Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Lip 2017

Od 1. kolovoza sve banke moraju nuditi i fiksne kamate

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Ana Blašković  

Od 1. kolovoza sve banke moraju nuditi i fiksne kamate

Nakon najave da zbog pozamašne izloženosti građana kamatnom riziku Hrvatska narodna banka (HNB) priprema preporuke bankama da naglasak stave na fiksne kamate, stižu prvi konkretni potezi. Od 1. kolovoza banke će klijentima za nove kredite biti dužne ponuditi opciju fiksne kamatne stope, a ako ih u ponudi nemaju, pružiti im HNB-ovu listu kreditora koji ih nude i po kojim uvjetima. Najesen se, pak, očekuje i preporuka za postojeće kredite, ali i fleksibiliziranje upravljanja kolateralima kod repo aukcija što bi dodatno trebalo olakšati put fiksnim kamatama.

Bez nagovaranja
Najnoviji potez je proširenje ranije odluke kojom su banke klijentima morale ponuditi i opciju kunskih zajmova, uz one s valutnom klauzulom što je, uz ostalo, dalo vjetra u leđa ekspanziji kunskih kredita. S istim efektom u središnjoj banci računaju i sad, očekujući da će tržište i konkurencija učiniti svoje. "Bitno je da su ljudi svjesni rizika, da znaju koliko on može utjecati na njihove otplate s obzirom na preostalu ročnost kredita i, sukladno tome, informirani kod kojih banaka mogu fiksirati kamatu", kaže viceguverner Vedran Šošić.

Potom svatko samostalno odlučuje hoće li se zaštititi od rizika ili ga preuzeti. "To uvijek treba biti odluka pojedinca, a ne da ih mi na nešto nagovaramo", podcrtava. Bankama je već signalizirano da će regulator izaći s potezom koji će tangirati i kredite u otplati, ali i fleksibilizirati upravljanje kolateralima kako bi se povećala učinkovitost repo aukcija, dugoročnih izvora za kunske kredite. Dosad su banke za strukturne repo operacije morale imati vrijednosne papire s dospijećem duljim od četiri godine, a uvođenjem "collateral poolinga" moći će imati i kratkoročne, odnosno tražit će se održavanje "pool" kolaterala za sve repo poslove neovisno o dospijeću. Efekt ne bi trebao donijeti tektonske promjene u kreditiranju već ukloniti jednu od prepreka.

Inače, dvije trećine svih kredita koje vraćaju kućanstva vezano je uz promjenjivu kamatu, a kod stambenih kredita to premašuje 75 posto. Rast cijene novca građanima bi se prelio u više rate, a bankama materijalizirao kamatno inducirani kreditni rizik što brine supervizora jer može poprimiti obrise sistemskog rizika. Primjerice, rast euribora (uz koji je vezano više od polovice stambenih kredita uz varijabilnu stopu) za jedan posto povećao bi otplatne rate za 10 posto, a njegov povratak na povijesne razine prije krize 2008. ponovio bi scenarij aprecijacije švicarskog franka.

Cijena novca i dalje kao sad
No, u kojem će smjeru kamate i kad ići , nitko se ne usudi prognozirati. FED je na tragu dizanja referentnih kamatnjaka, no ECB je prije desetak dana snizila inflatorna očekivanja daleko ispod ciljanih dva posto i najavila produženje, a bude li potrebe i povećanje opsega monetarnog popuštanja. U Frankfurtu očekuju da će cijena novca u eurozoni "dulje razdoblje" ostati na sadašnjim razinama, sigurno dosta dulje od kraja ove godine.

Uz to, izgledno je da bi se 'peglanje' kreditnog rejtinga Hrvatske moglo preliti u cijene kredita kod kuće pa ne čudi da klijenti još kalkuliraju s padom kamata, upozoravaju bankari. Guverner Boris Vujčić u svibnju je upozorio da iako postoji oportunitetni trošak pada rata kredita ako kamate još padnu, on je u uvjetima povijesno niskih kamata razmjerno mali, dok je potencijalni trošak za neke klijente u slučaju rasta kamata znatan.


Komentari članka

Vezani članci

HPB postao vlasnik Jadranske banke

06.07.2018.

Namjera HPB-a je provesti dokapitalizaciju Jadranske banke u iznosu od 110 milijuna za koja će, kako je rekao Vuić, koristiti vlastita sredstva. Hrebac je kazala da je ovim ugovorom završena dvogodišna sanacija

Banke zaradile 1,43 mlrd. kuna – milijardu kuna više nego lani

08.06.2018.

Ovo mogla biti jedna od rekordnih godina za banke, posebno imajući u vidu oporavak novoodobrenih kredita.

Banke ipak smiju koristiti HROK

05.06.2018.

Agenciji za zaštitu osobnih podataka nisu se javili ni Hrvatska udruga banaka ni HROK iako su od donošenja GDPR-a prošle dvije godine

Građani oročeni novac masovno prebacuju na tekuće i žiroračune; Evo zašto, računica je jednostavna

25.05.2018.

Prosječna kamata na oročenu kunsku štednju iznosila je u veljači 0,67 posto, a na oročenu deviznu štednju 0,54 posto, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB). Obje stope su ispod jedan posto zaronile tijekom 2016. godine.

Sberbank se povlači iz niza europskih zemalja

24.05.2018.

U Europi Sberbank je prisutan u Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji i nizu zemalja srednje i istočne Europe, uključujući Hrvatsku

Tag cloud

  1. 1780 članka imaju tag hrvatska
  2. 1804 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1166 članka imaju tag izvoz
  5. 760 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 944 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 771 članka imaju tag investicije
  10. 919 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 813 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 321 članka imaju tag poticaji
  21. 396 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 313 članka imaju tag agrokor
  30. 296 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 304 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 300 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP