Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Sij 2019

Novi propisi od 1. siječnja građanima donose brojne darove, ali i gorke pilule

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Novi propisi od 1. siječnja građanima donose brojne darove, ali i gorke pilule

Od 1. siječnja 2019. na snagu stupaju brojni novi propisi koje je potvrdio Hrvatski sabor. Izdvajamo ključne novosti koje donose važne promjene u poslovanju poduzetnika i značajno će utjecati na standard većine građana

Porezna i mirovinska reforma najznačajniji su Vladini zakonodavni poduhvati u protekloj godini.

Dok prva uglavnom donosi 'darove' poduzetnicima i građanima, druga obiluje gorkim pilulama kojima se oduzimaju ili umanjuju postojeća mirovinska prava.

Porezna reforma: Novo rasterećenje od 3 milijarde kuna

Treći krug porezne reforme donosi poduzetnicima i građanima rasterećenje od tri milijarde kuna, što s prethodnim reformskim potezima donosi ukupne uštede od oko sedam milijardi kuna.

Građani će najveću korist imati od promjena u sustavu PDV-a. Poreznom reformom uvedene su snižene stope PDV-a od 13 posto na svježe meso, ribu, voće, povrće i dječje pelene te žive životinje, meso i jaja, kao i snižena stopa od pet posto na sve lijekove.

Najavljujući izmjene u sustavu PDV-a, ministar Zdravko Marić upozorio je trgovce da snižene stope PDV-a ne koriste za povećanje marži. Neki trgovci poslušali su ga te su već početkom prosinca počeli snižavati cijene odabranih proizvoda.

U okviru izmjena Zakona o PDV-u poduzetnicima je vraćeno pravo odbitka pretporeza obračunatog za najam ili kupnju osobnog automobila do 50 posto njegove vrijednosti.

Što se tiče poreza na dohodak, najveće koristi imaju zaposleni s izrazito visokim plaćama, kojima će primanja osjetno porasti zbog pomicanja granice oporezivanja po stopi od 36 posto (s 17.500 na 30.000 kuna).

Prostor za povećanje plaća širem krugu građana otvoren je ukidanjem doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu, ali je istovremeno ograničen povećanjem zdravstvenog doprinosa s 15 na 16,5 posto. Prema izračunu tportala, za većinu zaposlenih neto plaće mogu rasti od 15 do 30 kuna. Zaposlenom s neto plaćom od 4000 kuna povišica bi iznosila 17 kuna, a onome s prosječnom hrvatskom plaćom 31 kunu.

U javnoj raspravi ministar Marić prihvatio je apele poduzetnika i u konačni reformski paket ubacio povećanje neoporezivog dijela nagrade za zaposlenike (s 2500 na 7500 kuna). Odluka je stupila na snagu već početkom prosinca, čime se omogućilo osjetno povećanje božićnica i prigodnih nagrada već u ovoj godini.

Među brojnim poreznim mjerama koje rasterećuju našle se i neke što otvaraju prostor za povećanje nameta. Tako je gradovima i općinama omogućeno povećanje paušalnog iznosa poreza na dohodak privatnim iznajmljivačima u turizmu.

Na poreznu reformu nadovezuje se i Vladina odluka o povećanju minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, što će na svom džepu osjetiti svaki deseti radnik u Hrvatskoj. Riječ je o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

Mirovinska reforma: Radit će se duže, a u mirovinu ići teže

Mirovinskom reformom predviđa se podizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine, penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu, odnosno 18 posto za pet godina, kao i omogućavanje rada svim umirovljenicima do četiri sata dnevno, uz zadržavanje mirovine.

Produljenje radnog vijeka zahvatit će sve rođene 1966. i kasnije te će za punu starosnu mirovinu morati raditi do navršene 67. godine. Paralelno s produljenjem radnog vijeka, ubrzat će se izjednačavanje uvjeta za žene i muškarce. Prilagodba na duži radni vijek trajat će narednih 15 godina.

Restriktivne promjene će najoštrije pogoditi žene koje su dosad mogle otići u punu starosnu mirovinu sa 62 godine, a u roku od 15 godina granica će se pomaknuti na 67 godina.

Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa.

Izračuni Ministarstva rada pokazuju da bi se ostanak u kombiniranoj mirovini, uz dodatak od 20,25 posto za prvi stup, isplatio građanima čija je prosječna plaća 75 do 80 posto prosječne plaće, odnosno onima koji u ovom trenutku imaju prosječnu plaću iznad 4700 kuna.

Između dva čitanja paket mirovinske reforme doživio je određene promjene te, osim što je ublažena penalizacija za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno, uvedeno je po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža za roditelje (posvojitelje) za svako rođeno ili posvojeno dijete, što će im povećati mirovine za oko dva posto.

Reforma donosi i promjene u poslovanju obveznih mirovinskih fondova u smjeru veće transparentnosti i kontrole, pa se tako predviđa imenovanje predstavnika osiguranika u nadzornim odborima mirovinskih društava, kao i obveza članova uprava obveznih mirovinskih društava da se povuku iz nadzornih odbora tvrtki u kojima imaju vlasničke udjele.

Uvodi se i mogućnost ulaganja mirovinskih fondova u startupove, infrastrukturne projekte, kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje.

Zaoštravaju se i pravila koja reguliraju tzv. beneficirani staž. Trenutno se beneficije priznaju za 95 radnih mjesta (11 zanimanja), a koristi ih 25.000 osiguranika. Ubuduće će se broj radnih mjesta smanjiti na 52 (zbog brisanja nepostojećih radnih mjesta), a broj zanimanja povećat će se jer će beneficirani staž dobiti kabinski djelatnici u zrakoplovima.

Po novim pravilima, staž s povećanim trajanjem priznavat će se za poslove na kojima se kod više od 50 posto radnika očekuju bolesti uzrokovane uvjetima rada, unatoč poduzetim mjerama zaštite na radu.

Novim rješenjima nastoji se stimulirati rad nakon umirovljenja. Trenutno samo korisnici starosne mirovine mogu primati punu mirovinu i raditi do četiri sata temeljem ugovora o radu, a od iduće godine moći će to raditi i korisnici prijevremene mirovine.

Olakšava se i nastavak radnog vijeka za umirovljene vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe koje će ubuduće moći birati – do četiri sata rada i puna mirovina ili rad s punim radnim vremenom i isplata 50 posto umanjene mirovine.


Komentari članka

Vezani članci

Česima smo se nekad smijali kad su na more dolazili noseći paštete, a danas...

25.05.2019.

Češka je prema Svjetskom gospodarskom forumu 2018. bila 31. najkonkurentnija zemlja svijeta, dok je Hrvatska od nje lošije plasirana čak 43 pozicije.

Može li nam kišno vrijeme uništiti turističku sezonu?

24.05.2019.

S obzirom na to da sve ozbiljnije destinacije na Jadranu već godinama rade na razvoju novih i unaprjeđenju kvalitete postojećih turističkih proizvoda, ne očekujem da će loši vremenski uvjeti u svibnju imati značajan utjecaj na turističku sezonu

Kako do prosječne plaće od 7500 kuna, i kako to udvostručiti

21.05.2019.

Tranzicijski trošak mirovinske reforme u 2018. godini je bio više od devet milijardi kuna ili oko 2,5 posto BDP-a. Unatoč neslaganjima u stručnoj javnosti što čini tranzicijski trošak, nesporan je dio koji se odnosi na iznos mirovinskih doprinosa koji odl

Prije roka zabijen zadnji pilot Pelješkog mosta, čekaju se pristupne ceste

13.05.2019.

Piloti su zbog neravnog morskog dna ostali viriti i do deset metara iznad morske površine. Izvođači kažu da će ih stoga morati rezati i nakon toga iz njih izvlačiti mulj i puniti ih armiranim betonom. Brod-crpka već obavlja svoj posao, a i ostali ploveći

Hrvatska usvojila tri turistička zakona kojima se otvara novo poglavlje za Hrvatsku: Evo o čemu se radi

13.05.2019.

Ministar Cappelli napominje da su u izradi tih zakona sudjelovali predstavnici svih razina turističkih zajednica, načelnici, gradonačelnici i župani, čiji su prijedlozi postali sastavni dio zakona

Tag cloud

  1. 1900 članka imaju tag hrvatska
  2. 1918 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1221 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 993 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 929 članka imaju tag svijet
  11. 956 članka imaju tag EU
  12. 878 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 762 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 523 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 495 članka imaju tag tehnologija
  21. 355 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 256 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 388 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 336 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 336 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija