Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Sij 2019

Novi propisi od 1. siječnja građanima donose brojne darove, ali i gorke pilule

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Novi propisi od 1. siječnja građanima donose brojne darove, ali i gorke pilule

Od 1. siječnja 2019. na snagu stupaju brojni novi propisi koje je potvrdio Hrvatski sabor. Izdvajamo ključne novosti koje donose važne promjene u poslovanju poduzetnika i značajno će utjecati na standard većine građana

Porezna i mirovinska reforma najznačajniji su Vladini zakonodavni poduhvati u protekloj godini.

Dok prva uglavnom donosi 'darove' poduzetnicima i građanima, druga obiluje gorkim pilulama kojima se oduzimaju ili umanjuju postojeća mirovinska prava.

Porezna reforma: Novo rasterećenje od 3 milijarde kuna

Treći krug porezne reforme donosi poduzetnicima i građanima rasterećenje od tri milijarde kuna, što s prethodnim reformskim potezima donosi ukupne uštede od oko sedam milijardi kuna.

Građani će najveću korist imati od promjena u sustavu PDV-a. Poreznom reformom uvedene su snižene stope PDV-a od 13 posto na svježe meso, ribu, voće, povrće i dječje pelene te žive životinje, meso i jaja, kao i snižena stopa od pet posto na sve lijekove.

Najavljujući izmjene u sustavu PDV-a, ministar Zdravko Marić upozorio je trgovce da snižene stope PDV-a ne koriste za povećanje marži. Neki trgovci poslušali su ga te su već početkom prosinca počeli snižavati cijene odabranih proizvoda.

U okviru izmjena Zakona o PDV-u poduzetnicima je vraćeno pravo odbitka pretporeza obračunatog za najam ili kupnju osobnog automobila do 50 posto njegove vrijednosti.

Što se tiče poreza na dohodak, najveće koristi imaju zaposleni s izrazito visokim plaćama, kojima će primanja osjetno porasti zbog pomicanja granice oporezivanja po stopi od 36 posto (s 17.500 na 30.000 kuna).

Prostor za povećanje plaća širem krugu građana otvoren je ukidanjem doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu, ali je istovremeno ograničen povećanjem zdravstvenog doprinosa s 15 na 16,5 posto. Prema izračunu tportala, za većinu zaposlenih neto plaće mogu rasti od 15 do 30 kuna. Zaposlenom s neto plaćom od 4000 kuna povišica bi iznosila 17 kuna, a onome s prosječnom hrvatskom plaćom 31 kunu.

U javnoj raspravi ministar Marić prihvatio je apele poduzetnika i u konačni reformski paket ubacio povećanje neoporezivog dijela nagrade za zaposlenike (s 2500 na 7500 kuna). Odluka je stupila na snagu već početkom prosinca, čime se omogućilo osjetno povećanje božićnica i prigodnih nagrada već u ovoj godini.

Među brojnim poreznim mjerama koje rasterećuju našle se i neke što otvaraju prostor za povećanje nameta. Tako je gradovima i općinama omogućeno povećanje paušalnog iznosa poreza na dohodak privatnim iznajmljivačima u turizmu.

Na poreznu reformu nadovezuje se i Vladina odluka o povećanju minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, što će na svom džepu osjetiti svaki deseti radnik u Hrvatskoj. Riječ je o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

Mirovinska reforma: Radit će se duže, a u mirovinu ići teže

Mirovinskom reformom predviđa se podizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine, penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu, odnosno 18 posto za pet godina, kao i omogućavanje rada svim umirovljenicima do četiri sata dnevno, uz zadržavanje mirovine.

Produljenje radnog vijeka zahvatit će sve rođene 1966. i kasnije te će za punu starosnu mirovinu morati raditi do navršene 67. godine. Paralelno s produljenjem radnog vijeka, ubrzat će se izjednačavanje uvjeta za žene i muškarce. Prilagodba na duži radni vijek trajat će narednih 15 godina.

Restriktivne promjene će najoštrije pogoditi žene koje su dosad mogle otići u punu starosnu mirovinu sa 62 godine, a u roku od 15 godina granica će se pomaknuti na 67 godina.

Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa.

Izračuni Ministarstva rada pokazuju da bi se ostanak u kombiniranoj mirovini, uz dodatak od 20,25 posto za prvi stup, isplatio građanima čija je prosječna plaća 75 do 80 posto prosječne plaće, odnosno onima koji u ovom trenutku imaju prosječnu plaću iznad 4700 kuna.

Između dva čitanja paket mirovinske reforme doživio je određene promjene te, osim što je ublažena penalizacija za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno, uvedeno je po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža za roditelje (posvojitelje) za svako rođeno ili posvojeno dijete, što će im povećati mirovine za oko dva posto.

Reforma donosi i promjene u poslovanju obveznih mirovinskih fondova u smjeru veće transparentnosti i kontrole, pa se tako predviđa imenovanje predstavnika osiguranika u nadzornim odborima mirovinskih društava, kao i obveza članova uprava obveznih mirovinskih društava da se povuku iz nadzornih odbora tvrtki u kojima imaju vlasničke udjele.

Uvodi se i mogućnost ulaganja mirovinskih fondova u startupove, infrastrukturne projekte, kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje.

Zaoštravaju se i pravila koja reguliraju tzv. beneficirani staž. Trenutno se beneficije priznaju za 95 radnih mjesta (11 zanimanja), a koristi ih 25.000 osiguranika. Ubuduće će se broj radnih mjesta smanjiti na 52 (zbog brisanja nepostojećih radnih mjesta), a broj zanimanja povećat će se jer će beneficirani staž dobiti kabinski djelatnici u zrakoplovima.

Po novim pravilima, staž s povećanim trajanjem priznavat će se za poslove na kojima se kod više od 50 posto radnika očekuju bolesti uzrokovane uvjetima rada, unatoč poduzetim mjerama zaštite na radu.

Novim rješenjima nastoji se stimulirati rad nakon umirovljenja. Trenutno samo korisnici starosne mirovine mogu primati punu mirovinu i raditi do četiri sata temeljem ugovora o radu, a od iduće godine moći će to raditi i korisnici prijevremene mirovine.

Olakšava se i nastavak radnog vijeka za umirovljene vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe koje će ubuduće moći birati – do četiri sata rada i puna mirovina ili rad s punim radnim vremenom i isplata 50 posto umanjene mirovine.


Komentari članka

Vezani članci

Ekonomisti: Oprostom poreza i doprinosa država mora osigurati da kompanije prežive

01.04.2020.

Ako lockdown u Hrvatskoj potraje ‘samo’ do početka lipnja, kako se sada najavljuje iz Vladinih krugova, Hrvatska u ovoj godini može očekivati pad gospodarske aktivnosti između pet i 10 posto, procjene su dijela ekonomskih stručnjaka.

Plenković najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu za idući tjedan

27.03.2020.

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio drugi set mjera pomoći gospodarstvu koje bi po njegovim riječima trebale biti predstavljene idući tjedan.

Porezni stručnjak o mjerama: Zašto konobar vrijedi manje od državnog službenika?

26.03.2020.

Zašto u ovoj krizi nema otpuštanja u državnoj upravi i u nekim drugim dijelovima javnog sektora? Zašto je jedan konobar, jedan zubar ili jedan cvjećar iz privatnog sektora manje vrijedan od bilo kojeg službenika iz državne uprave? Na žalost, zbog izuzetno

Vuk Vuković: Vladine mjere za ekonomiju pokazuju da su potpuno izgubljeni u krizi

24.03.2020.

U novootvorenoj grupi na Facebooku, Inicijativa "Glas Poduzetnika" koja je dala prijedloge vlastitih mjera na temelju mišljenja preko 5000 članova koja je grupa skupila u samo jedan dan, napravljena je mini anketa s pitanjem koliko dugo hrvatske male i sr

Zbog velikog interesa javnosti, ministarstvo objavilo stanje robnih zaliha: Evo za koliko imamo

16.03.2020.

Ukoliko bi se u Hrvatskoj dogodio slučaj proglašenja karantene, aktivirao bi se sav potreban asortiman robnih zaliha.

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2016 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1281 članka imaju tag izvoz
  5. 1039 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1027 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 942 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 681 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 880 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 928 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 560 članka imaju tag marketing
  19. 389 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 274 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 350 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 287 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija