Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Lis 2018

Nužno ubrzavanje digitalne transformacije banaka

Izvor: mreza.bug.hr · Autor: Gorden Knezović  

Nužno ubrzavanje digitalne transformacije banaka

No, vodeći tehnološki brandovi, kao što su Apple, Amazon ili Google postavili su standard kvalitete za korištenje digitalne tehnologije te su brojni potrošači danas snažnije povezani s tim brandovima nego sa svojim matičnim bankama. Ako banke namjeravaju biti u tijeku s vremenom, moraju osmisliti digitalno iskustvo koje će omogućiti emotivno povezivanje i koje će, u konačnici, dovesti do bolje interakcije s klijentima, navodi se, među ostalim, u Deloitteovom istraživanju potrošača u području digitalnog bankarstva provedenog u svibnju 2018. godine. Istraživanjem je obuhvaćeno 17.100 bankovnih klijenata u 17 država . Istraživanjem se nastojalo izmjeriti postojeći stupanj iskorištavanja digitalne tehnologije banaka.

Rezultati ispitivanja potkrijepili su Deloittovo uvjerenje da će restrukturiranje organizacija s obzirom na različite faze interakcije s klijentima postati nova sastavnica digitalnog bankarstva. Konkretno, to će zahtijevati ugrađivanje digitalnih usluga u okviru pet faza – uvođenja, razmatranja, primjene, pokretanja i servisiranja – kako bi se digitalna tehnologija holistički upotrebljavala.

„Smatramo da rezultati jasno pokazuju kako se banke trebaju usredotočiti na povećanje broja i poboljšanje svojih ponuđenih digitalnih usluga kako bi se pretvorile u zaista djelotvorne digitalne organizacije“, kaže partner u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja i rukovoditelj hrvatskog ureda Zlatko Bazianec.

Zadovoljstvo bankovnim poslovima je relativno

Prema istraživanju Deloitta potrošači su uglavnom vrlo zadovoljni svojim matičnim bankama. Skoro dvije trećine potrošača u potpunosti je zadovoljna ili vrlo zadovoljna svojom matičnom bankom. Međutim, stupanj zadovoljstva varira po državama. U Azijsko-pacifičkoj regiji, na primjer, potrošači u Indiji i Indoneziji zadovoljniji su svojim bankama nego potrošači u Singapuru, Australiji ili Japanu. U Europi, potrošači u Norveškoj i Nizozemskoj zadovoljniji su svojim bankama nego potrošači u Njemačkoj, Francuskoj ili Španjolskoj. Na temelju Deloitteovog istraživanja o perspektivama bankarskog sektora provedenog početkom 2018. godine, hrvatske banke u grupi su banaka i država koje su digitalne trendove u bankarstvu primijenile da bi na taj način zadovoljile potrebe klijenata. Kada uspoređujemo razine zadovoljstva u zemljama na Atlantskom oceanu, potrošači u Sjedinjenim Državama i Kanadi općenito su zadovoljniji svojim bankama nego potrošači u Europi. Ti se uzorci očituju kada se ispituje bi li potrošači drugima predložili svoje banke.

Međutim, tim se pitanjima mjeri emocionalna povezanost općenito, a ne potpuni stupanj zadovoljstva klijenata. Banke se služe različitim strategijama kako bi se razlikovale od drugih te moraju pomno paziti na osjećaje svojih klijenata kako bi s njima izgradile bliske odnose. U okviru naše studije, 25 % ispitanika koji su svoje banke ocijenili najvišom ocjenom i upotrijebili šest pozitivnih ključnih riječ služe se najvećim brojem proizvoda svoje matične banke.

Transakcije se prvo digitaliziraju

Također, istraživanje je pokazalo da banke zaostaju za drugim brandovima u uspostavi te emocionalne povezanosti. Najbolji su pružatelji digitalnih usluga Apple, Google, Amazon, Samsung i Microsoft.

Stopa uvođenja digitalne tehnologije ohrabruje, premda se najviše primjenjuje u transakcijama. Deloittovo istraživanje upućuje na to da su potrošači spremni za višu razinu iskorištavanja digitalne tehnologije svojih banaka.

„Mnogi potrošači već se poprilično često služe digitalnim bankovnim kanalima, što je izrazito pozitivan razvoj događaja, premda se klijenti još uvijek više služe uslugama u poslovnicama i na bankomatima“, navodi menadžer u Deloitteovom odjelu poslovnog savjetovanja Rado Bekeš.

86% klijenata uslugama svojih matičnih banaka pristupa u poslovnicama ili uporabom bankomata; 84% klijenata služi se internetskim bankarstvom, a 72% služi se mobilnim aplikacijama.

Premda je učestalost uporabe digitalnih kanala dobar znak, važno je razlikovati količinu i kvalitetu tih operacija. Rezultati pokazuju da su digitalni kanali ograničeni na informativne i transakcijske usluge koje su dostupne u okviru internetskog bankarstva već barem 15 godina, kao što je platni promet, ažuriranje detalja o računu i provjera stanja računa. Međutim, mnogim su potrošačima i dalje draži tradicionalni kanali od digitalnih kanala kad je riječ o složenim ili savjetodavnim uslugama. Od ispitanika koji su podnijeli pritužbu svojoj banci, 42% njih učinilo je to u centrima za kontakt, 26% u poslovnicama, a samo 30% poslužilo se digitalnim kanalima (internetskim ili mobilnim). Trend je istovjetan za primjenu novih proizvoda, osobito zajmova koji obuhvaćaju višestruke korake za provjeru i podnošenje dokumentacije. Zanimljivo je da su potrošači podijeljeni u skladu s time preferiraju li internetske i mobilne kanale ili poslovnice kad je riječ o karticama za plaćanje (debitne i kreditne kartice) i osnovnim transakcijskim proizvodima (platni i štedni računi).

Od tradicionalista do digitalnih avanturista

Diljem svijeta, potrošači su podijeljeni u tri skupine: tradicionalisti, potrošači koji prihvaćaju digitalni napredak i digitalni avanturisti. Rezultati ispitivanja upućuju na jasne razlike u njihovim stavovima i ponašanju u odnosu na digitalnu tehnologiju:

– Tradicionalisti: riječ je o povremenim korisnicima digitalnih usluga koji većinu svojih bankarskih operacija obavljaju u poslovnicama ili na bankomatima. Skoro polovica ispitanika iz te skupine stanje svojeg računa provjerava na bankomatima, a jedna petina u poslovnicama. Tradicionalisti se služe manjim brojem proizvoda, kao što su debitne i kreditne kartice, nego druge skupine.

– Potrošači koji prihvaćaju digitalni napredak: ta je skupina povezanija sa svojim bankama nego tradicionalisti, ali se radije služi internetskim nego mobilnim aplikacijama za transakcije koje su banke dugi niz godina usavršavale, kao što su upiti o stanju računa ili transakcijama, prijenosi sredstava i plaćanje računa. Oni se služe većim brojem proizvoda nego tradicionalisti i imaju veći broj bankovnih transakcija, ali ne sve vrijeme.

– Digitalni avanturisti: milenijalci su najviše zastupljeni u toj skupini, u usporedbi s ostalima. Kao i potrošači koji prihvaćaju digitalni napredak, ova se skupina isključivo služi mobilnim i internetskim kanalima za provjeru stanja na računu, prijenos sredstava i plaćanje računa; međutim, avanturistima je draže i ugodnije obavljati te transakcije na svojim mobilnim uređajima. Također, posjeduju jako puno proizvoda, ali obavljaju puno više transakcija nego potrošači koji prihvaćaju digitalni napredak.

Unatoč razlikama i nijansama u različitim regijama, uočava se zajedničko, ključno obilježje: mora doći do unaprjeđenja interakcije potrošača i banaka, a potrošači žele vidjeti početak tog napretka smjesta. Međutim, digitalna je tehnologija osnovna sastavnica personalizacije svakodnevnih interakcija potrošača radi povećanja njihove emocionalne povezanosti s bankovnim brandovima. Nadalje, poslovnice, bankomati, internetski bankovni portali i mobilne aplikacije vrlo će vjerojatno poprimiti drukčiji oblik u nadolazećim godinama i uključiti više stvarnog svijeta u digitalnu tehnologiju i više digitalne tehnologije u stvarni svijet, navodi Deloitte.


Komentari članka

Vezani članci

Dužnici pobijedili banke, doznajemo kako mogu do svog novca

18.09.2019.

KORISNICI kredita u švicarskim francima pobijedili su banke i to je prva uspješna kolektivna parnica u Republici Hrvatskoj. Naime, Vrhovni sud potvrdio je presudu Visokog trgovačkog suda te će korisnici kredita sada moći pojedinačno tužiti banke i tražiti

Marić sprema novi porezni udar na IT firme

18.09.2019.

Programeri i drugi IT stručnjaci za tvrtke za koje rade nerijetko rade kao paušalci. Otvorili su paušalne obrte i umjesto da se klasično zaposle kompaniji za koju rade šalju račune i tako naplaćuju svoje usluge

Kreću izmjene: IT stručnjaci više neće moći biti paušalci ili će tvrtke plaćati kazne

17.09.2019.

U Ministarstvu financija pripremaju izmjene Općeg poreznog zakona koje bi, u dijelu koji se odnosi na bolji nadzor poslovanja paušalnih obrtnika, u konačnici mogle imati negativan efekt na IT industriju, pribojavaju se u udruzi Hrvatski nezavisni izvoznic

Još jedna banka najavila akciju gotovinaca do kraja ovog tjedna

16.09.2019.

Ne jenjava konkurencija na tržištu nenamjenskih kredita; i Sberbanka je najavila akciju gotovinaca do kraja ovog tjedna

ZLOUPOTREBA PAUŠALNIH OBRTA ČINI ISTU ŠTETU DOMAĆOJ IT INDUSTRIJI KAO I APARTMANIZACIJA TURIZMU

15.09.2019.

Kada su paušalne obrte počeli iskorištavati IT-jevci koji se time prikriveno zapošljavaju, na zacijelo najzdravijoj grani hrvatskog gospodarstva stvorio se problem kojeg će biti jako teško riješiti

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 488 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija