Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Sij 2019

Novi propisi od 1. siječnja građanima donose brojne darove, ali i gorke pilule

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Zoran Korda  

Novi propisi od 1. siječnja građanima donose brojne darove, ali i gorke pilule

Od 1. siječnja 2019. na snagu stupaju brojni novi propisi koje je potvrdio Hrvatski sabor. Izdvajamo ključne novosti koje donose važne promjene u poslovanju poduzetnika i značajno će utjecati na standard većine građana

Porezna i mirovinska reforma najznačajniji su Vladini zakonodavni poduhvati u protekloj godini.

Dok prva uglavnom donosi 'darove' poduzetnicima i građanima, druga obiluje gorkim pilulama kojima se oduzimaju ili umanjuju postojeća mirovinska prava.

Porezna reforma: Novo rasterećenje od 3 milijarde kuna

Treći krug porezne reforme donosi poduzetnicima i građanima rasterećenje od tri milijarde kuna, što s prethodnim reformskim potezima donosi ukupne uštede od oko sedam milijardi kuna.

Građani će najveću korist imati od promjena u sustavu PDV-a. Poreznom reformom uvedene su snižene stope PDV-a od 13 posto na svježe meso, ribu, voće, povrće i dječje pelene te žive životinje, meso i jaja, kao i snižena stopa od pet posto na sve lijekove.

Najavljujući izmjene u sustavu PDV-a, ministar Zdravko Marić upozorio je trgovce da snižene stope PDV-a ne koriste za povećanje marži. Neki trgovci poslušali su ga te su već početkom prosinca počeli snižavati cijene odabranih proizvoda.

U okviru izmjena Zakona o PDV-u poduzetnicima je vraćeno pravo odbitka pretporeza obračunatog za najam ili kupnju osobnog automobila do 50 posto njegove vrijednosti.

Što se tiče poreza na dohodak, najveće koristi imaju zaposleni s izrazito visokim plaćama, kojima će primanja osjetno porasti zbog pomicanja granice oporezivanja po stopi od 36 posto (s 17.500 na 30.000 kuna).

Prostor za povećanje plaća širem krugu građana otvoren je ukidanjem doprinosa za zapošljavanje i zaštitu na radu, ali je istovremeno ograničen povećanjem zdravstvenog doprinosa s 15 na 16,5 posto. Prema izračunu tportala, za većinu zaposlenih neto plaće mogu rasti od 15 do 30 kuna. Zaposlenom s neto plaćom od 4000 kuna povišica bi iznosila 17 kuna, a onome s prosječnom hrvatskom plaćom 31 kunu.

U javnoj raspravi ministar Marić prihvatio je apele poduzetnika i u konačni reformski paket ubacio povećanje neoporezivog dijela nagrade za zaposlenike (s 2500 na 7500 kuna). Odluka je stupila na snagu već početkom prosinca, čime se omogućilo osjetno povećanje božićnica i prigodnih nagrada već u ovoj godini.

Među brojnim poreznim mjerama koje rasterećuju našle se i neke što otvaraju prostor za povećanje nameta. Tako je gradovima i općinama omogućeno povećanje paušalnog iznosa poreza na dohodak privatnim iznajmljivačima u turizmu.

Na poreznu reformu nadovezuje se i Vladina odluka o povećanju minimalne plaće s 2752 na 3000 kuna, što će na svom džepu osjetiti svaki deseti radnik u Hrvatskoj. Riječ je o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine.

Mirovinska reforma: Radit će se duže, a u mirovinu ići teže

Mirovinskom reformom predviđa se podizanje radnog vijeka na 67 godina od 2033. godine, penalizacija prijevremenog umirovljenja od 0,3 posto po mjesecu, odnosno 18 posto za pet godina, kao i omogućavanje rada svim umirovljenicima do četiri sata dnevno, uz zadržavanje mirovine.

Produljenje radnog vijeka zahvatit će sve rođene 1966. i kasnije te će za punu starosnu mirovinu morati raditi do navršene 67. godine. Paralelno s produljenjem radnog vijeka, ubrzat će se izjednačavanje uvjeta za žene i muškarce. Prilagodba na duži radni vijek trajat će narednih 15 godina.

Restriktivne promjene će najoštrije pogoditi žene koje su dosad mogle otići u punu starosnu mirovinu sa 62 godine, a u roku od 15 godina granica će se pomaknuti na 67 godina.

Korisnicima drugog mirovinskog stupa omogućava se izbor u kojem će sustavu ostvariti mirovinu - samo u prvom stupu uz dodatak od 27 posto za razdoblje do 2002. godine te 20,25 posto za kasnije uplate ili mirovinu iz oba obavezna stupa.

Izračuni Ministarstva rada pokazuju da bi se ostanak u kombiniranoj mirovini, uz dodatak od 20,25 posto za prvi stup, isplatio građanima čija je prosječna plaća 75 do 80 posto prosječne plaće, odnosno onima koji u ovom trenutku imaju prosječnu plaću iznad 4700 kuna.

Između dva čitanja paket mirovinske reforme doživio je određene promjene te, osim što je ublažena penalizacija za prijevremenu starosnu mirovnu s 0,34 na 0,3 posto mjesečno, uvedeno je po šest mjeseci dodatnog mirovinskog staža za roditelje (posvojitelje) za svako rođeno ili posvojeno dijete, što će im povećati mirovine za oko dva posto.

Reforma donosi i promjene u poslovanju obveznih mirovinskih fondova u smjeru veće transparentnosti i kontrole, pa se tako predviđa imenovanje predstavnika osiguranika u nadzornim odborima mirovinskih društava, kao i obveza članova uprava obveznih mirovinskih društava da se povuku iz nadzornih odbora tvrtki u kojima imaju vlasničke udjele.

Uvodi se i mogućnost ulaganja mirovinskih fondova u startupove, infrastrukturne projekte, kao i smanjenje naknade za njihovo upravljanje.

Zaoštravaju se i pravila koja reguliraju tzv. beneficirani staž. Trenutno se beneficije priznaju za 95 radnih mjesta (11 zanimanja), a koristi ih 25.000 osiguranika. Ubuduće će se broj radnih mjesta smanjiti na 52 (zbog brisanja nepostojećih radnih mjesta), a broj zanimanja povećat će se jer će beneficirani staž dobiti kabinski djelatnici u zrakoplovima.

Po novim pravilima, staž s povećanim trajanjem priznavat će se za poslove na kojima se kod više od 50 posto radnika očekuju bolesti uzrokovane uvjetima rada, unatoč poduzetim mjerama zaštite na radu.

Novim rješenjima nastoji se stimulirati rad nakon umirovljenja. Trenutno samo korisnici starosne mirovine mogu primati punu mirovinu i raditi do četiri sata temeljem ugovora o radu, a od iduće godine moći će to raditi i korisnici prijevremene mirovine.

Olakšava se i nastavak radnog vijeka za umirovljene vojne osobe, policijske službenike i ovlaštene službene osobe koje će ubuduće moći birati – do četiri sata rada i puna mirovina ili rad s punim radnim vremenom i isplata 50 posto umanjene mirovine.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj su porasle cijene gotovo svega

17.01.2019.

Usporedba prošlogodišnjeg prosinca i studenoga pokazuje kako su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, u prosjeku 4,2 posto, te cijene zdravlja za 0,1 posto. Istodobno su cijene komunikacija, obrazovanja i restorana i hotela ostale na razini iz

Dombrovskis opalio pljusku Hrvatskoj: Uvođenje eura bez reformi vodi u propast

15.01.2019.

Dovoljno upozorenje za državu u kojoj političari i ne razmišljaju što će se događati nakon njihova mandata (i uvođenja eura), koja je i zemljopisno talijanska susjeda, a od Latvije udaljena doslovno tisuću milja.

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Doprinosi 2019.: Financijsko opterećenje poslodavca samo 0,7 posto manje

08.01.2019.

Od 1. siječnja neće se plaćati doprinosi za nezaposlene i ozljede na radu, ali se zato povećava doprinos za zdravstvo. Također, ukinute su odredbe propisa prema kojima je za samozaposlene osobe ostvarivanje prava na novčanu naknadu u slučaju nezaposlenost

Goleme razlike robnog izvoza među županijama

08.01.2019.

Vrijednost izvoza Grada Zagreba od 33,2 milijarde kuna dva je puta veći od ukupnog izvoza županija Jadranske Hrvatske (15.9 milijardi kuna) i čini trećinu od 104,6 milijardi kuna ukupnog izvoza zemlje

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast