Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Tra 2012

Od 2013. godine niže plaće radi više mirovine

Izvor: www.vecernji.hr · Autor: Ljubica Gatarić  

Od 2013. godine niže plaće radi više mirovine

Privatni mirovinski fondovi napokon će doći na svoje. Od iduće godine stopa izdvajanja za drugi mirovinski stup trebala bi se povećati sa sadašnjih 5 na 7 posto bruto plaće, čime će država usmjeriti u privatnu mirovinsku štednju dodatne dvije milijarde kuna. Obavezni mirovinski fondovi zasad raspolažu s približno 43 milijarde kuna rezerviranih za mirovine osiguranika iz drugog stupa. Mirovine prvih osiguranika iz drugog stupa, žena koje su otišle u prijevremenu mirovinu, nakon svega četiri, pet godina štednje bile su tako male da ih je bivša vlada odlučila vratiti u prvi stup.

Da se to ne bi dogodilo i s ostalima, sadašnja Vlada planira povećati izdvajanje u drugi stup na 7 posto, što ne bi trebalo ići na teret obaveznog mirovinskog osiguranja. Mirovinski doprinosi sada iznose 20 posto radnikove bruto plaće, s tim što kod mlađih radnika 15 posto plaće ide u prvi, a 5 posto u drugi stup, a kod starijih svih 20 posto ide u prvi stup. Iz obaviještenih izvora doznajemo da će se od iduće godine doprinos za osiguranike drugog stupa povećati na 22 posto, u prvi stup i dalje bi išlo 15 posto, a u drugi 7 posto. Ta bi promjena mogla smanjiti neto plaće zaposlenih jer se mirovinski doprinosi obračunavaju i naplaćuju iz njihovih plaća, ali ukupna cijena rada u zemlji trebala bi biti niža. To će se postići tako što će vlada nastaviti sa smanjenjem stope doprinosa za zdravstveno osiguranje, koji se ne oduzima od radnikove bruto plaće već je obaveza poslodavca. Podsjećamo, od idućeg mjeseca zdravstveni se doprinos smanjuje sa 15 na 13 posto, što će poslodavcima donijeti godišnju uštedu od 2,5 milijarde kuna. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava priprema reformu prema kojoj bi se od iduće godine zdravstveni doprinos trebao smanjiti za daljnja 4 postotna poena sa 13 na 9 posto. Računa se da bi time godišnji izdaci poslodavaca za zdravstveni doprinos bili niži pet do šest milijardi kuna! Ono što ostane tvrtkama, izgubit će državni proračun, pa će Vlada morati naći prostora da to veliko rasterećenje cijene rada ne padne na teret zdravstvenog sustava. Ovaj će se tjedan održati velika konferencija na koju je Ministarstvo rada i mirovinskog pozvalo sve zainteresirane strane: mirovinske fondove, sindikate, poslodavce i stručnjake koji su i sami prijašnjih mjeseci predlagali ozbiljnije zahvate. Na toj bi konferenciji ministar Mirando Mrsić trebao iznijeti i prijedloge svoje reforme. U samoj Vladi nema velikih dilema oko jačanja drugog stupa, a čini se da nema straha zbog gubitaka u javnim financijama. Ministar zdravstva Rajko Ostojić kaže da računa s time da će mu se svako daljnje smanjenje zdravstvenog doprinosa nadoknaditi iz proračuna, kao što je to bilo i s ovogodišnjim smanjenjem od dva posto. – Mi smo se u Planu 21 opredijelili za kombinaciju Bismarckova i Beveridgeova sustava koji podrazumijeva postupno smanjenje socijalnih doprinosa s većim učešćem proračuna u financiranju socijalnog zdravstvenog osiguranja, kaže Rajko Ostojić.

Rezervu prema ovom planu zasad su javno iznijeli samo sindikati, ali i koalicijski partner Hrvatska stranka umirovljenika jer nisu zadovoljni rezultatima rada privatnih mirovinskih fondova. Oni smatraju da su prinosi mirovinskih fondova premali te da ni s povećanim izdvajanjem neće osigurati očekivanu razinu mirovina.


Komentari članka

Vezani članci

Kako do prosječne plaće od 7500 kuna, i kako to udvostručiti

21.05.2019.

Tranzicijski trošak mirovinske reforme u 2018. godini je bio više od devet milijardi kuna ili oko 2,5 posto BDP-a. Unatoč neslaganjima u stručnoj javnosti što čini tranzicijski trošak, nesporan je dio koji se odnosi na iznos mirovinskih doprinosa koji odl

DZS: Preko 590 tisuća zaposlenih ima plaće manje od prosjeka

08.05.2019.

U trgovini na veliko i malo; popravku motornih vozila i motocikala, koja je imala 144,7 tisuća zaposlenih, udio onih s plaćom manjom od 2.750 kuna bio je 0,6 posto, a 11,3 posto ih je dobilo od 2.751 do 3.200 kuna.

Ovo su plaće radnika u trgovačkim lancima: Lidl plaća najbolje, a jedan domaći lanac je debelo ispod prosjeka

07.05.2019.

Po plaćama u nespecijaliziranoj trgovačkoj prodaji odskaču još Kaufland Hrvatska s 2141 radnikom i prosječnom plaćom od 6704 kn, Fliba, odnosno Emmezeta s 588 zaposlenih i 6773 kn, Müller trgovina Zagreb s 1085 radnika i 5532 kuna te Bipa s 397 i 5246 kn.

Svim radnicima povećali plaće i stimulativne dodatke, a smiješi im se i ugodno iznenađenje krajem godine

01.05.2019.

Sindikati i Uprava crikveničkog Jadrana d.d. dogovorili novi kolektivni ugovor kojim se od 1. travnja 2019. godine radnicima jamče bolje plaće, više stimulacije, pokriveni svi troškovi prijevoza, te veće mogućnosti profesionalnog napredovanja.

Hrvatske tvrtke na rad u inozemstvo pošalju i do 50 tisuća radnika godišnje

26.04.2019.

U prosjeku izaslane osobe hrvatskih tvrtki na poslovima u inozemstvu borave 261 dan

Tag cloud

  1. 1899 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 928 članka imaju tag svijet
  11. 955 članka imaju tag EU
  12. 877 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija