Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Ruj 2015

Očekujemo da će pomoć Fine u godinu dana zatražiti 154.000 prezaduženih građana

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Suzana Varošanec  

Očekujemo da će pomoć Fine u godinu dana zatražiti 154.000 prezaduženih građana

Predsjednica Uprave Financijske agencije Anđelka Buneta u razgovoru za Poslovni dnevnik govori o padu nelikvidnosti, očekivanjima u pogledu osobnog bankrota, elektroničke dražbe nekretnina, automatskom stečaju, rezultatima predstečajnih nagodbi te Centralnom obračunu plaća, ukratko, poslu koji Fina radi za državu.

Kako se kreću vaši financijski pokazatelji?
Financijska agencija, respektabilna agencija u državnom vlasništvu s vrlo bogatom poviješću, raspolaže kratkotrajnom imovinom gotovo 8 puta većom od kratkoročnih obveza. Riječ je o neto radnom kapitalu od oko 630 milijuna kuna. To nas svrstava u vrlo likvidne pravne osobe te omogućuje podmirivanje svih obveza u zakonskim rokovima. Fina plaća dobavljače u roku od prosječnih 32 dana, dok potraživanja prosječno naplaćujemo kroz 131 dan. Fina nema kreditnih zaduženja, a ukupne obveze čine tek 6% ukupne imovine. Znatan dio kratkotrajne imovine financira se iz dugoročnih izvora vlastitog kapitala i po tome smo u kategoriji vrlo stabilnih pravnih osoba. Pokazatelj profitabilnosti u prvih šest mjeseci ove godine iznosi 7,13% i veći je od plana.

Postoji li potreba za novim zapošljavanjem?
Od obrazovnih profila najčešće postoji potreba za zapošljavanjem radnika informatičke, pravne i ekonomske struke. Na kraju kolovoza kod nas je bio zaposlen 3151 radnik. Prosječna isplaćena bruto plaća u prvih sedam mjeseci iznosila je 8392 kune, a prosječna isplaćena neto plaća 6065 kuna. To je neznatno više od prosjeka za Hrvatsku. U pripremi je uvođenje sustava praćenja radne uspješnosti radnika. Posljedica će biti nagrađivanje i napredovanje u skladu s individualnim doprinosom radnika, a odnosit će se i na one koji budu prepoznati kao uspješni.

Koliko Fina ulaže u nove IT sustave?
U ovoj smo godini poslovnim planom predvidjeli investicije od 67 milijuna kuna, i to u središnje obradne sustave i sustave pohrane podataka oko 5 milijuna, u distribuirane obradne sustave oko 20 milijuna, u komunikacijsku opremu oko 13 milijuna, u uredsku računalnu opremu oko 25 milijuna, a u sustave IT sigurnosti oko 4 milijuna kuna.

Jesu li tu i novi alati za posao savjetovališta u izvansudskom postupku po Zakonu o stečaju potrošača?
Pripreme za to još traju, a radimo na aplikaciji koja će biti elektronička baza za vođenje postupaka. Kvalitetna IT rješenja i organizacija posla pomoću odgovarajućih aplikacija pokazali su se kao imperativ u obavljanju poslova kod ovako velikog broja postupaka. Elektronička podrška neizmjerno olakšava nadzor i ujednačavanje prakse, a omogućuje praćenje statističkih i analitičkih pokazatelja radi daljnjeg unapređenja sustava.

32dana
rok je u kojem Fina plaća svoje dobavljače, a naplaćuje u roku od 131 dan

Koliko bi prezaduženih građana moglo tražiti Fininu pomoć?
Procjenjujemo da će se godišnji broj provedenih izvansudskih postupaka kretati oko 154.000. Procjenu smo radili na temelju podataka koje imamo iz sustava provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. Očekujemo, međutim, da će broj izvansudskih savjetovanja biti višestruko veći nego broj pokrenutih stečajeva pred sudom: Fini će se obratiti i oni građani koji nužno ne namjeravaju pokrenuti stečajni postupak, ali žele posredovanje prema vjerovniku, kako bi lakše i uz pomoć stručne osobe riješili problem vlastite prezaduženosti.

Potvrđuje li se to i kroz podatke o zaštićenim računima građana?
Trenutačno je otvorenih 294.605 računa koji su izuzeti iz sustava ovrhe, a na njih se u skladu sa zakonom uplaćuju zaštićena primanja. Taj broj je u padu, a jednom otvoreni posebni računi zatvara se tek po zahtjevu dužnika. Neki od ovršenika imaju otvoren poseban račun, iako nisu blokirani, jer očekuju moguću ovrhu. Također, neki građani imaju i više od jednog zaštićenog računa, pa je broj građana koji imaju zaštićene račune nešto manji od ukupnog broja otvorenih računa.

Jeste li podvukli crtu pod veliki posao Fine u predstečajevima?
Ne. To će biti moguće u drugoj polovici 2016., kad se okončaju svi postupci predstečajne nagodbe. Još je u tijeku oko 1000 postupaka koji se moraju dovršiti pred Finom. Naime, s 1. rujnom na snagu je stupio novi Stečajni zakon te je vođenje predstečajnog postupka prešlo u nadležnost suda, ali je Fina dužna do kraja provesti sve postupke u kojima je prijedlog podnesen zaključno s 31. kolovozom.

Kakvi su po vama rezultati predstečajnog zakona?
Rezultati predstečajnih nagodbi mogu se ocijeniti kao vrlo dobri. Dosad je ukupno otvoren 3841 postupak, povodom kojih je smanjen ukupan iznos blokade za 7,14 milijardi kuna. Od tog iznosa, dio dužnika je sklopio predstečajnu nagodbu, a nad dijelom je proveden stečaj. Od ukupna broja podnesenih prijedloga, kojih je gotovo 9000, za većinu dužnika, za koje nije otvoren postupak predstečajne nagodbe, Fina je pokrenula stečaj. Nelikvidnost i insolventnost poslovnih subjekata smanjuje se od 2011. i u broju blokiranih pravnih i fizičkih osoba, kao i u iznosu njihove blokade. Za očekivati je da će se i u idućim mjesecima i dalje smanjivati.

Koliko u tome pomaže sustav ovrhe na novčanim sredstvima?
Smanjenje nelikvidnosti uvijek znači i smanjen broj i iznos za koji Fina provodi ovrhu. Podaci o nelikvidnosti se i generiraju iz sustava provedbe ovrhe, kao jednog od objektivnih i realnih pokazatelja nelikvidnost i insolventnosti. Nelikvidnost i sustav ovrhe na novčanim sredstvima neodvojivo su povezani i bez takvoga jedinstvenog sustava provedbe ovrhe bilo bi vrlo teško pratiti kretanja nelikvidnosti, posebice u kraćim razdobljima i s takvom točnošću.

Za koji dan kreću nove e-dražbe za nekretnine. Koliko je takvih predmeta i što ako se nekretnine ne prodaju u godinu dana?
Prvi podobni zahtjevi za prodaju zaprimljeni su u lipnju ove godine te su sukladno propisima dosad zakazane četiri elektroničke javne dražbe. Prva nadmetanja počinju 30. rujna, a u očevidniku dosad je evidentirano devet predmeta. Dinamika provođenja e-dražbe u Fini ovisi o dinamici rada sudova i javnih bilježnika, koji nam dostavljaju zahtjeve za prodaju. Daljnji tijek postupka uvjetovan je zakonskim rokovima. Odluku o prodaji donosi nadležno tijelo, a zakonom nije propisan rok u kojemu se mora provesti cjelokupan postupak.

Smatrate li da će sustav biti učinkovitiji od dražbi na sudovima?
Zakonodavac je ove poslove povjerio Fini upravo imajući u vidu povećanje učinkovitosti u postupcima prisilne naplate na novčanim sredstvima u kojima Fina provodi ovrhu. Uvođenjem elektroničke javne dražbe svakako će se omogućiti daljnje jačanje učinkovitosti ovrhe kao načina ostvarenja tražbina. Dosad je jedan od razloga neučinkovitosti prodaje u ovrhama na nekretninama bila neinformiranost potencijalnih kupaca o dražbama koje su se održavale na sudovima. U novom sustavu zakonom propisani podaci o dražbama objavljuju se na mrežnim stranicama Fine, slijedom čega su dostupni zainteresiranoj javnosti, što pridonosi transparentnosti postupka. Na isti način se obavlja dostava, pa će se ubrzati postupci koji su se ranije prolongirali zbog neuredne dostave.

Što savjetujete vjerovnicima u povodu stečajeva koje Fina pokreće po službenoj dužnosti?
Vjerovnicima bismo preporučili da na popisu koji je Fina objavila na e-Oglasnoj ploči "Trgovački sudovi i stečajevi", pod nazivom "Zbirni popis blokiranih pravnih osoba", provjere nalazi li se netko od njihovih dužnika na popisu te, ako se nalazi (s obzirom na iskazani broj dana blokade i ima li zaposlenih), provjere u odredbi čl. 444. Stečajnog zakona u kojem razdoblju će Fina podnijeti prijedlog za stečaj nad tim dužnikom. Moraju pratiti e-Oglasnu ploču suda da bi na vrijeme podnijeli prijavu svoje tražbine u stečajni postupak ako dođe do otvaranja stečaja. Sam tijek stečaja, prava i obveze vjerovnika ne razlikuju se od stečaja koji je pokrenuo dužnik ili vjerovnik.
Centralni obračun plaća 248.000 zaposlenika

Kako funkcionira Centralni obračun plaća (COP)?

U COP-u se svaki mjesec obračunava plaća za 2087 institucija i 248.000 zaposlenika. To je jedinstvena baza podataka koja sadrži informacije o institucijama i svakom zaposleniku, i to od podataka o obrazovanju, kompetencijama, svakom propisanom radnom mjestu i pripadajućem koeficijentu do informacije o evidentiranom radnom vremenu, izostancima, dodacima i obračunatoj plaći sa svom analitikom. U sustavu su i svi kolektivni ugovori, uredbe i propisi koji se tiču isplate plaća, a on pravodobno reagira na zakonske izmjene te omogućava izradu detaljnih analiza na svim razinama.


Komentari članka

Vezani članci

Ekonomisti: Oprostom poreza i doprinosa država mora osigurati da kompanije prežive

01.04.2020.

Ako lockdown u Hrvatskoj potraje ‘samo’ do početka lipnja, kako se sada najavljuje iz Vladinih krugova, Hrvatska u ovoj godini može očekivati pad gospodarske aktivnosti između pet i 10 posto, procjene su dijela ekonomskih stručnjaka.

Plenković najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu za idući tjedan

27.03.2020.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu koje bi po njegovim riječima trebale biti predstavljene idući tjedan.

Porezni stručnjak o mjerama: Zašto konobar vrijedi manje od državnog službenika?

26.03.2020.

Zašto u ovoj krizi nema otpuštanja u državnoj upravi i u nekim drugim dijelovima javnog sektora? Zašto je jedan konobar, jedan zubar ili jedan cvjećar iz privatnog sektora manje vrijedan od bilo kojeg službenika iz državne uprave? Na žalost, zbog izuzetno

Vuk Vuković: Vladine mjere za ekonomiju pokazuju da su potpuno izgubljeni u krizi

24.03.2020.

U novootvorenoj grupi na Facebooku, Inicijativa "Glas Poduzetnika" koja je dala prijedloge vlastitih mjera na temelju mišljenja preko 5000 članova koja je grupa skupila u samo jedan dan, napravljena je mini anketa s pitanjem koliko dugo hrvatske male i sr

Zbog velikog interesa javnosti, ministarstvo objavilo stanje robnih zaliha: Evo za koliko imamo

16.03.2020.

Ukoliko bi se u Hrvatskoj dogodio slučaj proglašenja karantene, aktivirao bi se sav potreban asortiman robnih zaliha.

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1037 članka imaju tag svijet
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1026 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 982 članka imaju tag EU
  13. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  14. 879 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 599 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 500 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 273 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija