Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Pro 2017

Obrt - osnivanje i obveze

Izvor: www.czposijek.hr · Autor: Ivana Šimleša Vondrak  

Obrt - osnivanje i obveze

Najčešći pravni oblik s kojim se u radu s poduzetnicima početnicima susrećemo je obrt.

Stoga smo za vas napisali ovaj članak u kojem možete na jednom mjestu pronaći relevantne informacije o obrtu i kako biste vidjeli je li to pravni oblik koji vam najbolje odgovara.

Sukladno Zakonu o obrtu (NN 143/13), obrt se definira kao samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti, u svoje ime i za svoj račun, od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Obrtnik je fizička osoba na čiji se OIB registrira obrt te poduzetnik odgovara za sve nastale obveze svojom ukupnom imovinom. U obrtu je dopušteno obavljanje svake gospodarske djelatnosti koja nije zabranjena zakonom. Obrt se može obavljati i kao sezonski obrt najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

Ograničavajući faktor pri registraciji nekih djelatnosti je stručna sprema. To su tzv. vezani obrti, za čije je obavljanje neophodno imati odgovarajuću stručnu spremu, položen ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit (popis vezanih obrta nalazi se u Pravilniku o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica).

Ako poduzetnik nema odgovarajuću spremu i obrazovanje, postoji nekoliko mogućnosti za registraciju obrta:

- zapošljavanje osobe s odgovarajućom stručnom spremom na puno radno vrijeme,

- ako poduzetnik ima visoku ili višu stručnu spremu, potrebno je zatražiti mišljenje Ministarstva poduzetništva i obrta, koje mu može dati odobrenje za registraciju, ako je obrazovanje odgovarajuće za djelatnost,

- ako poduzetnik nema položen majstorski ispit, može ga položiti do trenutka osnivanja ili u roku od tri godine od dana upisa u obrtni registar u slučaju da je sjedište obrta na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima.

Osim vezanih obrta, razlikujemo slobodne i povlaštene. Slobodni obrti oni su za čiju registraciju i poslovanje nije potrebna određena stručna sprema, položen ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit, dok je za obavljanje povlaštenog obrta potrebno imati povlasticu koju izdaje nadležno ministarstvo, ovisno o vrsti djelatnosti koju će obrt obavljati (npr. ribarstvo, rudarstvo, proizvodnja i prodaja oružja).

Obrti se osnivaju u Uredima državne uprave, Služba za gospodarstvo, ovisno o prebivalištu obrtnika. Trošak osnivanja sastoji se od obrtnice (200,00 kn) i upravne pristojbe (250,00 kn). Ako ćete se baviti djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, potrebno je ishodovati potvrdu o zadovoljenju minimalno-tehničkih uvjeta za rad.

Prijave za upis u obrtni registar obavljaju se na obrascima, koji se dobivaju u Službi za gospodarstvo ili se mogu preuzeti na stranicama nadležnog ureda državne uprave.

Uz prijavu za upis u Obrtni registar prilažu se sljedeće isprave i dokazi:

svjedodžba ili uvjerenje o stručnoj osposobljenosti odnosno majstorskom ispitu za podnositelja zahtjeva (ili za zaposlenika ako podnositelj sam ne ispunjava taj uvjet),
preslika radne knjižice ili drugi dokaz o radnom iskustvu, ako se radi o vezanom obrtu,
liječničko uvjerenje o radnoj sposobnosti za poslove s posebnim uvjetima rada,
dokaz o pravu korištenja prostora (izvadak iz zemljišne knjige ili ugovor o zakupu poslovnog prostora),
ugovor o ortakluku ako se radi o zajedničkom obavljanju obrta,
upravna pristojba u iznosu od 270,00 kn

Na ovo se dodaju troškovi obrtnice -200,00 kn, osim ako nije drugačije određeno. Trenutno za razdoblje od 01.01.2017. do 01.01.2018. su svi oslobođeni plaćanja obrtnice.

Da bi mogli početi obavljanje djelatnosti, ugostitelji, trgovci, prijevoznici i drugi obrtnici za koje je to posebnim propisima određeno, trebaju prije početka obavljanja obrta pribaviti rješenje o minimalnim tehničkim uvjetima za prostor odnosno koncesiju za obavljanje djelatnosti odnosno odobrenje za rad. Zbog toga je dobro prije ishođenja potrebne dokumentacije savjetovati se s djelatnicima Ureda državne uprave -Službe za gospodarstvo o svim potrebnim uvjetima prije registriranja obrta.

O tome smiju li vam u obrtu pomagati članovi obitelji pročitajte ovdje.

Obrtnik je dužan najkasnije u roku 8 dana od početka i prestanka obavljanja djelatnosti u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu:

1. prijaviti se u Registar poreznih obveznika na obrascu RPO i

2. prijaviti se u Registar obveznika doprinosa na obrascu ROD-DOP. (Pravilnik o doprinosima, na temelju članka 249. st. 1.)

Kad dobijete rješenje o upisu obrta u obrtni registar, izrađujete pečat i otvarate žiroračunu jednoj od poslovnih banaka.

Nakon upisa u Obrtni registar obrtnik je dužan početi s obavljanjem obrta u roku od godinu dana. Ako obrtnik ne započne s obavljanjem obrta u roku od godine dana ili o početku obavljanja obrta ne obavijesti ovu Službu, obrt prestaje po sili Zakona. Najkasnije osam dana prije početka obavljanja obrta obrtnik prijavljuje početak obavljanja obrta, odnosno njegovog aktiviranja.

Pri upisu u Registar poreznih obveznika ili naknadnom odlukom u nekoj od narednih godina poslovanja, obrtnik se može odlučiti biti paušalni obveznik poreza na dohodak o čemu više možete pročitati u članku Što to znači biti „paušalac“?.

Ovaj članak se u nastavku bavi obrtom koji dohodak utvrđuje vođenjem poslovnih knjiga i to:

1. Knjige primitaka i izdataka (obrazac KPI),

2. Evidencije o tražbinama i obvezama (obrazac TO),

3. Knjige prometa (obrazac KPR) i

4. Popisa dugotrajne imovine (obrazac DI).

Porezni obveznici nisu obvezni voditi knjigu prometa ako podatke o dnevnom gotovinskom prometu osiguravaju u knjizi primitaka i izdataka, ili u evidencijama propisanim drugim zakonima, te ako se te evidencije vode na mjestu gdje se ostvaruju gotovinski primici. Ako su porezni obveznici u sustavu PDV-a moraju voditi i Knjigu ulaznih računa i Knjigu izlaznih računa, ali ne moraju voditi Evidenciju o tražbinama i obvezama.

Obrtnici koji obavljaju proizvodne i uslužne djelatnosti dužni su voditi posebne evidencije zbog utvrđivanje povezanosti primitaka i izdataka. Oni su obvezni u posebnim evidencijama osigurati podatke o nabavi reprodukcijskog i potrošnog materijala, kao i podatke o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala. Interni dokumenti o uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala moraju sadržavati podatke o količini i vrijednosti utrošenoga reprodukcijskog i potrošnog materijala, te količinu i vrijednost gotovih proizvoda u koje je ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.

UTVRĐIVANJE POREZA NA DOHODAK

Temeljem porezne prijave u kojoj se utvrđuje obveza plaćanja doprinosa utvrđuje se i obveza poreza na dohodak na način kao što smo već utvrdili kod obrtnika obveznika poreza na dohodak koji nije zaposlen po nekoj drugoj osnovi tj. kod drugog poslodavca. Na dohodak do visine osobnog

odbitka porez se ne plaća. Iznad tog iznosa, a sve iznad tog iznosa smatra se poreznom osnovicom, plaća se po sljedećim stopama:

GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA

STOPA POREZA NA DOHODAK

do 210.000,00 kn

24%

iznad 210.000,00 kn

36%

Porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak koji uvode jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom. Nakon predaje obrasca godišnje porezne prijave poreza na dohodak nadležnoj ispostavi Porezne uprave, Porezna uprava donosi rješenje temeljem kojeg je obrtnik obvezan

plaćati mjesečne predujmove poreza na dohodak. Rok plaćanja predujma je do kraja mjeseca za prethodni mjesec sve do podnošenja sljedeće porezne prijave u kojoj se ponovo utvrđuje dohodak te se na temelju uplaćenih predujama utvrđuje novonastala porezna obveza obrtnika.

Ako je iznos uplaćenih predujama veći od nove obveze poreza na dohodak obrtnik ima pravo povrata preplaćenog poreza, ali ako je novoutvrđena obveza poreza na dohodak veća od iznosa uplaćenih predujama, odnosno ako je obrtnik ostvario veći dohodak, tada ima obvezu Poreznoj upravi platiti razliku poreza na dohodak.

Obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost prvu godinu ne plaća predujam poreza na dohodak, ali će prema predanoj poreznoj prijavi platiti godišnji iznos poreza. Tek nakon utvrđivanja prvog ostvarenog dohotka započinje se s uplatama predujama poreza na dohodak. Ovo je važno naglasiti, jer mnogi obrtnici u prvoj godini svu svoju pažnju usmjeravaju na tržište i u drugi plan stavljaju praćenje primitaka i izdataka, pa im zadovoljstvo dobrim poslovanjem tijekom prve godine bude narušeno porezom koji moraju platiti u ukupnom iznosu po godišnjoj poreznoj prijavi s danom podnošenja godišnje porezne prijave, a onda još i predujam za tekuću godinu. Bitno je to imati na umu i planirati raspoloživ novac za podmirenje ovih obveza ukoliko imate pozitivno poslovanje u prvoj godini, odnosno primitke veće od izdataka.

UKOLIKO ODLUČITE BITI OBVEZNICI POREZA NA DOBIT ILI TO POSTANETE PO SILI ZAKONA

Obrtnici se mogu sami odlučiti da budu obveznici poreza na dobit ili prema propisima o porezu na dohodak to postati po sili zakona, ako su u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili:

a) ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili
b) ako ispunjavaju dva od sljedeća tri uvjeta:
– u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili su dohodak veći od 400.000,00 kuna,
– imaju dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna,
– u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljavaju više od 15 radnika.

Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu (u pravilu kalendarska godina) prema dobiti koju je poduzetnik ostvario u tom razdoblju. Porezna osnovica poreza na dobit jest dobit – razlika između prihoda i rashoda – uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit. Na utvrđenu dobit obračunava se porez na dobit po propisanim stopama te taj iznos predstavlja godišnju obvezu poreza na dobit, koju je poduzetnik dužan platiti jednokratno do 30.04. tekuće godine za prethodnu godinu. Istovremeno se kod obračuna dobiti i poreza na dobit utvrđuju i predujmi poreza na dobit tako da se iznos obveze godišnjeg poreza na dobit podijeli na 12 mjeseci pa obveznici poreza na dobit tijekom godine plaćaju i predujme poreza na dobit. Ulaskom u sustav poreza na dobit poduzetnik u njemu ostaje minimalno pet godina. Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujme do podnošenja prve porezne prijave, nego plaća cijeli godišnji porez po podnesenoj prijavi.

Trenutno važeća stopa poreza na dobiti je 18%, odnosno za porezne obveznike s manje od 3.000.000 kn godišnjih prihoda ona sada iznosi 12%.

Treba naglasiti da biti obveznik poreza na dobit, znači složenije, a time i skuplje knjigovodstvo, ali i značajno veće doprinose. Više o svim varijantama doprinosa za obrtnike, pročitajte u nastavku.

DOPRINOSI OBRTNIKA KADA VLASNIK RADI ISKLJUČIVO U OBRTU I OBVEZNIK JE POREZA NA DOHODAK

Ministarstvo financija donosi Naredbu o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja i objavljuje ju u Narodnim novinama. Za 2017. godinu ta je osnovica 7.739,00 kn. Obrtnici obveznici poreza na dohodak koji dohodak utvrđuju vođenjem poslovnih knjiga plaćaju doprinose na osnovicu 5.030,35 kn za 2017. godinu (koeficijent 0,65 x 7.739,00). Plaćaju 1.006,07 kn (20%) za doprinos za mirovinsko osiguranje, 754,44 kn (15%) za doprinos za zdravstveno osiguranje, 25,15 kn (0,5%) za doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu, te 85,52 kn (1,7%) za doprinos za zapošljavanje. To je ukupno mjesečno 1.871,29 kn.

DOPRINOSI OBRTNIKA KADA VLASNIK RADI ISKLJUČIVO U OBRTU I OBVEZNIK JE POREZA NA DOBIT

Najniža mjesečna osnovica za poduzetničku plaću u 2017. godini iznosi 8,512.90 kn, to je ujedno i najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa za obrtnika koji su u sustavu poreza na dobit. Na mjesečnoj razini to znači 1.720,58 kn (20%) za doprinos za mirovinsko osiguranje, 1.276,93 kn (15%) za doprinos za zdravstveno osiguranje, 42,56 kn (0,5%) za doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu i 144,72 kn (1,7%) za doprinos za zapošljavanje. Sveukupno mjesečno to iznosi 3.166,78 kn.

Porezni savjetnici obrtnicima dobitašima preporučuju obračun i isplatu poduzetničke plaće jer si kod isplate poduzetničke plaće mogu koristiti osobni odbitak, te ukupni iznos poreza, prireza, doprinosa i neto plaće ulazi u troškove poslovanja, što umanjuje osnovicu za plaćanje poreza na dobit.

DOPRINOSI OBRTNIKA KADA VLASNIK OBAVLJA SAMOSTALNU DJEATNOST UZ RADNI ODNOS ILI MIROVINU

Bez obzira je li obrt u sustavu poreza na dohodak ili ste se možda odlučili za porez na dobit, ako obrt obavljate kao drugu djelatnost uz radni odnos vaša je osnovica ono što ste stvarno ostvarili tijekom godine, godišnji dohodak ili dobitak, sukladno godišnjoj poreznoj prijavi. Dakle, nemate obvezu plaćati doprinose mjesečno, nego ih plaćate na godišnjoj razini. Pri tome maksimalna osnovica je 60.364,20 kn za 2017. godinu i plaćate na nju 10% za doprinose za mirovinsko osiguranje i 7,5% za zdravstveno osiguranje. Dakle, stope su prepolovljene i ne plaćate doprinos za zaštitu zdravlja na radu niti za zapošljavanje. Ono što je bitno naglasiti je da se i ti godišnji doprinosi s osnova obavljanja druge djelatnosti plaćaju danom podnošenja godišnje porezne prijave, kao i porez i prirez.

DOPRINOS HRVATSKOJ OBRTNIČKOJ KOMORI

Hrvatska obrtnička komora o tome donosi posebnu Odluku o obveznicima, jedinstvenoj osnovici, načinu i rokovima plaćanja obveznog komorskog doprinosa za jedinstveni sustav organiziranosti obrta prema kojoj Obvezni komorski doprinos za jedinstveni sustav organiziranosti obrta mjesečno iznosi 2% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka, sukladno Zakonu o porezu na dohodak. Budući da je osnovni osobni odbitak trenutno 3.800,00 kn, utvrđen je mjesečni iznos od 76,00 kn.

NAKNADA ZA OPĆEKORISNE FUNKCIJE ŠUMA (OKFŠ)

Zakonom o šumama propisana je obveza plaćanja naknade za općekorisne funkcije šuma za sve pravne i fizičke osobe. Svrha ove naknade je očuvanje općekorisnih funkcija šuma (ekoloških, socijalnih i socijalno-ekoloških).

Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma (doprinos za šume) obračunava se i plaća temeljem čl. 62. Zakona o šumama (NN 140/05. - 94/14.). Obveznici plaćanja jesu pravne i fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost. Doprinos se plaća po stopi 0,0265%., kvartalno. Osnovica za obračun doprinosa je ostvareni ukupan prihod ili ukupni primici.

Razlika se utvrđuje godišnjim obračunom na Obrascu OKFŠ, a prema Pravilniku o načinu obračuna, obrascima, posebnom računu i rokovima uplate naknade za korištenje općekorisnih funkcija šuma (NN 19/15.). Zaduženje obveznika za iznos tromjesečne akontacije u tekućoj godini obavlja se na temelju konačnog obračuna za prethodnu godinu na Obrascu OKFŠ. Konačni obračun naknade obavlja se za razdoblje 1. siječnja – 31. prosinca, a obveznik ga dostavlja Ministarstvu poljoprivrede. Razlika za uplatu iz obrasca OKFŠ – rubrike AOP 9 uplaćuje se do 30. travnja naredne godine.

ČLANARINA TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA

Obveza plaćanja članarine turističkim zajednicama obavlja se prema Zakonu o članarinama u turističkim zajednicama. Članarinu turističkim zajednicama obvezne su plaćati pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti označene šiframa djelatnosti prema Odluci o Nacionalnoj klasifikaciji 2007. – NKD 2007 (Čl. 4. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama, definirane su djelatnosti i podjela u skupine).

Osnovica za obračun članarine je ukupan prihod ostvaren od djelatnosti za koje je propisana obveza plaćanja članarine. Članarina se plaća po stopama propisanim za pojedine razrede turističkog mjesta, a uplaćuje se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec i to u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu. Konačni obračun članarine podnosi se na Obrascu TZ u rokovima za podnošenje prijave poreza na dohodak odnosno dobit.


Komentari članka

Vezani članci

Zatvorio kafić i otišao u Irsku: "Radim i uživam, a svaki tjedan sjedne 500€"

18.09.2018.

"Bila je to stalna borba s uvjetima poslovanja kod nas. Na plaću dvaput plaćaš porez, pa ide porez na dobit, pa porez na potrošnju, pa su PDV digli s 13 na 25 posto, pa je tu ZAMP... Odustao sam", priča Nedjeljko.

U više od 30 tvrtki radi približno 150 djelatnika

17.09.2018.

U BIC-u su smješteni mali i srednji poduzetnici, kao i manje inovativne tvrtke

Zagorski poduzetnici prvi u Hrvatskoj iskoristili program Kreditom do uspjeha

13.09.2018.

Korisnici su, dodala je, imali subvenciju na kamate 2 posto za prerađivačku industriju te jedan posto za uslužne djelatnosti

Mladom genijalcu iz Karlovca posao cvjeta. Otkriva nam što novo priprema

12.09.2018.

Danas ima šestero zaposlenih na puno radno vrijeme i posao mu cvjeta. Čak 95% njegovih proizvoda odlazi na tržišta izvan Hrvatske. Najviše izvoze u SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačku.

Kome se najviše isplati otvoriti tvrtku u Britaniji

10.09.2018.

Poduzetnik Pavao Pahljina odlučio je otvoriti tvrtku u Hrvatskoj jer su htjeli zapošljavati ljude i plaćati porez u Hrvatskoj. Nakon što su napravili analizu, uvidjeli su da troškovi osnivanja tvrtke u inozemstvu manji, ali kada se počne poslovati, ti se

Tag cloud

  1. 1799 članka imaju tag hrvatska
  2. 1834 članka imaju tag turizam
  3. 1496 članka imaju tag financije
  4. 1176 članka imaju tag izvoz
  5. 772 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 954 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 908 članka imaju tag trgovina
  8. 649 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 784 članka imaju tag investicije
  10. 925 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 834 članka imaju tag svijet
  13. 828 članka imaju tag ict
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 915 članka imaju tag kriza
  16. 553 članka imaju tag maloprodaja
  17. 520 članka imaju tag marketing
  18. 477 članka imaju tag krediti
  19. 474 članka imaju tag tehnologija
  20. 418 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  21. 325 članka imaju tag poticaji
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 397 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 370 članka imaju tag hnb
  27. 237 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 311 članka imaju tag eu fondovi
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 309 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP