Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lis 2009

Obrt ili d.o.o. - pregled povoljnih i nepovoljnih poreznih učinaka

Izvor: www.profitiraj.hr · Autor: Tihomir Mršić  

Obrt ili d.o.o. - pregled povoljnih i nepovoljnih poreznih učinaka

Izbor organizacijsko-pravnog oblika poduzeća, a u poreznom smislu poduzeće obuhvaća djelatnost poduzetnika, jedna je od osnovnih tehnika planiranja poreza. Tako se nastoji legalno smanjiti porezno opterećenje budućeg poduzetničkog pothvata te ostvariti određene porezne uštede, odnosno porezne kredite. Zato ističemo povoljne i nepovoljne porezne učinke koji proizlaze iz izbora društva s ograničenom odgovornošću ili obrta kao osnovnih organizacijsko-pravnih oblika poduzeća u Hrvatskoj.

Koja je inačica povoljnija?
U Hrvatskoj trgovačka su društva (d.o.o. je samo jedan oblik trgovačkih društava) prema Zakonu o porezu na dobit obveznici poreza na dobit i vode dvojno knjigovodstvo sukladno Zakonu o računovodstvu, a obrtnici su prema Zakonu o porezu na dohodak obveznici poreza na dohodak i vode tzv. jednostavno knjigovodstvo. Dakle, izborom između osnivanja d.o.o.-a ili obrta poduzetnik ujedno bira i oblik neposrednog poreza. Nadalje, porezni teret po osnovi dohotka (shvaćen u najširem smislu) u krajnjoj instanciji uvijek snosi investitor - fizička osoba, bila ona obrtnik ili osnivač d.o.o.-a (neovisno o tome što je nominalno porezni obveznik poreza na dobit d.o.o.).

Dobit (razlika prihoda i rashoda) d.o.o.-a utvrđuje se na temelju nastanka poslovnog događaja (koji obuhvaća ekonomski tijek svih poslovnih promjena, neovisno o tome je li došlo do novčanog priljeva ili odljeva), a dohodak (razlika primitaka i izdataka) obrtnika utvrđuje se putem „načela blagajne“, tj. na novčanoj osnovi. Različito utvrđivanje (priznavanje) poreznih osnovica za iste poslovne promjene (ekonomske transakcije) u poreznim razdobljima može u vrijednosnom smislu biti značajno, pa onda može doći i do različitog poreznog opterećenja. Osim različitog utjecaja koji iste poslovne promjene imaju na visinu utvrđene dobiti i dohotka, ključni utjecaj na visinu poreznog opterećenja imaju i različite porezne stope koje se primjenjuju na utvrđene porezne osnovice.

Kod poreza na dobit nominalna je porezna stopa od 20 posto na poreznu osnovicu (računovodstvena dobit uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit). Od 1. siječnja 2005. godine isplaćena neto-dobit članovima d.o.o.-a (fizičkim osobama) ostvarena za 2005. godinu i poslije (nakon oporezivanja dobiti sa stopom od 20 posto) više se ne smatra dohotkom pa se i ne oporezuje. Do kraja 2004. godine isplaćena neto-dobit dooporezivala se porezom na dohodak od kapitala (po stopi od 15 posto i mogućim prirezom).

Primjerice, ako je neto-dobit isplaćena fizičkoj osobi - članu društva koji ima prebivalište u Zagrebu (prirez od 18 posto) - tada je ukupno porezno opterećenje iznosilo 34,16 posto od ukupne bruto-dobiti (20-postotni porez na dobit, 15-postotni porez na dohodak na isplaćenu dobit i 18-postotni prirez porezu na dohodak). U oporezivanju poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (obrta) primjenjuju se progresivne porezne stope od 15, 25, 35 i 45 posto, ovisno o visini godišnje porezne osnovice (to je dohodak kao razlika između primitaka i izdataka koji se umanjuje za poticaje, preneseni gubitak i osobni odbitak), koja se utvrđuje rješenjem porezne uprave koje se donosi na temelju obvezno podnesene godišnje porezne prijave obrtnika.

Stope poreza na dohodak i porezne osnovice
Porezno opterećenje dohotka ovisi o visini porezne osnovice (zbog progresivnih stopa), dočim je porezno opterećenje dobiti uvijek proporcionalno visini porezne osnovice. Možemo zaključiti da se iznad 100.000 kn porezne osnovice s aspekta porezne stope više isplati osnovati d.o.o. nego obrt - ali samo ako drugi bitni čimbenici (npr. odgovornost prema trećima osobnom imovinom ili imovinom d.o.o.-a, učinci PDV-a, raspolaganje gotovim novcem, mjerenje porezne osnovice, troškovi osnivanja, knjigovodstveni troškovi, kreditni bonitet i sl.) ne bi prevagnuli kod izbora oporezivanja. U praksi upravo ti drugi čimbenici (koji često nisu ni financijski mjerljivi) prevladaju kod donošenja odluke o osnivanju d.o.o.-a ili obrta iako to često nije opravdano.

Prema Zakonu o porezu na dobit, ako obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti (npr. obrtnik) ostvari u prethodnom razdoblju dohodak veći od 400.000 kn, onda po sili zakona postaje obveznik poreza na dobit, što ne znači da u prvoj godini obavljanja djelatnosti poduzetnik (koji planira ostvariti dohodak veći od 400.000 kn) mora osnovati d.o.o. nego može biti obrtnik.

Osnivanjem d.o.o.-a poduzetnik može besporezno isplaćivati predujam dobiti (vodeći računa o tome da isplaćeni predujmovi ne budu veći od ostvarene neto-dobiti), čime se u dobroj mjeri eliminira temeljni razlog zbog čega su se dosad poduzetnici češće opredjeljivali za obrt i oporezivanje porezom na dohodak, jer tada mogu tijekom poslovne godine slobodno i besporezno raspolagati gotovim novcem odnosno dohotkom.


Komentari članka

Vezani članci

Ostalo vam je još malo vremena za prijavu poreza, podsjetite se što trebate napraviti

27.02.2019.

Poreznici procjenjuju da će i ove godine za oko 600 tisuća građana provesti poseban postupak utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2018. godinu, dok nekoliko skupina građana, kao npr. oni koji ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti ili

U prosincu u obrtima 2.500 manje ljudi, ali ima i djelatnosti koje su povećale zaposlenost

15.02.2019.

Broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u prosincu prošle godine smanjio se za više od 2.500, pokazuju novi podaci državne statistike. Prema tim podacima, u obrtu i slobodnim profesijama u prosincu je radilo ukupno 182.931 zaposlenika. Mjesec rani

Najveći prihod ostvarili su poduzetnici privatnici

27.01.2019.

Najveća netodobit ostvarena je kod pedeset poduzetnika u državnom vlasništvu

Priručnik za buduće obrtnike

15.01.2019.

Kakav obrt otvoriti i kako plaćati porez?

Ovo su iznosi mjesečnih doprinosa za obrtnike u 2019.

15.01.2019.

Jako je važno napomenuti i to da nove mjesečne doprinose obrtnici plaćaju do 15. veljače, dakle temeljem obračuna za mjesec siječanj. Jednostavno rečeno – doprinosi za jedan mjesec uvijek se uplaćuju do 15. u idućem mjesecu

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija