Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Lis 2019

Od 1. siječnja gradnja zgrada u Hrvatskoj po novom standardu

Izvor: vijesti.hrt.hr · Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Potrošački kod/IMS/HRT  

Od 1. siječnja gradnja zgrada u Hrvatskoj po novom standardu

Od početka iduće godine stambene zgrade morat će se graditi prema standardima kojima se zahtijeva gotovo nulta potrošnja energije. Za investitore to znači skuplju gradnju, ali takve zgrade korisnicima će dugoročno donijeti velike uštede. Te će zgrade imati visoka energetska svojstva, odnosno trošit će manje energije za grijanje, toplu vodu, rasvjetu, električne uređaje... Uz to, barem 30 posto te energije trebalo bi dolaziti iz obnovljivih izvora.

Studentski dom u Varaždinu je primjerice zgrada gotovo nulte potrošnje energije. Na krovu ima solarnu elektranu, za sanitarnu vodu upotrebljava se kišnica. Jedna je to od rijetkih zgrada javne namjene koja pripada u energetski razred A. No što je zgrada nulte potrošnje?

- To znači da se zgrada grije i hladi na dizalicu topline, da koristi solarne kolektore za potrošnju tople vode, da se dio električne energije koristi iz fotonaponskih panela ili da ima kotao na biomasu, na pelete, na sječku. Toga se kod nas već dosta može vidjeti, objašnjava Julije Domac, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Sjeverozapadne Hrvatske REGEA.

Ti standardi od iduće godine neće vrijediti samo za škole, bolnice i vrtiće, nego i za stambene zgrade. Pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Maja-Marija Nahod objašnjava da zgrade u kojima žive naši građani trebaju taj standard zadovoljiti ako je zahtjev za građevinsku dozvolu za takvu građevinu predan nakon 31. prosinca 2019.

Primjerice, neće se moći dobiti građevinska dozvola ako u projektu nije planirana ušteda energije ili dio potrošnje iz obnovljivih izvora energije. Građanima novi zahtjevi znače novi trošak.

- U idealnom svijetu građani bi trebali imati vrlo jasne upute kako to raditi, pa i servise koji se vani zovu "one stop shop", kojima se to rješava. Građani ne bi smjeli trpjeti zbog regulative odnosno novih zahtjeva. Praksa je nažalost u Hrvatskoj da građani uvijek trpe zbog svake regulative pa će se to nažalost, barem u prijelaznom razdoblju, dogoditi i kod nas, komentira Domac iz Regionalne razvojne agencije Sjeverozapadne Hrvatske REGEA.

Stručnjaci naglašavaju da na novi propis treba gledati dugoročno.

- Taj koncept ne mora biti skuplji u odnosu na gradnju, ili uopće ili 5% do 10%, ako je on dobro osmišljen. Dakle, važno je naglasiti da to nije koncept zgrade koji će značajno poskupiti gradnju, nego je kvalitetniji projekt i kvalitetnija gradnja u svrhu manjeg utjecaja na okoliš, objašnjava Željka Hrs Borković, stručnjakinja za energetsku efikasnost.

Uz to, kažu stručnjaci, očekuje se da će takvi stanovi i kuće građanima donijeti uštede pa bi im se dodatni trošak na kraju mogao isplatiti jer bi iznosi na računima na grijanje mogli biti manji.

- To znači da će projektanti itekako naći optimalna rješenja koja neće biti ni poddimenzionirana niti predimenzionirana za konkretnu situaciju. To će se u svakom slučaju vrlo brzo isplatiti, a trošak energenta će se smanjiti bez obzira na opće poskupljenje energenata, kaže pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Maja-Marija Nahod.

Julije Domac kaže kako Europska unija ne predviđa posebno sufinanciranje takvih zgrada iz europskih fondova. Moguće je, kaže, predvidjeti nacionalna sredstva financiranja, ali ističe kako se načelno smatra da nema potrebe za sufinanciranjem jer se ta investicija vraća kroz životni vijek građevine.

Taj novi standard uvele su sve članice Unije. No svaka zemlja samostalno određuje kolika smije biti potrošnja zgrade da bi se zadovoljio propis.

- Činjenica jest da je naš standard, naš tehnički propis, relativno među strožima u Europi. Je li to dobro ili loše, to je uvijek stvar diskusije. Mi možemo plakati da je to loše za nas jer smo mi zaostali, no činjenica jest da su se u nekom trenutku zgrade u Hrvatskoj radile loše, s visokom potrošnjom energije i neracionalnim planiranjem, komentira Domac.

Taj se propis odnosi na nove zgrade. U one već izgrađene, zasad, prema zakonu, ne treba ulagati kako bi štedjele energiju. No zgrade su najveći potrošači energije.

- Kada promatramo promet, industriju i zgrade, zgrade su najveći potrošač. One troše preko 40% ukupne energije u Hrvatskoj i tu je najveći potencijal za energetske uštede. Puno je zgrada koje možemo energetski obnoviti, smanjiti njihovu potrošnju za 60 do 70%, možemo graditi zgrade gotovo nulte energije, kaže Željka Hrs Borković, stručnjakinja za energetsku efikasnost.

Do 2050. očekuje se da će sve zgrade u Europi biti u skladu sa standardom nulte potrošnje. Dosadašnja praksa u Hrvatskoj pokazala je da se ono što je propisano zakonom ipak selektivno primjenjuje.


Komentari članka

Vezani članci

Najma atraktivnih stanova tijekom predsjedanja u Zagrebu - nema

13.01.2020.

Hrvatsko preuzimanje šestomjesečnog rotirajućeg predsjedanja Vijećem Europske unije i početak predsjedanja prije koji dan nisu se odrazili na tržištu najma nekretnina u Zagrebu onako kako su mnogi očekivali, barem kad je riječ o atraktivnim stanovima u ce

U siječnju ide novi poziv za energetsku obnovu zgrada

05.12.2019.

"Više od 1400 zgrada javne namjene do sada je obnovljeno ili su pri završetku obnove. Time je više od 70.000 učenika dobilo toplije i ugodnije prostore za učenje, obnovljeno je više od 390 škola, više od 90 vrtića, bolnice"

Hrvati smislili kako legalno prevariti državu pa pronašli način kako da novac ostane u obitelji

06.11.2019.

Nije novost da su građani državu varali i na poticajnoj stanogradnji.

Nekretnine nikad dostupnije, više od 60 posto kupaca stan kupuje u gotovini

29.10.2019.

Razdoblje višegodišnje kontrakcije hrvatskog tržišta stambenih nekretnina odavno je za nama, a u posljednje tri godine primjetan je oporavak tržišta u vidu rasta broja ukupnih transakcija te viših kupoprodajnih cijena. Rast cijena počeo je i ubrzavati, pa

Cijene nekretnina divljaju: U Zagrebu porast od 15 posto u samo godinu dana

16.10.2019.

Puno ljudi je u jednoj fazi u zadnjih 30 godina izgubilo novac. Ili su imali u štedno-kreditnim zadrugama, pa su propali, ili u štedionicama. U našim krajevima ljudi ne vjeruju u dionice, ne vjeruju bankama i najjednostavnije im je uložiti u nekretninu. V

Tag cloud

  1. 1963 članka imaju tag hrvatska
  2. 1995 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1264 članka imaju tag izvoz
  5. 859 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1010 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1022 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 930 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 867 članka imaju tag industrija
  14. 610 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 513 članka imaju tag tehnologija
  21. 379 članka imaju tag poticaji
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 401 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 364 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg