Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lip 2017

Od 1. kolovoza sve banke moraju nuditi i fiksne kamate

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Od 1. kolovoza sve banke moraju nuditi i fiksne kamate

Nakon najave da zbog pozamašne izloženosti građana kamatnom riziku Hrvatska narodna banka (HNB) priprema preporuke bankama da naglasak stave na fiksne kamate, stižu prvi konkretni potezi. Od 1. kolovoza banke će klijentima za nove kredite biti dužne ponuditi opciju fiksne kamatne stope, a ako ih u ponudi nemaju, pružiti im HNB-ovu listu kreditora koji ih nude i po kojim uvjetima. Najesen se, pak, očekuje i preporuka za postojeće kredite, ali i fleksibiliziranje upravljanja kolateralima kod repo aukcija što bi dodatno trebalo olakšati put fiksnim kamatama.

Bez nagovaranja
Najnoviji potez je proširenje ranije odluke kojom su banke klijentima morale ponuditi i opciju kunskih zajmova, uz one s valutnom klauzulom što je, uz ostalo, dalo vjetra u leđa ekspanziji kunskih kredita. S istim efektom u središnjoj banci računaju i sad, očekujući da će tržište i konkurencija učiniti svoje. "Bitno je da su ljudi svjesni rizika, da znaju koliko on može utjecati na njihove otplate s obzirom na preostalu ročnost kredita i, sukladno tome, informirani kod kojih banaka mogu fiksirati kamatu", kaže viceguverner Vedran Šošić.

Potom svatko samostalno odlučuje hoće li se zaštititi od rizika ili ga preuzeti. "To uvijek treba biti odluka pojedinca, a ne da ih mi na nešto nagovaramo", podcrtava. Bankama je već signalizirano da će regulator izaći s potezom koji će tangirati i kredite u otplati, ali i fleksibilizirati upravljanje kolateralima kako bi se povećala učinkovitost repo aukcija, dugoročnih izvora za kunske kredite. Dosad su banke za strukturne repo operacije morale imati vrijednosne papire s dospijećem duljim od četiri godine, a uvođenjem "collateral poolinga" moći će imati i kratkoročne, odnosno tražit će se održavanje "pool" kolaterala za sve repo poslove neovisno o dospijeću. Efekt ne bi trebao donijeti tektonske promjene u kreditiranju već ukloniti jednu od prepreka.

Inače, dvije trećine svih kredita koje vraćaju kućanstva vezano je uz promjenjivu kamatu, a kod stambenih kredita to premašuje 75 posto. Rast cijene novca građanima bi se prelio u više rate, a bankama materijalizirao kamatno inducirani kreditni rizik što brine supervizora jer može poprimiti obrise sistemskog rizika. Primjerice, rast euribora (uz koji je vezano više od polovice stambenih kredita uz varijabilnu stopu) za jedan posto povećao bi otplatne rate za 10 posto, a njegov povratak na povijesne razine prije krize 2008. ponovio bi scenarij aprecijacije švicarskog franka.

Cijena novca i dalje kao sad
No, u kojem će smjeru kamate i kad ići , nitko se ne usudi prognozirati. FED je na tragu dizanja referentnih kamatnjaka, no ECB je prije desetak dana snizila inflatorna očekivanja daleko ispod ciljanih dva posto i najavila produženje, a bude li potrebe i povećanje opsega monetarnog popuštanja. U Frankfurtu očekuju da će cijena novca u eurozoni "dulje razdoblje" ostati na sadašnjim razinama, sigurno dosta dulje od kraja ove godine.

Uz to, izgledno je da bi se 'peglanje' kreditnog rejtinga Hrvatske moglo preliti u cijene kredita kod kuće pa ne čudi da klijenti još kalkuliraju s padom kamata, upozoravaju bankari. Guverner Boris Vujčić u svibnju je upozorio da iako postoji oportunitetni trošak pada rata kredita ako kamate još padnu, on je u uvjetima povijesno niskih kamata razmjerno mali, dok je potencijalni trošak za neke klijente u slučaju rasta kamata znatan.


Komentari članka

Vezani članci

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

12.12.2017.

Danas bi krediti u švicarcima bili jeftiniji nego ovi konvertirani u eure jer su u startu švicarci krenuli s nižim kamatama. Što ako bi oni koji su konvertirali stambene kredite u švicarcima u konačnici ipak prošli bolje u švicarcima?

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

21.11.2017.

Veća potražnja za stambenim kreditima bila je pod utjecajem bolje perspektive na tržištu nekretnina, kao i rasta pouzdanja potrošača

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

08.11.2017.

Iznos novca na tekućim i žiro-računima od 70 milijardi kuna u rujnu je bio 24 posto viši nego godinu ranije

Štedljiviji smo od Mađara, Rumunja i Srba, ali Austrijanci su nam nedostižni

31.10.2017.

Muškarci su u Hrvatskoj štedljiviji od žena i prosječno mjesečno izdvajaju 519 kuna što je 20 posto više nego žene. Hrvatski građani, pak, u prosjeku mjesečno izdvajaju 473 kune što je povećanje od deset posto u odnosu na prošlu godinu

Građani u prosjeku štede 10% više nego lani

27.10.2017.

U Hrvatskoj klasičnu štednju na štednom računu koristi gotovo 50% građana, dok ih isto toliko novac drži na tekućem računu. Po brojnosti zatim slijede stambena štednja, investiranje u vrijednosne papire, dionice i fondove, te kupnja zlata i ostalih ple

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija