Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lis 2019

Od 1. siječnja gradnja zgrada u Hrvatskoj po novom standardu

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Potrošački kod/IMS/HRT  

Od 1. siječnja gradnja zgrada u Hrvatskoj po novom standardu

Od početka iduće godine stambene zgrade morat će se graditi prema standardima kojima se zahtijeva gotovo nulta potrošnja energije. Za investitore to znači skuplju gradnju, ali takve zgrade korisnicima će dugoročno donijeti velike uštede. Te će zgrade imati visoka energetska svojstva, odnosno trošit će manje energije za grijanje, toplu vodu, rasvjetu, električne uređaje... Uz to, barem 30 posto te energije trebalo bi dolaziti iz obnovljivih izvora.

Studentski dom u Varaždinu je primjerice zgrada gotovo nulte potrošnje energije. Na krovu ima solarnu elektranu, za sanitarnu vodu upotrebljava se kišnica. Jedna je to od rijetkih zgrada javne namjene koja pripada u energetski razred A. No što je zgrada nulte potrošnje?

- To znači da se zgrada grije i hladi na dizalicu topline, da koristi solarne kolektore za potrošnju tople vode, da se dio električne energije koristi iz fotonaponskih panela ili da ima kotao na biomasu, na pelete, na sječku. Toga se kod nas već dosta može vidjeti, objašnjava Julije Domac, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Sjeverozapadne Hrvatske REGEA.

Ti standardi od iduće godine neće vrijediti samo za škole, bolnice i vrtiće, nego i za stambene zgrade. Pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Maja-Marija Nahod objašnjava da zgrade u kojima žive naši građani trebaju taj standard zadovoljiti ako je zahtjev za građevinsku dozvolu za takvu građevinu predan nakon 31. prosinca 2019.

Primjerice, neće se moći dobiti građevinska dozvola ako u projektu nije planirana ušteda energije ili dio potrošnje iz obnovljivih izvora energije. Građanima novi zahtjevi znače novi trošak.

- U idealnom svijetu građani bi trebali imati vrlo jasne upute kako to raditi, pa i servise koji se vani zovu "one stop shop", kojima se to rješava. Građani ne bi smjeli trpjeti zbog regulative odnosno novih zahtjeva. Praksa je nažalost u Hrvatskoj da građani uvijek trpe zbog svake regulative pa će se to nažalost, barem u prijelaznom razdoblju, dogoditi i kod nas, komentira Domac iz Regionalne razvojne agencije Sjeverozapadne Hrvatske REGEA.

Stručnjaci naglašavaju da na novi propis treba gledati dugoročno.

- Taj koncept ne mora biti skuplji u odnosu na gradnju, ili uopće ili 5% do 10%, ako je on dobro osmišljen. Dakle, važno je naglasiti da to nije koncept zgrade koji će značajno poskupiti gradnju, nego je kvalitetniji projekt i kvalitetnija gradnja u svrhu manjeg utjecaja na okoliš, objašnjava Željka Hrs Borković, stručnjakinja za energetsku efikasnost.

Uz to, kažu stručnjaci, očekuje se da će takvi stanovi i kuće građanima donijeti uštede pa bi im se dodatni trošak na kraju mogao isplatiti jer bi iznosi na računima na grijanje mogli biti manji.

- To znači da će projektanti itekako naći optimalna rješenja koja neće biti ni poddimenzionirana niti predimenzionirana za konkretnu situaciju. To će se u svakom slučaju vrlo brzo isplatiti, a trošak energenta će se smanjiti bez obzira na opće poskupljenje energenata, kaže pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Maja-Marija Nahod.

Julije Domac kaže kako Europska unija ne predviđa posebno sufinanciranje takvih zgrada iz europskih fondova. Moguće je, kaže, predvidjeti nacionalna sredstva financiranja, ali ističe kako se načelno smatra da nema potrebe za sufinanciranjem jer se ta investicija vraća kroz životni vijek građevine.

Taj novi standard uvele su sve članice Unije. No svaka zemlja samostalno određuje kolika smije biti potrošnja zgrade da bi se zadovoljio propis.

- Činjenica jest da je naš standard, naš tehnički propis, relativno među strožima u Europi. Je li to dobro ili loše, to je uvijek stvar diskusije. Mi možemo plakati da je to loše za nas jer smo mi zaostali, no činjenica jest da su se u nekom trenutku zgrade u Hrvatskoj radile loše, s visokom potrošnjom energije i neracionalnim planiranjem, komentira Domac.

Taj se propis odnosi na nove zgrade. U one već izgrađene, zasad, prema zakonu, ne treba ulagati kako bi štedjele energiju. No zgrade su najveći potrošači energije.

- Kada promatramo promet, industriju i zgrade, zgrade su najveći potrošač. One troše preko 40% ukupne energije u Hrvatskoj i tu je najveći potencijal za energetske uštede. Puno je zgrada koje možemo energetski obnoviti, smanjiti njihovu potrošnju za 60 do 70%, možemo graditi zgrade gotovo nulte energije, kaže Željka Hrs Borković, stručnjakinja za energetsku efikasnost.

Do 2050. očekuje se da će sve zgrade u Europi biti u skladu sa standardom nulte potrošnje. Dosadašnja praksa u Hrvatskoj pokazala je da se ono što je propisano zakonom ipak selektivno primjenjuje.


Komentari članka

Vezani članci

Planirate ugraditi solarne panele na kuću? Požurite se, država daruje do 75.000 kuna

09.07.2020.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prošlog tjedna objavio je javni poziv za sufinanciranje ugradnje solarnih panela na obiteljskim kućama, za što je ove godine osigurano 10 milijuna kuna. Što trebate učiniti ako želite postati energetski ne

Ferdebar: Zašto u graditeljstvu nije moguće skraćeno radno vrijeme

03.07.2020.

Domagoj Ferdebar, glavni tajnik Sindikata graditeljstva Hrvatske, kaže kako je državi bolje dati naknadu poslodavcu i radniku da radi, nego da sjedi kod kuće i prima novce.

Evo gdje su u Hrvatskoj stanovi najskuplji, a gdje najjeftiniji

23.06.2020.

Očekivano, najskuplja građevinska zemljišta su na srednjem i južnom Jadranu, a 61 tamošnja lokalna jedinica bilježi medijalnu cijenu višu od 500 kuna po metru kvadratnom, dok ih je u 11 bila veća i od tisuću kuna.

Tržište nekretnina "na čekanju"

26.05.2020.

Do početka krize zbog koronavirusa tržište nekretnina bilo je u silovitom usponu. Cijene su dosegnule one iz 2008. Za oporavak nakon te krize trebalo je dugih 12 godina. Sada se mnogi boje da bi zbog koronavirusa i posljedica koje je ostavio na gospodarst

Ivanišin i Kabashi: Zahtjevi investitora i prenormiranje noćna su mora arhitekata

15.04.2020.

Gradilišta nisu zatvorena, dovršavamo postojeća, radi se punom parom, a nadamo se uskoro i brojnim novima – ističe ovaj arhitektonski i poduzetnički dvojac koji ulazi u petnaestu godinu, više nego uspješnog, zajedničkog poslovanja.

Tag cloud

  1. 2027 članka imaju tag hrvatska
  2. 2094 članka imaju tag turizam
  3. 1577 članka imaju tag financije
  4. 1305 članka imaju tag izvoz
  5. 1086 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1023 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 739 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 864 članka imaju tag investicije
  11. 955 članka imaju tag ict
  12. 1007 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 896 članka imaju tag industrija
  15. 792 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 615 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 268 članka imaju tag koronavirus
  26. 360 članka imaju tag eu fondovi
  27. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 386 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 428 članka imaju tag dzs
  33. 314 članka imaju tag osijek
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 305 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici