suradnji s bolnicom Sveta Katarina i Klinikom Mayo iz SAD-a razvijamo farmakogenomiku i nadamo se da ćemo u toj zajedničkoj priči uspjeti postići da u Zagrebu bude centar za farmakogenomiku za Europu”, kaže Lauc.

Farmakogenomika, sljedeće područje u kojem Genos ima ambiciozne planove, omogućuje da pacijenti dobiju točno onaj lijek koji im treba. Tako se smanjuju nuspojave lijeka i eventualna šteta koja može nastati od uzimanja beskorisnog lijeka.

“U farmakogenomici se radi genetičko testiranje, analizira se genom čovjeka i onda na temelju informacija koje se dobiju može se odrediti koji lijek zaista pomaže pacijentu i u kojim dozama, a koji ne bi trebao uzimati. Danas kada dođete kod liječnika, on zapravo ne zna ništa o vama. Pita gdje vas boli, izmjeri vam temperaturu, posluša srce, ali realno ne zna ništa o vama i daje vam lijek nasumično, onaj za koji on misli da bi mogao pomoći, i zato smo u situaciji da dvije trećine lijekova ne pomažu. Liječnik vam prepiše jedan lijek pa ako ne pomaže taj, prepiše drugi i treći i tako dalje. Problem je u tome što ako lijek ne pomaže, on često šteti. U SAD-u zbog krivog liječenja godišnje umre oko 100 tisuća ljudi. Taj problem rješava farmakogenomika jer omogućava da se pacijentu prepiše točno onaj lijek od kojeg će imati koristi. To je primjer kako su genetičke analize ušle u kliničku primjenu, no to se još uvijek ne primjenjuje rutinski ni u svijetu. U Hrvatskoj je najdalje u tome otišla bolnica Sveta Katarina koja kao privatna bolnica veliki broj svojih pacijenata upućuje na tu pretragu čime dobivaju sigurnije liječenje. Mi u suradnji s njima želimo napraviti laboratorij koji će te analize provoditi ne samo u Hrvatskoj nego i za inozemstvo. Želimo napraviti središnji laboratorij za Europu za taj tip testiranja”, kaže Lauc.

U Genosu radi 50 znanstvenika od kojih su mnogi iz inozemstva

Genos je znanstvenicima vrlo zanimljiv i kao poslodavac pa osim znanstvenika iz Hrvatske u njemu rade ili su radili i ljudi iz inozemstva.

“U Genosu trenutno imamo 50 ljudi, od toga su 24 doktora znanosti, a većina ostalih su magistri. Mi smo jedan od najjačih konglomerata visokoeduciranih ljudi koji su fokusirani na jednu priču. U posljednjih 12 godina otišle su nam samo dvije osobe. Trudim se da ljudima ovdje bude dobro i onda oni ostaju. Nemamo problema s pronalaskom stručnjaka, dolaze nam i to ne samo iz Hrvatske nego i iz inozemstva, pa je do sada 14 stranaca radilo ili radi kod nas. Jedna kolegica iz Rusije je ovdje već sedam godina, zatim iz Kanade koja ovdje radi četiri godine, upravo primamo jednog Indijca itd.”, kaže Lauc.


Komentari članka

Vezani članci

[MOĆNE PODUZETNICE] Vesna Ramljak: Odvažnost i hrabrost u početku, a kasnije iskustvo i oprez

07.07.2020.

Vesna Ramljak, najmoćnija poduzetnica u Hrvatskoj, vlasnica je i direktorica Sancta Domenice iz Svete Nedelje. Ovlašteni uvoznik Panasonica, Sonyja, Samsunga, LG-a i PlayStationa svoje proizvode plasira kroz lanac specijaliziranih trgovina i kroz web shop

Inženjer građevine otvorio farmu na kojoj uzgaja 250.000 vrlo traženih puževa

06.07.2020.

Puževi su tražena delicija diljem svijeta, a to je prepoznao Kosta Kačev, mladi inženjer građevine iz Bugarske. Na svojoj farmi uzgaja ih oko 250.000, a otkrio je kolika su ondje početna ulaganja i kakvi su mu planovi.

Sada je i službeno! Ponovno kreću mjere aktivne politike zapošljavanja i mjere samozapošljavanja

30.06.2020.

Potpora za samozapošljavanje može se dodijeliti u manjem iznosu od traženog ukoliko se radi o djelatnostima koje ne zahtijevaju visoka početna ulaganja

Bosansko ulaganje u Hrvatskoj: Iz call centra u Zagrebu osvajaju Njemačku i SAD

29.06.2020.

U PROTEKLIH dvadesetak godina brojne su hrvatske tvrtke ulagale u Bosni i Hercegovini. No trendovi se sada mijenjaju pa sve više bosanskohercegovačkih tvrtki ulaže u Hrvatsku.

Potraga mlade Brođanke za otiračem završila pokretanjem uspješnog biznisa; sada se diljem Hrvatske i regije otimaju za njezinim jedinstvenim CROtiračima

23.06.2020.

Mlada dizajnerica iz Slavonskog Broda živi i radi u Zagrebu, a svoj talent na originalan način prenosi u novi vid umjetnosti izrađujući personalizirane otirače koji već neko vrijeme osvajaju domaće i kupce iz regije. Mirela Vučić za tportal je ispričala p

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 721 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 696 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 312 članka imaju tag opg
  34. 334 članka imaju tag agrokor
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici